"Još jedna ovakva zima i možemo zatvoriti skijalište", kaže Dalibor Mladenović, direktor Žičara Platak d.o.o, koncesionara skijališta na Platku.
Kiša, bura, visoke temperature i niska nadmorska visina nisu naklonjene skijanju na Platku. Ove godine skijalište gotovo i nije radilo pošto na Platku povremeno snijeg zapada, ali se vrlo brzo otopi.
Dalibor Mladenović, direktor Žičara Platak: "Ni St. Moritz si ne može priuštiti toliko staza pod umjetnim snijegom"
Međutim, Urbanističkim planom uređenja (UPU) Primorsko-goranske županije koji je u postupku donošenja, predviđeno je stvaranje velikog skijališnog centra od Platka. Obuhvat turističke zone koju je SDP-ova vlast ucrtala je 430 hektara. Predviđena je izgradnja 2050 ležajeva, od čega 350 u postojećim, ali navodno samo preuređenim, planinarskim domovima, a 1700 u smještaju ostalog tipa, hotelskog i apartmanskog. Uz to gradili bi 11 novih staza, tri žičare, nove akumulacije vode za potrebna zasnježenja, sportske dvorane, sportske terene, staze za quad, ljetno skijalište.
"Ako Platak želi raditi dalje, moramo postaviti sustav osnježenja koji ne ovisi o temperaturi. Međutim, ja govorim o brdu Radeševo gdje bi mogle biti takve dvije, tri staze. Preskupo bi bilo takve sustave imati na svim stazama koje su ucrtali u prostorni plan. Ni St. Moritz si ne može priuštiti toliko staza pod umjetnim snijegom", kaže Mladenović koji planove za izgradnju apartmana ovakvih razmjera naziva "velikim promašajem".
"Ucrtano je selo s kućama na dva, tri kata koje čine jednu arhitektonsku cjelinu. To sve netko mora izgraditi odjedanput. Tko će to platiti? Ne vjerujem da će se to ikad napraviti. Uz to, selo je smješteno kilometar dalje od skijališta. Ljudi bi se morali voziti automobilom do staza pa isto tako mogu doći i s obale. Međutim, na neke interesne grupe nije se moglo utjecati i ovakve besmislice završile su u prostornom planu. Možda to ekološki gledano i nije loše, jer ovo sigurno nitko neće platiti, pa ni tih tisuća zamišljenih ljudi neće biti", ističe.
Glasnogovornica Primorsko-goranske županije kaže da će u realizaciji projekta "značajno biti iskustvo svih skijaških djelatnika koji su godinama prisutni na Platku, te će sigurno biti konzultirani prije donošenja konačnih odluka". Međutim, Mladenovićevo mišljenje očito nisu uzeli u obzir.
Za projekt planiraju tražiti novce od EU-a. "Odmah treba reći da to neće biti moguće za sve elemente planiranog sustava, te da će put do tih sredstava biti vrlo zahtjevan i dug. Za sadržaje komercijalnog tipa svakako očekujemo interes privatnog kapitala, ali u ovom trenutku možemo reći samo da ćemo Platak pokušati dovesti u takvo stanje da postane privlačan privatnom kapitalu", objasnila je glasnogovornica.
Međutim, koliko će građane osiguravanje te privlačnosti koštati? U Primorsko-goranskoj županiji kažu da na pitanje o cijeni izgradnje infrastrukture "nije još moguće odgovoriti", a ni studija ekonomske opravdanosti još nije napravljena.
Prijetnja županijskom proračunu nije jedina loša posljedica koja može proizaći iz ovog projekta jer se planirane skupe intervencije za koje županija ne zna ni koliko će koštati niti jesu li ekonomski isplative, događaju uz sam rub Nacionalnog parka Risnjak.
Tako, dok uz rub Parka prirode Vransko jezero imamo ucrtanih osam golf terena, u zaštićenom krajoliku Motovuna također golf, u Nacionalnoj ekološkoj mreži na Srđu i Oštrici golf, uz rub Nacionalnog parka Krka golf, rub jednog od najstarijih nacionalnih parkova u Hrvatskoj, okružilo bi skijalište.
Ladislav Radoslović, ekološki aktivist: "Ovo nema nikakve veze s turizmom, isključivi je cilj da se potroši novac poreznih obveznika da bi se radile velike investicije i dijelile provizije"
"Ovo nema nikakve veze s turizmom, isključivi je cilj da se potroši novac poreznih obveznika da bi se radile velike investicije i dijelile provizije", tvrdi Ladislav Radoslović iz riječke udruge Animalia.
