Zašto se Nijemci udružuju u energetske zadruge

"Kupujem električnu energiju od jedne energetske zadruge zato što moramo zaštiti klimu, a ovo je jedan od najočitijih izbora koje kao potrošač mogu napraviti", kaže Fátima González-Torres s kojom sam razgovarala o drugoj temi, Ecosiji, pretraživaču koji sad stabla. Zasadili su ih više od sedamdeset milijuna dosad, a usput i proizvode vlastitu energiju. Izlazeći iz ureda Ecosije, iza ugla se održava poznata turska tržnica, a tamo nalijećem na Ulricha koji vrbuje nove kupce za Greenpeaceovu energetsku zadrugu.U Njemačkoj se koristi širi naziv "građanska energija" od samih energetskih zadruga, koji obuhvaća i druge oblike građanskog organiziranja. Zato članovi ovog udruženja kojem je cilj lobiranje i umrežavanje, nisu samo zadruge

"Ovdje sam već deset godina, uvijek na istom mjestu u Kreuzbergu. Građani su zainteresirani, a jedna od stvari koje mi nudimo koje su novost u odnosu na druge zadruge je primjerice da jedini imamo zeleni vodik proizveden iz vjetroenergije", kaže Ulrich.

U Njemačkoj su pitanja održive energetike gotovo svugdje prisutna, a udruživanje u energetske zadruge nije nikakva rijetkost. Naime, u toj zemlji postoji više od 900 zadruga koje se na neki način bave energijom, ali ne samo na način da proizvode energiju, kako mi to možda zamišljamo, već se ne ustručavaju baviti i drugim fazama, kao što su distribucija i vlasništvo nad mrežom.

"Želimo utjecati na sve procese koji se tiču distribucijske mreže", objašnjava tako Christoph Rinke, član upravnog odbora energetske zadruge BürgerEnergie Berlin iz Berlina koja je osnovana s ambicioznim ciljem – vratiti privatiziranu berlinsku mrežu u ruke građana. Naime, berlinskom energetskom mrežom upravlja švedska korporacija Vattenfall, kojoj je 2014. istekla koncesija.Novi cilj EU koji su prošloga tjedna dogovorili šefovi vlada europskih zemalja, s ogradom Poljske, je potpuna dekarbonizacija do 2050. Taj će cilj moći biti ostvaren samo uz sudjelovanje građana

Uoči tog roka, 2012. je osnovana zadruga kojoj se pridružilo 1500 građana spremnih uložiti vlastiti novac u otkup mreže. 2013. je održan i referendum na inicijativu druge građanske inicijative na kojem su građani Berlina odlučili da žele vratiti mrežu u javno vlasništvo, no izlaznost na referendumu nije bila dovoljna da odluka bude obvezujuća. Grad Berlin je ipak donio odluku o osnivanju javnog poduzeća i povratku upravljanja pod svoje okrilje, no Vattenfall nastavlja ulagati sudske tužbe kako bi zadržao nadzor nad unosnim poslom. Vattenfall je, naime, i dalje vlasnik mreže, iako je koncesija istekla.

"Mi kao zadruga smo sada dio službenog procesa tko će dobiti koncesiju na sljedećih 20 godina. No, to će biti dugi proces jer Vattenfall kao trenutni vlasnik ne prihvaća situaciju i žele nastaviti upravljati najvažnijom energetskom infrastrukturom u gradu. Ako upravljate mrežom, nužno ste dio svake energetskog procesa u Berlinu. Primjerice, naša zadruga je postavila fotonaponske panele na neke zgrade, ali moramo imati posla s onim tko upravlja mrežom. On je u sve uključen, može podržati taj proces, a može ga i usporavati, ima puno više utjecaja na energetsku politiku nego što se obično smatra. Stvari se mogu događati puno brže ako je onaj tko upravlja mrežom zainteresiran, zato i nas zanima da smo dio ovog procesa", ističe Rinke.

