Planet Zemlja

Neslavnih 25 godina: Na kontaminiranim područjima Ukrajine, Bjelorusije i Rusije manje od 20 posto djece smatra se zdravima. Broj smrtnih slučajeva u te tri zemlje, u prvih 15 godina nakon katastrofe, procjenjuje se na 237 000.

"Važno je širiti poruku o važnosti promjena u načinu života. To ne znači povratak u pećine, već prakticiranje manjih, ali važnih stvari poput energetske učinkovitosti i korištenja bicikala u gradovima", rekao je Rajendra Pachauri, predsjednik Međuvladinog panela za klimatske promjene, našim saborskim zastupnicima.

Točno u podne sprovodna povorka stigla je u Varšavsku ulicu kako bi se na ulazu u podzemnu garažu kompleksa Cvjetni oprostila s javnim interesom. Dakako, riječ je prosvjednoj akciji aktivista Prava na grad i Zelene akcije koji su ovim činom još jednom ukazali kako je ovaj projekt realiziran nauštrb javnog dobra.

Bezgranična pohlepa koja je ispunila ograničene umove hrvatskih političara i svjetskih mešetara, nakon privatizacijske pljačke okrenula je pogled prema onome što je ostalo - prirodi i prostoru.

Pobornici ekonomske doktrine stalnog rasta moraju prestati vjerovati da ćemo u budućnosti biti u stanju i dalje koristiti sve više energije, da obnovljivi izvori zbog svojih mana nisu sposobni postati energetska osnova naše civilizacije, i da su rizici kod obnovljivih izvora energije jednaki ili čak veći nego kod neobnovljivih.

Prvo, moramo prestati vjerovati da ćemo u budućnosti koristiti manje električne energije nego danas. Drugo, svi obnovljivi izvori imaju manu da ovise o hirovitosti prirode. Treće, niti jedan oblik proizvodnje električne energije ne dolazi bez rizika po okoliš.

Praćenje problematike japanske nuklearne stvarnosti u hrvatskim medijima uglavnom se svelo na poziciju "sami smo sebi centar svemira", a do neophodne šire društvene rasprave koja bi uključila sve aspekte energetskog problema, sigurnosni, ekonomski, politički, civilizacijski, antropološki, nije došlo.

Suživot s nuklearkom: Velike varijacije u vodostaju Save u kombinaciji s pojavom manjka kisika u vodi mogu dovesti do stvaranja uvjeta za olakšani prodor radionuklida iz nuklearke Krško u podzemne vode iz kojih se grad Zagreb opskrbljuje pitkom vodom.

U pokušaju obmanjivanja javnosti u vezi zbivanja u Japanu predstavnici drugog ešalona nuklearnih stručnjaka sa zagrebačkog FER-a prinijeli su kao žrtvu i ono malo preostalog osobnog ugleda, za razliku od njihovih kolega koji su mudro šutjeli.

Nakon japanske tragedije mnogi se pitaju koliko je uopće sigurno graditi nuklearne elektrane i prijeti li ovakva katastrofa i nekim drugim nuklearkama. Vjeran Piršić napominje da očito ne postoji apsolutna sigurnost jer i najkvalitetniji reaktori ne mogu garantirati sigurnost.