Planet Zemlja

Anamarija Prgomet, foto: M.K.

Može se živjeti bez stvaranja otpada

"Ovakav životni stil je puno jednostavniji nego što se čini na prvu", kaže Anamarija Prgomet iz Zagreba o tome kako je živjeti bez stvaranja otpada. Dok većina stanovnika Hrvatske i dalje trpa većinu otpada u istu vreću za smeće, sav otpad koji Anamarija proizvede na mjesečnoj razini ne napuni ni jednu limenku. "U nedostatku kvalitetnog sustava odvajanja i recikliranja kakvog imamo diljem Hrvatske, ovakvi primjeri su dragocjeni. Smanjenje nastanka otpada prioritet je svakog dobrog sustava, a osviješteni pojedinci temelj su promjena", ističe Marko Košak iz Zelene akcije.
Foto: M.K.

"Bicikl je sada moj automobil"

"Kada sam došao u Zagreb vidio sam kako ljudi uživaju kada koriste bicikl i kao prijevozno sredstvo i za sport. Sada i ja svuda idem biciklom, i po kiši, i po snijegu. Bicikl je moj automobil", kaže Odai Ajam, jedan od polaznika tečaja za popravljanje bicikala za azilante. Tečaj koji pomaže u integraciji izbjeglica, ali i promiče održiva okolišna rješenja, održava Biciklopopravljaona. Taj volonterski kolektiv koji djeluje u okviru Zelene akcije, samo je prošle godine donirao stotinjak bicikala izbjeglicama.
Foto: ytb-prtsc

Dan nula - nova realnost svijeta

Cape Townu i okolici prijeti skori ostanak bez vode. Ako razina vode u rezervoarima padne na 13,5 posto slavine će u višemilijunskom gradu presušiti. Dok si bogati stanovnici jednog od društveno najraslojenijih područja svijeta već grade spremnike i dopremaju cisterne vode, siromašni će biti prisiljeni čekati u redovima za vodu pod nadzorom naoružanih čuvara. Što se događa kada osnovni resurs presuši? Ulazimo u realnost Mad Maxa, predviđa primjerice Time. Utjecaji klimatskih promjena udruženi s politikom nezainteresiranom da gradi dugoročnu otpornost zajednica prijete nam svima.
Foto: ytb-prtsc

I oceani umiru, a krivi su opet ljudi

Nakon što smo nedavno pisali o zabrinjavajućem padu populacije insekata i kolapsu koji prijeti, znanstvenici su upozorili na još jedan dio ekosustava koji posrće pod teretom čovjekova utjecaja. Izbrojali su čak 500 mrtvih zona u oceanima svijeta, a razina kisika općenito je pala za 2 posto. "I mnoge zone na Mediteranu, uključujući i Jadran, imaju problem s padom razine kisika zbog utjecaja poljoprivrede, kanalizacije i paljenja fosilnih goriva", istaknula je za H-Alter Denise Breitburg, voditeljica novog istraživanja objavljenog u Scienceu.
Foto: Zayed Future Energy Prize

Sretna škola iz Škabrnje

Nisu zadobili naslovnice novina, a H-Alter misli da su trebali. Učenici i učenice OŠ Vladimira Nazora - Škabrnja iz male općine Škabrnja kraj Zadra osvojili su početkom tjedna u Abu Dhabiju na Tjednu održivog razvoja prestižnu Zayed Future Energy Prize nagradu u iznosu 100.000 US$ u kategoriji europskih škola. Nagradu koju dodjeljuje Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata u više kategorija u području inovativnosti, liderstva, utjecaja i dugoročne vizije održivog razvoja i obnovljivih izvora energije, osvojili su za svoj projekt Sretna škola Plave ekonomije, u konkurenciji nekoliko stotina škola.
Foto: Ytb-prtsc

Blagdansko širenje otpada i požara

U nizu je gradova i općina i ovaj advent obilježavan puštanjem lampiona želja u zrak ili, u slučaju Zagreba, svjetlećih balona. Bilo da je riječ o otvaranju klizališta, skupljanju novca za razne humanitarne akcije i slično, politika je izgleda - neka vjetar nosi kamo želi zapaljene predmete ili plastiku pojačanu otpadom u vidu LED lampica. "Kada čujem za neko puštanje balona ili lampiona pokušam se obratiti organizatorima i upozoriti na zagađenje koje pritom stvaraju, no rijetko dobijem odgovor", ističe Morana Pavelić, građanka koja se aktivirala po ovom pitanju.
Foto: Goran Šafarek

Utukli bi tri milijarde kuna u betoniziranje Drave

Nakon što smo prošloga mjeseca pisali o HEP-ovom 50 godina starom projektu potapanja Kosinjske doline, prošloga tjedna je reaktualiziran još jedan stari projekt - gradnja dvije hidroelektrane na Dravi – Molve 1 i Molve 2. HEP bi utrošio više od tri milijarde kuna na betoniziranje rijeke koja je dio UNESCO-vog prekograničnog rezervata biosfere, i koja već povlači novac iz europskih fondova upravo zahvaljujući prirodnoj očuvanosti riječnog toka. "Europa je spremna oživljavati rijeku, a ne je ubijati", ističe biolog i i neovisni stručnjak za upravljanje vodama Goran Šafarek.
javna_rasprava_kosinj_mk.jpg

"Kud će čovjek?"

"Kud će čovjek?", pitala je to 70-godišnja Kata Pražić iz sela Mlakve na javnom izlaganju Studije utjecaja na okoliš hidroenergetskog sustava Kosinj. Stanovnici nekoliko sela u Kosinjskoj dolini već 50 godina žive čekajući potapanje svojih kuća i polja. Projekt se svakih nekoliko godina aktualizira pa potom zamre, ostavljajući stanovnike da žive u izuzetno stresnoj situaciji, bez osnovnih građanskih prava koja uživaju ostali stanovnici RH. Oni, naime, ne mogu dobiti građevinske dozvole, a u infrastrukturu se ne ulaže desetljećima jer je u prostornom planu ovo područje odavno poplavljeno.