Poslodavci

"Dok nam neki kažu: 'Marš u prošlost!', mi odlučujemo marširati u ime prošlosti!", poručile su predstavnice Ženske mreže Hrvatske i drugih organizacija, najavivši subotnji prosvjedni marš koji će tematizirati novi Zakon o radu

Dražen Šimleša o "Prvoj konferenciji o dobroj ekonomiji": Takva ekonomija ne podrazumijeva mutavog i neosviještenog potrošača, nego aktivnog i odgovornog građanina i građanku. Tu nema obećanja o nekakvom potrošačkom raju kakvog smo i mi u Hrvatskoj njegovali do ove krize.

Ukrajina je i dalje ključni poljoprivredni izvoznik i jeftini proizvođač čelika. Da su banke i glavni izvoznici u rukama države a ne oligarha - a uskoro i inozemnih investicijskih fondova - program u ime građanskih interesa bi se mogao primijeniti. Naravno, to se neće dogoditi i nitko utjecajan u ovoj zemlji ne zagovara takav pristup.

Paradoksalno, libertarijanci optužuju socijaliste/komuniste kao i naciste/fašiste za "snažnu državu" i mnogo "državne intervencije". Pri tome su apstrahirali da je socijalistički nauk od svih nauka u socijalnoj i političkoj filozofiji zapravo najviše okrenut protiv države - to je jedini nauk (osim anarhizma) koji govori o dokidanju države.

Domagoj Mihaljević, ekonomist (BRID): Država bi trebala intervenirati u ekonomiju na način da direktno uloži u nova postrojenja. Alternativna ekonomska politika bi intervenciju države nužno trebala proširiti na direktno otvaranje novih radnih mjesta.

Oko tisuću ljudi odazvalo se pozivu pet sindikalnih središnjica i prosvjedovalo na Markovom trgu za vrijeme saborske rasprave o prijedlogu Zakona o radu koji promovira nesigurne oblike rada. Prosvjednici su na velikom ekranu ispred crkve Sv. Marka gledali govore saborskih zastupnika. Oporba je tražila da se rasprava odgodi, te su članovi oporbe redom dobivali pljesak, dok je svako spominjanje imena vladajućih rezultiralo masovnim zvižducima.

Preostaje nam teška i mukotrpno duga zadaća, da izgradimo specifičan kontrolni odnos prema kapitalizmu. Da bi on tek stupio u funkciju treba a) izvršiti temeljitu analizu sadašnjeg funkcioniranja kapitalizma, da bi b) proizašle komponente kontrole.

Nerijetko se u javnom prostoru pa i u mnogim svakodnevnim razgovorima čuje floskula kako smo kapitalizam "sami birali" pa se, shodno tome, nemamo zašto "žaliti". Osim što ta floskula odaje nečiju reakcionarnu i apologetsku poziciju, ona je potpuno netočna.

Tek kada ekonomske interese, institucije i djelovanja krenemo analizirati kao podtip društvenih interesa, institucija i djelovanja, možemo započeti analizu kapitalističkih poredaka. Time smo ušli u područje političke ekonomije, koja nam omogućava smislene rasprave o kapitalizmu.

Zadaća socijal-demokracije je da uravnoteži potrebe novih usmjerenja u ograničenim kapitalističkim okvirima. Međutim danas je još gora situacija nego iza Drugog svjetskog rata, jer onda su postojale zemlje koje su raskinule s kapitalizmom i imale su velike mogućnosti da se brzo upute novim smjernicama, ali su to naveliko prokockale.