Planet Zemlja

U New Yorku je u vrijeme pandemije broj putovanja biciklom zabilježio porast od više od 50 posto, a Bogota je privremeno otvorila čak 76 kilometara novih biciklističkih traka, oduzimanjem prostora automobilskom prometu. "U Zagrebu bi trebalo povećati broj stanica javnih bicikala, a barem privremena mjera mogla bi biti dopuštanje vožnje biciklom po kolniku, umjesto po stazama na nogostupima", ističe Tena Šarić iz Sindikat biciklista. Od poplave u Gunji, preko ekonomske krize, do zagađenja zraka, klimatske i sadašnje zdravstvene krize – bicikl uvijek iznova spašava stvar.

Tomislav Medak: "Trenutna kriza demonstrirala je na bolan način da je kapitalistička ekonomija ograničena društvom i podređena njegovim potrebama. Nadolazeća ekološka kriza pokazat će da je društvo podređeno stabilnosti planetarnog ekosistema. Postaje nam jasno i da je kapacitet skrbi presudan faktor. Javni zdravstveni sustav, javno financirana znanost, javna stanogradnja, proizvodnja prema društvenim potrebama i fiskalno planiranje pokazale su se sada osnovama stabilnosti. Neoliberalna bajanja o primatu tržišta odjednom su neduhovita šala, a to će i ostati."

U sklopu projekta "Prema nultoj stopi otpada" financiranog od strane Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu izradila je četiri brošure o Zero waste-u, odnosno konceptu Nulte stope otpada. Savjete i informacije za razne uzraste o tome kako u svakodnevnom životu doprinijeti društvu bez otpada pronađite na sljedećim linkovima.

Dok otpadna plastika zatrpava zagrebačke kontejnere, ali i plaže širom svijeta i pravog odgovora jednostavno nema, u zagrebačkom Učeničkom domu Ivana Mažuranića nisu čekali rješenje odozgora nego su se dali u akciju. Učenici i odgajatelji su izradili strojeve za usitnjavanje i topljenje plastike. "Krajnja ideja je izbaciti taj materijal iz upotrebe. No, dok ne dođemo do toga, želimo od plastike raditi nešto korisno. Pokazalo se da to i nije tako teško", kaže Ivana Šepetavec, voditeljica projekta Precious Plastic Mažuranac.

"Teško mi je i ljeti i zimi. Molim sve ljude dobre volje da pomognu da i meni zasvijetli, da ovo malo života što mi je još ostalo ne proživim u mraku", pozvala je građane 71-godišnja Mara Stanić koja u selu Čakale kraj Gline već deset godina živi bez električne energije. Zelena akcija i inicijativa Ljudi za ljude pokrenuli su crowdfunding kampanju Zraka sunca - svjetlo nade kojoj je cilj postaviti solarne panele na Marinoj kući, kao i još nekoliko kuća na tom području u kojima ljudi žive bez svjetla. "Želimo pokazati kako je solarna energija jedno od ključnih rješenja za energetsko siromaštvo i klimatsku krizu", kaže Marija Mileta iz Zelene akcije.

Hrvatska znanstvena zajednica prvi je put istupila u javnosti po pitanju klimatske krize predavši danas hrvatskim nadležnim institucijama Apel za sustavnu klimatsku akciju, koji je potpisalo 550 znanstvenika. Zatražili su proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini Hrvatske, uključenje znanstvene zajednice u donošenje politika vezanih za klimatsku krizu, tranziciju prema niskougljičnom društvu, i sustavni plan za suočavanje s posljedicama klimatskih promjena. "Klimatske promjene rasvjetljavaju društvene nejednakosti ne samo između razvijenih i nerazvijenih zemalja, već i unutar država", ističe znanstvenica Jelena Puđak.

Od zabrinutosti zbog nuklearne energije, preko katastrofe u Černobilu, do današnjih 900 energetskih zadruga u Njemačkoj i stotina tisuća građana koji su se, osim potrošnje, uključili u proizvodnju energije, pa čak i pokušavaju otkupiti berlinsku mrežu. "Ako želimo ispuniti klimatske ciljeve, moramo biti jako brzi, brži nego vlada to želi. To možemo ostvariti jedino ako su svi uključeni. Energetska tranzicija je nužna, a za nju trebamo građane", ističe Malte Zieher iz udruženja Bündnis Bürgerenergie.

"Vrijeme koje nam je preostalo da spriječimo prelazak Zemljinih točaka preokreta možda se već svelo na nulu, dok je vrijeme za reakciju da postignemo nulte emisije u najboljem slučaju 30 godina. Zato je moguće da smo već izgubili kontrolu nad time hoće li doći do prelaska granice nakon koje nema povratka", ističe skupina znanstvenika u radu objavljenom u časopisu Nature. "Nakon toga unutarnja povratna sprega pogoni sustav u puno toplije stanje neovisno o tome što se događa s ljudskim emisijama," objašnjava za H-Alter Will Steffen, jedan od autora istraživanja.

"Investiramo u to 100 posto profita", kaže Fátima González-Torres iz Ecosije, njemačke tvrtke koja je pokrenula istoimeni pretraživač interneta koji vam omogućuje da svaku pretragu uposlite u sadnju stabala. Do sada su posadili 72 milijuna novih stabala. "Ne postoji takva stvar kao što je potpuno privatna tvrtka i privatno vlasništvo. Dijeljenje nije izbor, nego činjenica jer i zrak i vodu svi dijelimo. Svaka tvrtka mora vratiti nešto društvu", čuli smo u berlinskom uredu ove neobične tvrtke koju nije moguće prodati, a svojim zaposlenicima omogućuje i "klimatski dopust".

Emisije iz njemačkog prometa i dalje su na gotovo jednakoj razini u odnosu na 1990., no berlinska živahna scena ekonomije dijeljenja ima ideju čime zamijeniti automobile, barem u nekom aspektu. Inicijativa FLotte Berlin nudi stanovnicima besplatnu posudbu više od 80 teretnih bicikala raspoređenih po brojnim berlinskim četvrtima. "Dosta ljudi u gradu ima automobil koji koriste možda jedno tjedno da bi otišli u nabavku hrane. Ako isprobaju naše bicikle, uglavnom se uvjere da im automobil uopće ne treba", kaže nam Thomas Büermann, idejni pokretač i koordinator ove sjajne inicijative.