Prije gotovo šest godina Gunju i okolicu pogodile su katastrofalne poplave. Ceste su tada uništene, automobili nakon višednevnog stajanja u vodi postali neupotrebljivi, a prijevozno sredstvo koje se pokazalo najotpornijim i na vodu i na razorene ceste je bio bicikl.
U krizi pak kojoj svjedočimo na globalnoj razini, pandemiji, kada je širom svijeta zaustavljen javni prijevoz, a zajednička vožnja u privatnim automobila se također ne preporučuje, opet se isto prijevozno sredstvo pokazuje kao najotpornije na krize u okolišu."I u vrijeme recesije od 2008. godine nadalje mnoštvo je građana u Hrvatskoj posegnulo za biciklom kao najjeftinijim oblikom prijevoza jer su troškovi posjedovanja, korištenja i održavanja osobnog automobila za mnoge postali preveliki teret. Izvjesno je da će i ova zdravstvena kriza za posljedicu imati sličan ishod", kaže Šarić
U New Yorku je tako u prvih desetak dana ožujka broj putovanja biciklom po gradu zabilježio porast od više od 50 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Kolumbijska Bogota je pokazalo kako "nemoguće" lako postane "moguće", i privremeno otvorila 76 kilometara novih biciklističkih traka, oduzimajući trake od automobilskog prometa, kako bi se smanjio pritisak na javni prijevoz i time mogućnost zaraze.
O sličnom planu razmišljaju i u Mexico Cityju. Njemački su ministri zdravlja i rada preporučili bicikliranje i pješačenje kao najzdravije opcije za neophodna putovanja, a Europska biciklistička federacija i Konfederacija europske biciklističke industrije CONEBI apelirale su na vlasti da omoguće rad biciklističkim servisima kao jednoj od neophodnih djelatnosti.
"Bicikliranje je ovih dana savršena aktivnost. Dokazano je da sprečava fizičke i mentalne bolesti. To je jedan od najsigurnijih oblika prijevoza, posebno kada se motorna vozila izuzmu iz jednadžbe – kao što je sada. I automatski te drži na udaljenosti koju preporučuju epidemiolozi", izjavila je Jill Warren iz ECF-a.
U Hrvatskoj rad servisa za bicikle nije izričito zabranjen te je dio njih otvoren. Kako bi pomogli građanima kojima je potreban popravak, udruga Sindikat biciklista je objavila popis dostupnih servisa na svojim Facebook i web stranicama. No, za bicikliranje bi hrvatski gradovi mogli učiniti puno više s dolaskom toplijeg vremena i s obzirom na blokirani javni prijevoz, prilika koju zasad propuštaju.
"Barem privremena mjera u Zagrebu mogla bi biti dopuštanje vožnje biciklom po kolniku, umjesto po stazama na nogostupima, kako bi se biciklisti što više odmaknuli od zgrada s kojih još uvijek u centru padaju dijelovi konstrukcija oštećenih potresom i predstavljaju opasnost. Na primjeru oba zelena vala vidimo da za pješake, kao ni za bicikliste, ne postoji površina kojom se u zonama pogođenim potresom mogu kretati sigurno, stoga je jedan od načina kako im to omogućiti privremena prenamjena jedne od tri kolne trake u površinu za bicikliste i pješake. Promet osobnih automobila je ionako smanjen. Također, tramvaji ne voze pa bi se prostor između tračničkih šina mogao iskoristiti za vožnju biciklom. Naravno, dodatne mjere za vožnju biciklom iziskuju barem postavljanje privremene vertikalne signalizacije no, na primjeru Bogote vidimo da je to moguće i potrebno", istaknula je Tena Šarić iz Sindikata biciklista, udruge koja je kod nas najaktivnija u promociji bicikala kao najodrživijeg Europska agencija za okoliš objavila je i službene podatke koji su potvrdili kako su mjere provedene zbog pandemije, posebno smanjenje prometa, dovele do značajnog smanjenja zagađenja zraka. U Barceloni i Lisabonu onečišćenje zraka dušikovim dioksidom u jednom tjednu ožujka palo je za više od 50 posto u odnosu na isti tjedan prošle godineprijevoznog sredstva.
