Planet Zemlja

"Pogled u oko ptice, to mi je motiv", kaže Manuel Jacmenović, predsjednik udruge Ornitološki laboratorij, o razlozima zašto se bavi spašavanjem ptica. Ta udruga vodi jedino hrvatsko utočište za galebove na jezeru u blizini Velike Gorice, kojemu zbog nedostatka sredstva prijeti gašenje. Trenutno udruga ne dobiva nikakvu institucionalnu podršku te pozivaju volontere koji su vješti u pisanju projektnih prijedloga da im se jave s obzirom da se žele prijavljivati i za europska sredstva.

"Slušala bih vijesti. Samo to bih željela", kaže Milja Jandrić, 82-godišnjakinja iz sela Mala Paukova u blizini Sunje, o radiju. Taj uređaj koji smo već gotovo zaboravili, ovdje je životna želja. Milja, kao i još pet kućanstava s Banije, dobili su električnu energiju zahvaljujući solarnim sustavima koje su postavili Zelena akcija i inicijativa Ljudi za ljude. "Javljaju nam se ljudi iz cijele Hrvatske koji žive bez struje", kaže Branka Bakšić Mitić iz inicijative Ljudi za ljude.

Zeleni odred je ustanovio da je javno poduzeće Hrvatske šume u samo desetak godina prikazalo manjak od 17 milijuna kubnih metara drvne mase, vrijedne oko milijardu eura. Cijeli obim devastacije je, kažu, vidljiv i na satelitskim portalima. Treba li se onda čuditi što u Hrvatskoj izumiru pčele, tartufi, nestaju rijetke ptice i staništa dabrova, pita se Vesna Grgić, voditeljica Zelenog odreda. Drvo se u Hrvatskoj može kupiti daleko jeftinije nego u drugim europskim zemljama , a HŠ odlučuju tko će sklopiti ugovor o nabavi.

Novi DSZ-ovi podaci pokazuju: prošla je godina u Zagrebu bila najtoplija, uz najmanje dana sa snježnim pokrivačem. "Bojim se da je Hrvatska vrlo pasivni promatrač zbivanja oko Europskog zelenog plana. Čak i za vrijeme predsjedanja Vijećem EU-a nisam primijetila neku incijativu oko toga. Svakako je bitno da se ekonomski razvoj usmjeri na zelenu i pravednu tranziciju prema niskougljičnoj ekonomiji", kaže Jagoda Munić, direktorica organizacije Friends of the Earth Europe.

"Voda koju na Silbu doprema vodonosac je trenutno razumne cijene i može se usporediti s cijenom vode na kopnu, no to je tako zato što država subvencionira vodu za otočane u velikom iznosu. Tko nam može osigurati da će iznos subvencije ostati isti ukoliko se, recimo, nađemo u gospodarskoj krizi?“, kaže Paula Bolfan iz Pokreta Otoka. Desalinizator koji bi morsku vodu pretvarao u pitku i fotonaponska elektrana koja bi pogonila uređaj, riješili bi otočne probleme s vodom.

Kada je zbog neodržavanja 1990. godine vodeni val srušio Crveni, Jakuševečki most, on više nije saniran. Nije bio ni zaštićen kao kulturno dobro, što mu je sudbinu dodatno zapečatilo. Nakon urušavanja, dio njegove konstrukcije još je godinama stajao u grmlju s južne strane rijeke pored Mosta mladosti. Inicijalno je sagrađen 1892. godine i to uzvodno, kod današnjeg Savskog mosta tj. u produžetku Savske ceste, odakle je konstrukcija, koja je bila crvene boje po čemu je dobio i ime, rastavljena i privremeno premještena isprva nešto dalje, da bi zadnje mjesto našla kod Jakuševca.

Zaštita dva vrijedna područja prirode u Hrvatskoj koja su predmet više od desetljeća dugih rasprava, gotovo je istodobno stavljena na javni uvid. Nedavno požarima pogođena Dinara trebala bi na jesen biti proglašena parkom prirode, dok je za ušće Neretve na raspravi drugi status zaštite, posebni rezervat. No, iz granica budućeg parka na kraju je izostavljeno područje vojnog poligona. "Granice ni jednog ni drugog ne poklapaju se s europskom mrežom Natura 2000", kaže Ivan Budinski iz udruge BIOM.

Mjere izolacije povodom korona pandemije izvele su u šume i ljude koji tamo inače nemaju naviku boraviti. Vlažne maramice i jednokratne maske za lice kojima se ljudi pokušavaju zaštititi, preplavile su šume, parkove i potoke u gradu i blizini. "Vlažne maramice nisu biorazgradiv proizvod, one većinom sadrže mikroplastiku", upozorava Marko Košak iz Zelene akcije. A zagrebački Zeleni telefon preplavljen je pozivima građana, bilježe više nego dvostruko povećanje prijava okolišnih problema ovoga travnja. Paradoksalno je s virusom se boriti na način koji opet ne uzima u obzir prirodu.

Potres je porušio zagrebačke dimnjake, a brojnim građanima plin je i dalje isključen. Obnova je nužnost, no je li povratak na staro, grijanje na plin, ujedno rješenje za budućnost? "Nije, prirodni plin se ionako mora izbaciti iz grijanja do 2040. Uvođenje centraliziranog toplinskog sustava je najbolje rješenje. Takve je sustave lako dekarbonizirati, ubaciti solarnu ili geotermalnu energiju, za koju Zagreb primjerice ima veliki potencijal", kaže profesor Neven Duic s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Nastanak pandemije je možda iznenadan, ali nije slučajan. Virus nas uči i što znači eksponencijalni rast, a upravo takav rast radi svjetska ekonomija globalnom ekosustavu preko krajnjih granica. Umjesto spašavanja banaka i velikih međunarodnih tvrtki, potpore sada moraju biti usmjerene upravo na najranjivije skupine, s ciljem smanjenja nejednakosti i stvaranja okolišne održivosti. Ono što se do jučer činilo kao utopija, već sutra može biti stvarnost.