S obzirom da je Grad odlučio vratiti mrežu u javne ruke i da je ipak riječ o ogromnom novcu, zadruga sada želi otkupiti manji dio dionica u tvrtki koja će mrežom upravljati kako bi dobili mogućnost nadziranja njenog rada. Tender je organiziran kao aukcijski sustav. Vlada postavi cilj, primjerice 2,5 GW vjetroenergije godišnje, naprave nekoliko tendera godišnje, tvrtke se prijavljuju i najjeftiniji projekt dobije dozvolu

"Premali smo i ne možemo se baviti svakodnevnim poslovanjem tvrtke, ali želimo nadzirati da se poslovanje odvija u interesu građana", kaže.

U južnonjemačkom mjestu Schönau, pak mnogo manjem od Berlina, mrežu je zadruga građana uspjela u potpunosti otkupiti u 90-ima. Riječ je bila o kulminaciji reakcije građana na nuklearnu katastrofu u Černobilu. Još te 1986. inicijativa građana krenula je s promišljanjem kako na drugačiji način pristupiti energetici, što je na kraju dovelo do formiranja zadruge i otkupa mreže.

Antinuklearni otpor i svijest koji u Njemačkoj ima dugu tradiciju, upravo je jedan od razloga zašto je toliko stanovnika Nijemaca danas udruženo u energetske zadruge, smatra Malte Zieher iz udruženja Bündnis Bürgerenergie, koje okuplja 200-tinjak subjekata koji se bave građanskom energijom i okupljaju čak 400 tisuća građana.

"Mnogo ljudi uključilo se u antinuklearni pokret još od 70-ih godina, održani su brojni prosvjedi no građani su shvatili da prosvjedovanje nije U Njemačkoj su pitanja održive energetike gotovo svugdje prisutna, a udruživanje u energetske zadruge nije nikakva rijetkost. Naime, u toj zemlji postoji više od 900 zadruga koje se na neki način bave energijomdovoljno već da moramo naći alternativu nuklearkama i fosilnim gorivima. Upravo su obični građani bili pioniri koji su razvijali projekte korištenja energije vjetra i sunca. Prve vjetroelektrane u Njemačkoj redom su postavili građani. Pokret građanske energije slijedila je potom i legislativa, imali smo feed-in tarife za vjetar i sunce i s time je bilo lako biti dio energetske tranzicije. Mogli ste lako izračunati ulaganje i vrijeme povrata jer ste 20 godina imali fiksnu tarifu bez gotovo ikakvog rizika. Puno ljudi je željelo biti dio toga. Otud proizlazi interes Nijemaca za održivom energijom", kaže Zieher.

U Njemačkoj se koristi širi naziv "građanska energija" od samih energetskih zadruga, koji obuhvaća i druge oblike građanskog organiziranja. Zato članovi ovog udruženja kojem je cilj lobiranje i umrežavanje, nisu samo zadruge.

"Primjerice, vjetroenergija se danas uglavnom ne proizvodi u okviru zadruga već u okviru drugih pravnih subjekata, ali neki od njih dijele principe i vrijednosti zadruga. Zato imamo širi naziv 'bürgerenergie', građanska energija. Tu su uključeni i potrošači, ljudi koji imaju solarne instalacije na svom krovu. Individualnu samoopskrbu smatramo isto građanskom energijom", ističe Zieher.

No, iako se brojke impresivne, a situacija daleko bolja nego u Hrvatskoj, i njemački se zadrugari suočavaju s brojnim problemima, od onih pokušaja korporativnog preuzimanja do zakonodavnih prepreka.

