Planet Zemlja

Druženje u kafićima jedan je od bitnijih elemenata kvalitete života za stanovnike ove regije. Često ta naša navika proizvodi otpad. No, to ne mora biti tako, kaže Anamarija Prgomet. Pokazat će to kafić bez otpada koji se u subotu otvara u Zagrebu. "Nećemo imati plastične slamke, plastične žličice ni jednokratne šalice za kavu za van. Biootpad ćemo kompostirati, a sve sastojke ćemo nabavljati od lokalne zajednice ili u rinfuzi te ćemo tako izbjeći ambalažu. Djelovat ćemo po principima 'zero waste' životnog stila, koji ima pet pravila: odbiti, smanjiti, ponovo upotrijebiti, reciklirati, kompostirati", najavljuje.

U svijetu se godišnje proda pet bilijuna cigareta, a trećina opušaka završi u okolišu. "Najpodcjenjeniji okolišni problem današnjice su upravo opušci. Većina ljudi misli da su filteri napravljeni od biorazgradivog materijala, no oni su ustvari od plastike, a iz opušaka se u okoliš cijede kemikalije i teški metali", kaže Thomas Novotny, profesor globalnog zdravlja na Sveučilištu Kalifornija u San Diegu i jedan od osnivača Cigarette Butt Pollution Projecta.

U dubrovačkom akvatoriju ovoga se ljeta išlo na safarije, ali ne onakve kakve biste očekivali. Udruga Green Sea Safari odradila je prvu sezonu u kojoj su vodili domaće i turiste na skupljanje otpada na plažama na udaljenim lokacijama te potom na zajedničko kupanje. U zamjenu za rad na prikupljanju otpada oni koju su se priključili dobili su tako besplatan izlet, ali i uvid u pravo stanje zdravlja mora, a ono nije sjajno. "Izolirane uvale brojne su u Hrvatskoj, a nitko ih ne čisti redovito", ističu Marlena Ćukteraš, Maro Carević i Alen Redžović, osnivači udruge Green Sea Safari.

Analiza Europske mreže za data novinarstvo (European Data Journalism Network) preko 100 milijuna meteoroloških podataka pokazuje kako je svaki veći grad u Europi topliji u 21. stoljeću, nego što je bio u prošlom. Zahvaljujući podacima Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), koji uključuju različite meteorološke podatke, EDJNet je analizirao promjene u temperaturi za period od 1900. do 2017. godine u više od 500 gradova u Europi, od čega se sedam njih odnosi na Hrvatsku, tj. na Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Slavonski Brod, Pulu i Zadar.

Može li se biti muškarac, a ne jesti meso? Ideja muškosti usko je povezana s konzumacijom mesa. Rezultati Nacionalnog istraživanja o prehrambenim navikama odrasle populacije u Hrvatskoj pokazuju kako prosječan sudionik istraživanja dnevno pojede 75,8 g mesa, a sudionica 42,19 g. Nikada u povijesti nismo jeli više mesa, nikada konzumacija mesa nije toliko ugrožavala okoliš i nikada meso na tanjure nije stizalo na toliko okrutan, a istovremeno posve nevidljiv način. U patrijarhalnim društvima hegemonijska muškost podrazumijeva imperativ jedenja mesa, a vegetarijanstvo destabilizira hijerarhiju.

U ljeto obilježeno požarima i ekstremnim temperaturama skupina znanstvenika objavila je novo zabrinjavajuće istraživanje koje govori da je planet na putu ulaska u stanje koje su nazvali "staklenik Zemlja". Prelaskom ključnog praga više nikakvo smanjenje emisija neće pomoći stabilizaciji klime. "Kritično pitanje je koliko smo daleko od pretpostavljenih planetarnih pragova. Naš je sud da bismo mogli prijeći takav prag u ovom stoljeću i to čak već za nekoliko desetljeća", kaže nam Will Steffen, glavni autor istraživanja.

Dvije su zajednice u središnjoj Bosni i Hercegovini imale razloga za slavlje u posljednjih nekoliko tjedana jer su postigle velike pobjede u kampanjama protiv malih hidroelektrana u blizini Fojnice i Kruščice. Prosvjedujući protiv MHE Luke, građani su dežurali na licu mjesta čak 325 dana, i za vrijeme zime, kada su samo tanki drveni zidovi improvizirane kolibe stajali između njih i zaleđenog okruženja. Sada stanovnici doline Željeznica mogu odahnuti, a njihova borba inspirirala je druge - sve više zajednica moglo bi početi vjerovati da je promjena moguća i zajednički raditi na tome.

Dok Kina ubrzano radi na dekarbonizaciji svoje ekonomije, kineske tvrtke i banke grade ili financiraju projekte termoelektrana na ugljen na Balkanu. U BiH je nedavno tako sagrađena termoelektrana Stanari, koja je u cijelosti dopremljena iz Kine, a Blok 7 termoelektrane Tuzla i termoelektrana Banovići su u završnoj fazi dogovora o kreditnim aranžmanima s kineskim bankama. I treći blok termoelektrane Kostolac u Srbiji grade kineske tvrtke. Iako zagađenje zraka ne staje na granicama, invazija na zaključavanje susjedstva u desetljeća paljenja ugljena u Hrvatskoj ne izaziva interes.

Kakva je realnost svijeta koji je već sada 1C topliji nego svijet u kojem su živjeli naši preci? "Nema kiše ove sezone, zabrinuti smo", odgovor je Agripine iz Perua. Njenu i još dvadesetak priča iz cijelog svijeta donosi globalno važna i sjajna nova knjiga klimatskog aktivista i fotografa Luke Tomca, Stories from the front lines of climate change – 1*C Rising. "Promjene su za mnoge već sada nepovratne. Obitelj Penana s kojima sam proveo tjedan dana na Borneu ne žive više ni u šumi ni od šume, nego u kontejneru pored plantaže palminog ulja", opisuje Tomac.

"Gotovo sve 'biciklističke staze' u Zagrebu su nepropisne, često i opasne, a Grad otvoreno i javno tvrdi da ne namjerava na vrijeme uskladiti staze s novim Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi. U prošlogodišnjem izvještaju o biciklističkom prometu hvale se s tri kilometra nove staze, točnije boje na stazi. To je za grad od 800 tisuća stanovnika sramotno, jasno je da Zagreb zapravo ništa ne radi po pitanju razvoja biciklističkog prometa", kaže predsjednik Sindikat biciklista Tomislav Nakić-Alfirević.