Mediji

Jest da serijal Lijepom našom bez njega nije niti bi bio to što je bio, ali jest i činjenica da zabavni format koji je vodio četvrt stoljeća - bez obzira na gledateljski profil koji mu ne nalazi zamjerke i "ne može" bez subotnje porcije te emisije - odavno već pati od šablonske rutine, nacionalnog/vjerskog prenemaganja, sadržajne bezidejnosti, kvazifolklorne dosadnjikavosti, polit-ideološke pristranosti s lokalnom stranačkom tzv. elitom, članovima njihovih obitelji, prijatelja i katoličkim klerom u prvim redovima, etc.

Vrhunac ekološkog kalendara, čiji su "sveci", logično, postavljeni u ovo doba godine, zgodna je prilika za analizu razlike između svečarske i stvarne slike prirode u Hrvatskoj. Neke aspekte toga izložit ćemo na analizi vrednovanja prirode za njezino uvrštavanje u zaštićena područja, i u medijskom tretmanu okoliša.

Dušan Šaponja i Dušan Čavić novinari su svakodnevice, pred njihovu kameru mogu stati i staju svi, što kanal Marka Žvaka čini jednim od rijetkih, ako ne i jedinim medijem u regiji koji znatiželjno, otvoreno i solidarno pristupa društvu u kojem živimo i svemu što jedno društvo čini. "Kad smo se upoznali bili smo klinci, bio je rat i bilo je odlično što smo bili izolovani u nekom amaterskom pozorištu, sklonjeni od ludila", priča Čavić. "Neka mantra u početku nam je bila, da snimamo ono što bismo mi voleli da gledamo, a time se rukovodimo i danas", kaže Šaponja.

Najnoviji primjer iz Splita potvrđuje da nikad nije važna uloga novinara kao u doba krize.

Koliko će trajati? I ne shvaćamo besmisao tog pitanja. Koliko će trajati - što? Život?

Čak i sad, kad je čitav svijet u karanteni, u mnogim zemljama jedva da se nešto i proizvodi, radi i zarađuje, zabranjeno je družiti se, ali reklame ne prestaju. Ima li tomu lijeka, cjepiva čak? Zar se sami "vlasnici" tih reklama ne bi mogli odreći zakupljenog televizijskog vremena, dati ga, da tako kažem, u humanitarne svrhe, prepustiti javnim institucijama, urednicima kulture, koji će ga ispuniti spotovima klasične glazbe, jazza, rocka, snimkama koncerata, (kratkih) filmova, video izložbama, portretima i razgovorima s umjetnicima, znanstvenicima i drugim suvislim ljudima?

Jesmo li se prije objave ovakvih medijskih "optužnica" savjetovali sa socijalnim radnicima, psiholozima, psihijatrima i(li) drugim osobama koje se svakodnevno bave ovim problemom? Jesu li nam oni rekli da je to što namjeravamo učiniti korisno za žrtvu, kad već nemamo potrebnu sumnju kršimo li tako etička i profesionalna novinarska načela? Mediji ne smiju služiti kao poprišta javne psihoterapije, niti novinari kršiti sva načela.

Kako bi mediji trebali izvještavati i kako zapravo izvještavaju o seksualnom nasilju.

Već u prvih tjedan dana prikupljeno potrebnih 36 tisuća kn, u nastavku dodatnih 40 tisuća.

U manje od tjedan dana H-Alterova novogodišnja kampanja: Crowdfunding za Tanju Belobrajdić! postigla je svoj cilj, prikupivši 43 tisuće kuna, koje je uplatilo gotovo 300 ljudi. Sudski postupak čiji ishod je bio dosad najozbiljnija prijetnja H-Alterovu postojanju u petnaest godina rada, ipak neće dovesti do našeg gašenja. Zahvaljujući svima vama, kaznu ćemo platiti i nastavljamo pisati. S posebnom radošću – upravo o stvarima o kojima bi ovo društvo htjelo šutjeti.