Planet Zemlja

Dosadilo vam je prepričavati s prijateljima kako je Hrvatska na sigurnom putu nizbrdo? Proširite svoj krug prijatelja, pričajte s međunarodnom ekipom kako cijeli svijet ide nizbrdo. H-Alter vam u svom tradicionalnom ljetnom vodiču donosi ideje gdje ovoga ljeta pronaći ljude koji se bave izbjeglicama, granicama, klimatskom pravdom, mirom, pravima životinja i sličnim temama. Upozorenje: Postoji opasnost da putem osim dijeljenja problema možda i pokupite i koje zrno optimizma!

Zašto je za lokalne borbe bitno boriti se protiv ratifikacije CETA-e i drugih trgovinskih sporazuma, ilustrativan je slučaj rumunjske Rosia Montane. Nakon dva desetljeća uspješne borbe protiv megalomanskog rudnika stanovnici i dalje nisu sigurni i to radi ISDS mehanizma koji je ugrađen u međunarodne trgovinske ugovore. Kanadska korporacija Gabriel Resources tužila je, naime, rumunjsku državu i traže četiri milijarde dolara naknade, dva posto rumunjskog BDP-a.

Zauzeto do daljnjeg – poruka je koju su građani i građanke Bola prije nekoliko dana poslali vladajućima i budućim koncesionarima vezano za jednu od najpoznatijih plaža – Zlatni rat u Bolu. Razlog za prosvjed građana je dodjela koncesije zagrebačkoj tvrtki Sport B, tvrtki bez prihoda i zaposlenih, za koju su glasala 24 vijećnika Skupštine Splitsko – dalmatinske županije. Koncesije, nasipavanja, gradnje - što se događa s hrvatskim plažama? Donosimo nekoliko primjera koji pokazuju kako "svako misto svoj Zlatni rat ima".

Kaos stvara prilike. Kad se počiste svi periferni aspekti građanskih pobuna, komunikacijske greške nastale iz krive procjene, šumovi svih vrsta, trenutna moć nekog Milana Bandića koji šalje agresivne plaćenike na četrnaestogodišnje curice, ostaje ogoljena i oboriva. A park uz park postaje i čitak simbol zahtjeva za pravdom, ne samo u prostoru.

Umjesto postojećeg zelenog koridora s javnom šetnicom uz dio otvorenog toka zagrebačkog potoka Črnomereca, gradska uprava Milana Bandića planira natkrivanje segmenta potoka za potrebe nove ulice na potezu od Ilice do Prilaza baruna Filipovića. Tim kratkovidnim i izuzetno štetnim zahvatom poništio bi se postojeći zeleni koridor ali i potencijal javnog šetališta uz otvoreni potok od Medvednice do Save.

Gradec je svakim danom sve bliže tome da postane prva hrvatska jedinica lokalne samouprave koja je postigla standard "općine bez otpada". Danas na svaku vreću smeća koja iz kuće u Gradcu ode na odlagalište otpada, iz prosječnog hrvatskog doma ode njih pet. "Opsežnom kalkulacijom sustava građanima smo uštedjeli ukupno 11 kuna mjesečno, a samoj općini otprilike 40 posto iznosa za 'odlagališnu rentu'", objašnjava za H-Alter Marijan Galović, autor projekta gospodarenja otpadom u Gradecu.

Robert Pašičko: Hrvatska ima jednu od najnižih cijena električne energije u EU. Razlog je taj što pola naše proizvedene energije dolazi iz hidroelektrana koje su sagradili naši očevi i djedovi, no ovakva cijena je samo održavanje statusa quo. Netko treba priznati i glasno reći da uvozimo 50 posto svoje primarne energije, a ako uvoziš pola energije kao i pola hrane jasno da je prvi prioritet da smanjiš ovisnost o drugima tj. o uvozu. To je mjera suverenosti države, a nije mjera imaš li MIG-ove ili nemaš.

Ponedjeljci popodne u prostorijama Udruga Vestigium na zagrebačkim Vrbanima rezervirani su za novu inicijativu, Popravi na kavi. Tako su preveli u brojnim svjetskim gradovima već udomaćene Repair Caffee, inicijative koja promiče popravljanje i ponovnu upotrebu predmeta umjesto bacanja. A upravo su popravljanje i ponovna upotreba dio kružne ekonomije, pristupa gospodarenju otpadom koji promiče EU, ali i novi hrvatski Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.-2022.

Čovječanstvo uzrokuje klimatske promjene 170 puta brže nego što to čine prirodni procesi, izračunali su po prvi puta Owen Gaffney i Will Steffen. "Ne znam može li svođenje situacije na konkretne brojke pomoći u stimuliranju akcije oko klimatskih promjena, nadam se da može, no brojke su važne kako bi istaknule veličinu izazova s kojim smo suočeni", kaže Steffen, znanstvenik s Australskog nacionalnog sveučilišta, za H-Alter.

Uzgoj popularnog voća, koje primjerice u Velikoj Britaniji predstavlja proizvod na kojem vlasnici trgovačkih lanaca najviše zarađuju, uz pamuk troši više agrokemikalija od bilo koje druge kulture. Osim zatrovanog i monokulturnim uzgojem osiromašenog okoliša, bananizacija Ekvadora, Hondurasa, Kostarike ili afričkih zemalja često donosi i kršenje radničkih prava. No, "potrošači u EU imaju moć promijeniti stvari", ističe Jacqui Mackay iz organizacije Banana Link.