Iz udruge predlažu i poticanje razvoja sustava javnih bicikala. U Zagrebu taj sustav broji manje od 20 stanica, što je daleko premalo. Primjerice, Budimpešta ima 124 stanice,a Ljubljana koja je tri puta manja od Zagreba ima čak tri puta veći broj stanica.
"Povećanje broja stanica može se provesti u svim gradovima gdje već postoji takva usluga. Time se omogućuje vožnja i onima koji nemaju bicikl u svom vlasništvu. Za nove stanice u Zagrebu mogu se iskoristiti klamerice koje su postavljene od strane Grada na mjestima gdje sada nema rada u javnim ustanovama, kao što su muzeji, fakulteti, škole i knjižnice, ali i oko tržnica gdje su smanjene aktivnosti no ipak postoje u specijaliziranim trgovinama. Javni bicikli imaju i košare, što pomaže u obavljanju nabavke", ističe prednosti bicikla Šarić.
Osim u slučajevima kriza u okolišu, bicikli dobivaju na važnosti i u vrijeme ekonomskih kriza, a nova takva kriza na svjetskoj razini je gotovo neizbježna.
"I u vrijeme recesije od 2008. godine nadalje mnoštvo je građana u Hrvatskoj posegnulo za biciklom kao najjeftinijim oblikom prijevoza jer su troškovi posjedovanja, korištenja i održavanja osobnog automobila za mnoge postali preveliki teret. Izvjesno je da će i ova zdravstvena kriza za posljedicu imati sličan ishod", kaže Šarić.
Bicpop u Zagrebu (Foto: M.K.)
Europska agencija za okoliš objavila je i službene podatke koji su potvrdili kako su mjere provedene zbog pandemije, posebno smanjenje prometa, dovele do značajnog smanjenja zagađenja zraka. U Barceloni i Lisabonu onečišćenje zraka dušikovim dioksidom u jednom tjednu ožujka palo je za više od 50 posto u odnosu na isti tjedan prošle godine.Osim u slučajevima kriza u okolišu, bicikli dobivaju na važnosti i u vrijeme ekonomskih kriza, a nova takva kriza na svjetskoj razini je gotovo neizbježna
Onečišćenje zraka uzrokuje i u EU brojne zdravstvene probleme, a osobito respiratorne bolesti, što opet čini ljude ranjivijima na probleme koje donosi koronavirus, napominju iz Agencije. Dugoročno, odabir bicikla kao prijevoznog sredstva ne pridonosi onečišćenju zraka kao vožnja vlastitim automobilom, a i poboljšava tjelesnu otpornost.
Sve ove prednosti bicikla neki su gradovi s pametnijim upravama počeli prepoznavati. Već spomenuta Bogota pokazala je kako se gotovo bez financijskih ulaganja, grad može promijeniti. Gradonačelnica Bogote Claudia López istaknula je trostruku kriza koja uz koronavirus uključuje zagađenje zraka i sezonske respiratorne probleme, kao razlog da se grad još više okrene biciklima, kako javlja Associated Press.
Na društvenim medijima je objavila i fotografiju na kojoj biciklira na konferenciju za medije. "Dobra prilika da više hodamo i bicikliramo", naglasila je promovirajući prijevozno sredstvo koje će se, nesumnjivo, i u klimatskim krizama koje slijede pokazati nezamjenjivim.
Solidarno popravljanje bicikala u Zadru
Kao jedna od brojnih inicijativa solidarnosti koje su pokrenute u Hrvatskoj, u Zadru djeluje Solidarna pedaloonica. Volonteri Ivan i Nino besplatno dovode u vozno stanje bicikle kako bi se građani u uvjetima bez javnog prijevoza ipak mogli lakše ići na posao ili po hranu. Ako ste iz Zadra i treba vam pomoć oko bicikla, javite se u inbox na Facebook stranici Mreže solidarnosti ZD.
