Poslodavci

Opreku "ljevica-desnica" vrlo je važno izgraditi primarno na setu "neekonomskih" pitanja. Vrlo je važno klati se oko pitanja homoseksualnih brakova jer ta pitanja navodno s ekonomijom nemaju veze. Vrlo je važno prezentirati da je Milanović ljevičar, a Vučić desničar, dok donose isti zakon, štetan za radnike, a dobar za poziciju kapitala.

Dihotomija države i tržišta sve više dolazi do izražaja u većini medija, u istupima većine političara i u radovima većine ekonomista. Međutim, kako to biva u kapitalizmu, vladajuća klasa i njeni advokati vrlo jednostavne zahtjeve moraju kamuflirati u razne altruističke, a tobože znanstveno dokazane ekonomske teze.

Radnička, pardon, ne više klaso, već novodobna djelatnička maso, zapamtite 7. kolovoza 2014. godine. Tog dana otpao je još jedan poveći komad prava za koja ni malouman glasač protiv Jugoslavije maršala Tita ne bi sanjao da će mu oduzeti "samostalna, suverena i neovisna država" Hrvatska.

I Zakon o radu i politika rada koja ga je proizvela i njoj nadređena opća politika usmjereni su ne samo protiv radnika, nego i protiv čovjeka. U takvom okviru ne samo da nema radnika kao subjekta rada, nego nema ni čovjeka koji se ostvaruje i putem rada.

Michael Efler i Lisa Albers, predstavnici inicijative "Stop TTIP": Sporazumi o slobodnoj trgovini s SAD-om i Kanadom (TTIP i CETA) mogli bi dati neviđene moći korporativnom sektoru nauštrb država članica EU i omogućiti mu izravan utjecaj na njihov zakonodavni i pravosudni sustav.

J. B. Foster, "Marx's ecology": Za Fostera Marx nije prethodnik antiracionalističke i idealističke ekologije koja naglašava idealne "ekološke vrijednosti", kada nestaju "stvarni historijsko-materijalni predmeti". To je ekologija koja ima čvrsti materijalistički temelj.

Trinaest godina nakon bankrota, Argentina se suočava s novim financijskim kolapsom zemlje. Premda je 97 posto vjerovnika pristalo da se ovoj zemlji "oprosti" 70 posto dugova, ljudi koji stoje iza preostalih tri posto ne žele "oprostiti" ništa. Preciznije, riječ je o samo jednom čovjeku.

"Banka mora uzeti svoje!" I to s debelom zateznom kamatom na kamatu i enormnim sudsko-odvjetničko-notarskim nametima, nerijetko znatno višim od glavnice duga. To ni Franjo Tahi nije radio Gupčevim seljacima, pa su se 1573. godine svejedno dignuli na bunu.

Nakon što je zbog podrhtavanja tla zabranila kontroverzno i po okoliš štetno vađenje plina iz škriljevca, Velika Britanija tu je zabranu ukinula, dopuštajući korporacijama da buše i u nacionalnim parkovima

Glavni razlog za protivljenje Njemačke leži navodno u odveć velikim zaštitnim pravnim mehanizmima za investitore, odnosno transnacionalne korporacije u sporazumu o slobodnoj trgovini. Kanađani pak kažu kako se pregovori uspješno privode kraju