U paketu klimatskih problema i planiranih troškova koje Platku stoje na putu je i voda. "Kada bi se gore vukle cijevi to bi koštalo preko 200 milijuna kuna. Za Radaševo će vode biti i bez cijevi, ali za ovakve planove ne. Glupost su priče o deset tisuća ljudi na Platku. Najviše što smo izbrojali u jednom danu je oko tri tisuće i tada je bila prevelika gužva. Ucrtana su 2 800 parkirna mjesta. To je suludo. Papir trpi sve. Još jedna glupost je i ucrtana žičara koja bi s Grobnika išla na Snježnik. Sve u svemu ova je priča znanstvena fantastika", kaže Mladenović.
Stanica žičare koju spominje Mladenović po prostornom planu ulazi u granice parka, ali to građani nisu mogli vidjeti jer na planu koji im je predstavljen nisu ucrtane granice zaštićenih područja. Udruga Animalia ocijenila je da to čini sam nacrt urbanističkog plana, kao i cijelu javnu raspravu o njemu, nezakonitim.
"Ako se ovo napravi na Platku, nacionalni park može prestati funkcionirati. Risnjak je osnovan kao češki tip parka s namjerom da se izuzme od antropogenih utjecaja. Zato u Risnjaku nije dozvoljeno kampiranje ni gradnja smještaja", rekao je Radoslović.
Biologinja Gordana Pavoković upozorava da bi cijeli kompleks na Platku imao posljedice na bioraznolikost cijeloga područja i ugrozio i biljne i životinjske vrste. "Najveća šteta bit će za krupne vrste poput medvjeda, vuka, risa. Uništit će se mjesta za brložište medvjedima i presjeći će se migracijski put kojim medvjedi cirkuliraju između Slovenije, Hrvatske i Bosne. Tamo obitava i nekoliko čopora vukova.
Posebno su problematični quadovi koji će voziti svuda po šumi što donosi veliku buku i uznemiravanje i pticama. Tetrijeb je tako praktički već istrijebljen zbog šumskih radova", kaže Pavoković.
Uz sve ove rizike koje županijska vlast nije uzela u obzir, prostornim se planom predviđa i vjetropark u blizini, a kumulativan utjecaj ovih projekata na prirodu nije im bitan. Iz udruge Animalia upozoravaju i na nepravilnosti u samom projektu UPU-a.
"U prostornom planu se navode podaci o vjetru iz razdoblja od 1950. do 1962. godine kada su zime bile drugačije. Čak i tada kada je skijaška sezona mogla trajati 90 dana, 72 dana su bili dani s jakim ili olujnim vjetrom kada zbog vjetra skijalište nije moglo raditi. Kada se uzmu u obzir i snijeg i kiša, onda se vidi da ovo uopće nema smisla", ističe Radoslović.
Gordana Pavković, biologinja: "Najveća šteta bit će za krupne vrste poput medvjeda, vuka, risa. Uništit će se mjesta za brložište medvjedima i presjeći će se migracijski put"
U istoj Županiji već postoji drugi sličan plan, sportsko-rekreacijski centar Bijela Kosa u općini Vrbovsko, koji je Vlada čak uvrstila u katalog 30 investicija od državnog interesa. Grad Vrbovsko je utrošio novac svojih građana da bi se izgradilo i uredilo 11,5 km ceste do skijališta, postavljen je vodovod, probijene su staze krčenjem šume, izrađena je studija utjecaja na okoliš, ishodovane lokacijske i građevinske dozvole te donesen urbanistički plan uređenja. Šuma je iskrčena, šteta po okoliš je napravljena, a investitora nema nigdje na vidiku. Prema pisanju Novoga lista od 12. travnja, Župan Zlatko Komadina je, govoreći o Bijeloj Kosi, izjavio da se "Županija može uključiti ako se radi o par milijuna kuna, ali sigurno ne može sama realizirati tako zahtjevan projekt".
Dakle, županija ne može realizirati projekt kao što je skijalište, priznaje i sam župan, a investitore nemaju ni za jedan ni za drugi projekt. Dok je na jednom mjestu devastacija već učinjena, a javni novac potrošen, isto se sprema na drugom mjestu, na Platku gdje većinu zime pada kiša ili puše bura, gdje sam koncesionar kaže da se takvo skijalište neće ostvariti i ne može biti isplativo, a gdje će osim ekonomskih, nastati i vrlo ozbiljne ekološke štete Nacionalnom parku Risnjak.
Sve se to zbiva u županiji gdje je na vlasti stranka koja pretendira postati pobjednikom nadolazećih parlamentarnih izbora, što nam govori da se ne možemo previše nadati da će grabež za prostorom, najznačajnijim našim preostalim resursom, završiti s prestankom HDZ-ove vlasti.
Članak je objavljen uz podršku Heinrich Böll Stiftung - Hrvatska. Iznesena
mišljenja nužno ne odražavaju stajalište Heinrich Böll Stiftunga.
