Planet Zemlja

Policija u Zagrebu "preventivno zapisuje" bicikliste i pješake, u Zadru gradsko vijeće raspravlja o "problematičnoj kulturi" biciklista, u Osijeku policija najavljuje lov na bicikliste, Varaždincima fali znakova zabrane vožnje biciklom, a na Markovom trgu mjere količinu eksploziva koja stane u bicikl. A što je s našim pravom na bicikl?

U posljednje se vrijeme susrećem s posebno frustrirajućim izgovorom za nedjelovanje: ljudi često tvrde da je prekasno, da su dosegnute razne kritične točke u smislu galopirajućeg globalnog zatopljenja, i to osobito zbog vremena kašnjenja između emisije ugljičnog dioksida i povišenja temperature. Već smo osuđeni, pa ima li borba smisla?

Na pomolu je novi sportsko-turistički debakl: Primorsko-goranska županija planira izgradnju velikog skijališta na Platku, na kojem zimi uglavnom pada kiša ili puše bura. Sam koncesionar kaže da se takav megalomanski projekt neće ostvariti i da ne može biti isplativ. Osim ekonomskih, nastat će i vrlo ozbiljne ekološke štete Nacionalnom parku Risnjak. Nagradno pitanje glasi - radi li se o novoj pobjedi građevinskog lobija?

Za koga smo majmuni? Za koga smo ovce? Tko se prvi prasičkao? Kako broj 33 povezuje Stjepana Mesića i Đuru Popijača? Kako su Hrvati izumili golf? Kako je Bog odabrao mjesto za terene? Pročitajte izbor izjava naših političara, investitora i novinara uključenih u kampanju opravdavanja apartmanizacije kroz projekte golf igrališta!

Golf na Srđu: Investitor ovaj projekt vodi, kupuje zemljište, te plaća reklame i putovanja novcem PBZ-a, podignutim na kredit čiji je polog sama zemlja na Srđu. Pravi dobitak za investitora dogodit će se tek kada na spomenute čestice zemljišta na Srđu bude temeljem UPU-a mogao ucrtati vile i apartmane.

Regionalni sastanak o energetskim strategijama u Slavonskom Brodu pokazao je da ne postoji vizija kako bi se trebala razvijati energetska politika zemalja u regiji. Javne rasprave provode se na formalan način, bez istinskog sudjelovanja zainteresirane javnosti. Niti strateške procjene utjecaja na okoliš uglavnom nisu provedene.

U njemačkom Bremenu 6 600 korisnika na raspolaganju ima 160 vozila. Izračunali su da ovaj projekt zamjenjuje 1500 automobila koji ne okupiraju parkirni prostor u gradu, ne zakrčuju ulice, ne stvaraju buku i ne zagađuju zrak. Iz zadruge Auto Divisio najavljuju početak pilot projekta sukorištenja automobila i u Zagrebu.

Dok Zagreb briše biciklističke staze i uklanja parkirna mjesta biciklima zbog podzemnih garaža, Freiburg se može pohvaliti s 9 000 parkirnih mjesta za bicikle, 500 kilometara dugom mrežom biciklističkih staza i cijelim carfree četvrtima. Njegovi stanovnici ostvaruju 71 posto mobilnosti pješačenjem, bicikliranjem ili javnom prijevozom.

Dennis Tirpak, stručnjak za klimatske promjene: Ako nastavimo u ovom smjeru, između 2030. i 2050. godine Arktički će ocean ljeti biti sasvim odleđen. Otkada ljudi kroče planetom, nikad se to još nije dogodilo, i promjena će biti ogromna. Jako je teško predvidjeti što će se sve dogoditi kao posljedica potpunog odleđivanja Arktika.

Istaknuti arhitekt i urbanist Mladen Škreblin za H-Alter govori o devastaciji zagrebačkog središta, o građanskom neposluhu, o apartmanizaciji obale i pogreškama turističke politike, o vezi između prometa i urbanizma, o odgovornosti struke te o potrebi demokratskog i otvorenog planiranja prostora.