Kultura

Započelo je gromoglasno. S nestrpljenjem očekivana Gospođica predstavljena je s jakim ozvučenjem i povicima u prvim redovima da se stiša ton. Nastavak nije bio ništa manje zvučan, naravno, u prenesenom smislu. Zagreb Film Festival u prva je tri dana ponudio nekoliko filmova s jakom psihološkom tematikom, a najviše onih koje se vraćaju u komunističku prošlost.

Talentirani & zanemareni - to su one mlade umjetnice i umjetnici koje smo početkom 2005. godine identificirali kao reprezentativne sudionike nove, mlade umjetničke scene. Stvarajući u različitim medijima, pripadnici te scene pokušavaju napraviti iskorak, oduprijeti se komercijalizaciji umjetnosti, afirmirati vlastiti rad, a kroz njega nove sadržaje i forme. Bez obzira na svoje kvalitete, a ponekad i internacionalna postignuća, scena koju oni tvore nevidljiva je u oficijelnim medijima i ne uživa dovoljnu podršku i zainteresiranost institucija. Razgovarali smo s tim istim umjetnicima i umjetnicima ponovo sada, godinu i pol nakon što smo ih zajedno predstavili.

Dati 150 kuna za svaku predstavu, to sebi ne može priuštiti niti jedna prosječna zagrebačka obitelj. Radi li se o dobrom načinu mužnje novaca od fatalnih zaljubljenika u daske koje život znače, ili o patetičnom i snobovskom razlogu da su ulaznice skupe jer su imena redatelja velika? Visina arogancije hrvatske kulturne elite ipak je nadvisila veličinu gostujućih redatelja.

Intervju sa Zvonimirom Dobrovićem, voditeljem zagrebačkog Queer festivala: Homofobne reakcije na zbivanja u Hvaru? - Radi se samo o tome da je jedna skupina običnih ljudi došla na ljetovanje. Može se dogoditi da turistička agencija iz Egipta dovede na ljetovanje pedeset Arapa. Kad bi se neprekidno ponavljalo da će arapski turisti dići u zrak hvarsku katedralu, učinak bi bio isti. Takve se stereotipe može javno pothranjivati i prema Židovima i crncima, jednako kao prema gayevima...

Nakon odbijanja nastupa poznatih bandova, otkazan je zadarski Ups! Fest: Kad vidim klinca koji nosi majicu sa U znakom, znam da on nema pojma. Mislim da je Hrvatskoj neophodna denacifikacija, kao stalan proces edukacije. Kod Zaklade za istinu o domovinskom ratu se radi o prihvaćanju ideologije mržnje, rasne, vjerske i nacionalne diskriminacije. To nije put k postizanju svjetskog mira, za što se kao bend zalažemo, kaže za H-alter TBF-ovac Saša Antić

Günter Grass priznao je prije nekoliko dana svoje sudjelovanje u Hitlerovim SS-postrojbama. To zakašnjelo priznanje u Njemačkoj je izazvalo čitavu lavinu osuda, i nekoliko pokušaja da se uglednog pisca i intelektualca opravda. Objavljujemo presjek javnih polemika u vezi s Grassom i s njegovim naknadnim suočavanjem s (vlastitom) prošlošću...

Stanje koje Anđelko Milardović podmeće kao slobodu jest sloboda moćnih i bogatih satrapa (koji su to postali najobičnijom pljačkom i otimačinom), da izrabljuju i na sve druge načine maltretiraju eksproprirane bivše vlasnike, a sada nevlasnike sredstava za proizvodnju. Nevlasnici sredstava za proizvodnju sasvim su izvan takvog poimanja slobode, odnosno za njih slobode – nema.

Usprkos zabrani i prijetnjama, znanstveni i drugi radnici Instituta Ruđer Bošković sakupili su 220 potpisa na peticiju protiv odluke Upravnog vijeća Instituta o premještanju spomenika Nikoli Tesli. Gradski i institutski moćnici nisu htjeli poslušati glas znanstvenika, već su 9. lipnja 2006. u ranim jutarnjim satima, prije početka radnog vremena, uklonili spomenik Tesli. Razlika između rušenja Kršinićeva spomenika Tesli od strane hrvatskih bojovnika u Gospiću i uklanjanja Meštrovićeve skulpture s Instituta Ruđer Bošković samo je formalna. Učinak i posljedice su isti.

U očekivanju odluke Povjerenstva koji će se program Zdravstvenog odgoja i obrazovanja od jeseni poučavati u školama H-Alter saznaje kakve su programe zamislile udruge Forum za slobodu odgoja, Romi za Rome i Hrvatski crveni križ, koje metode edukacije smatraju najučinkovitijma i da li je uguravanje Zdravstvenog odgoja u satove razredne zajednice odgovarajuće rješenje?

U dvanaestoj emisiji Civildrete razgovaralo se o tome što po pitanju seksualne edukacije čini država, a što nevladine organizacije. Mladi su danas manje informirani nego prije deset godina, a predviđena satnica za Zdravstveni odgoj i obrazovanje u školama je nedovoljna, saznali smo od gošće emisije Sanje Cesar, voditeljice programa Senzibilizacija za pitanja spola i roda udruge CESI.