"Cijene su za solarnu energiju rapidno pale, a imamo i zakon koji kaže da obnovljivi izvori imaju prednost u distribuciji, što je dan sunčaniji ili vjetrovitiji, termoelektrane na fosilna goriva manje rade. Korporacije pokušavaju preuzeti tržište jer su uvidjele da će izgubiti moć. No, ono što se pokazalo vrlo loše za zadruge su tenderi, s njihovim je uvođenjem građanska energija naglo usporila, doživjeli smo dramatičan pad energije vjetra, sada imamo samo 10 posto instalacija u odnosu na 2017.", opisuje Zieher.U južnonjemačkom mjestu Schönau, pak mnogo manjem od Berlina, mrežu je zadruga građana uspjela u potpunosti otkupiti u 90-ima. Riječ je bila o kulminaciji reakcije građana na nuklearnu katastrofu u Černobilu

Tender je organiziran kao aukcijski sustav. Vlada postavi cilj, primjerice 2,5 GW vjetroenergije godišnje, naprave nekoliko tendera godišnje, tvrtke se prijavljuju i najjeftiniji projekt dobije dozvolu. No, već sudjelovanje na tenderu traži znatne troškove, možete sudjelovati jedino ako imate koncesiju, a to košta stotine tisuća eura.

"Ako niste uspješni na tenderu, gubite novac, što je preriskantno za obične građanske projekte. Tenderi se provode za projekte iznad 750 kW, što znači za gotovo sve vjetroenergetske projekte. Zato će danas neka skupina građana jako teško sagraditi vjetropark", kaže naš sugovornik.

U udruženju su vrlo nezadovoljni i novim njemačkim energetskim klimatskim paketom u kojem je cilj za korištenje vjetra na kopnu ostao isti, a na moru je povećan s 15 GW na 20.

"Taj paket je loš za obnovljive izvore, primjerice stvara nove barijere za energiju vjetra. Uvodi se pravilo da turbine moraju biti najmanje 1000 m dalje od zgrada, dok prije nije bilo fiksnog pravila. S tim pravilom nikada nećemo postići ciljeve za vjetar, čak i da su ostale niže, jer je Njemačka gusto naseljena i nemamo dovoljno prostora s kojima bi ispunili taj uvjet", ocjenjuje Zieher.

Članovi udruženja nisu zadovoljni njemačkim vlastima od 2012. godine. Smatraju da je prvi veliki zakon o obnovljivima na federalnoj razini iz 1990. bio dobar, kao i zakon iz 2000. Do 2012. ocjenjuju razvoj kao dobar, ali od tada promjene vlada i povlačenje starih politika ne idu u korist obnovljivima. Nadu, pak, polažu u novi europski paket zakona "Čista energija za sve Europljane".U udruženju su vrlo nezadovoljni i novim njemačkim energetskim klimatskim paketom u kojem je cilj za korištenje vjetra na kopnu ostao isti, a na moru je povećan s 15 GW na 20

"Građani su po prvi put dobili pravo biti proizvođači energije. Ono što je zanimljivo za nas su peer-to-peer transakcije i dijeljenje energije unutar zajednica koji bi trebali biti omogućeni. U Njemačkoj to sada nije zabranjeno, ali je u praksi vrlo kompleksno. Sada, ako zadruga ima svoju solarnu elektranu, dobit će poticaj samo ako prodaje energiju na tržištu, a ne ako je prodaje direktno članovima zadruge", ističe Zieher.

Novi cilj EU koji su prošloga tjedna dogovorili šefovi vlada europskih zemalja, s ogradom Poljske, je potpuna dekarbonizacija do 2050. Taj će cilj moći biti ostvaren samo uz sudjelovanje građana.

"Energetska tranzicija je dramatična promjena. Na primjeru Njemačke, vjetroelektrane se nalaze u regijama gdje ljudi žive. Oni su ti koji moraju biti svjesni važnosti zaštite klime, jer to nije samo političko pitanje nego i pitanje tvog susjedstva. Ako želite osigurati da ljudi budu pozitivni prema energetskoj tranziciji, morate ih uključiti. Zato vjerujemo da će se tranzicija dogoditi samo ako građani imaju vlastite projekte. Također, ako želimo postići klimatske ciljeve, moramo biti jako brzi, brži nego vlada to želi, a to možemo jedino ako su svi uključeni. Energetska tranzicija je nužna, a za nju trebamo građane", zaključuje Zieher.

Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).