Mediji

Nikola Bajto, urednik Novosti: Karamarkov i Plenkovićev HDZ jedna je te ista stranka. Zloduh, kojeg su oni oslobodili neće se sam od sebe vratiti u bocu, a HDZ sigurno neće biti taj koji će ga vraćati dok god od njega ima koristi. Sadašnji napad Željke Markić na Novosti dolazi nakon žestokog udara na nezavisne institucije i civilno društvo i ozbiljniji je od ranijih je utoliko što se ne radi o izoliranoj akciji nego o širokoj strategiji gušenja svega što u Hrvatskoj slobodno djeluje i misli.

Dok je Željka Markić ovaj tjedan napadala Novosti za širenje govora mržnje, posve nezapaženo prošao je izbor novih petero članova Programskog vijeća HRT-a. Među članovima su se našli i neki otvoreno skloni relativizaciji govora mržnje, poput Zorislava Lukića, glavnog tajnika Matice hrvatske. "Neobično je da niti jedan od medijskih stručnjaka i bivših novinara, danas sveučilišnih nastavnika, s nekoliko medijsko-komunikacijskih studija u Hrvatskoj, koji su se javili na javni poziv, nije dobio dovoljan broj glasova da uđe u Vijeće", komentira profesorica Gordana Vilović.

Veliko tržište će razviti jake tabloide, koji u milijunskim nakladama objavljuju senzacije, ali će imati i kvalitetne medije zbog toga što postoji kritična masa kojoj trebaju. Malo tržište ima manje visokoobrazovanih, malobrojniju srednju klasu, i manje kvalitetnih novinara. Na malom tržištu će prevladati visokonakladni mediji, ali će kvalitetni sa svijećom tražiti svoju publiku, jer je mali broj onih kojima su potrebni. A ako je zemlja u kojoj izlaze u krizi, kao Hrvatska, tada će publika malobrojnih medija biti tako malena da neće moći na tržištu podržavati kvalitetne medije.

Ministrica kulture H-Alteru najavljuje skori početak izrade strategije medijske politike.

Zašto se svijet, usprkos svim lažima od prije, u 2016. našao u post-činjeničnom razdoblju? Post-činjenično društvo nije novi fenomen, niti ga kao takvog treba predstaviti svaki put kada establishment doživi poraz. Ono je direktna posljedica težnje velikog broja ljudi da se odmakne od sustava kojeg smatra nepravednim, odnosno potreba za emancipacijom od osjećaja intelektualne podčinjenosti.

Funkcionira li sustav osiguravanja prava javnosti da zna? Prije točno tri godine tražili smo informacije o poslovanju Hrvatskog nogometnog saveza, i nismo ih dobili. Prije točno dvije godine tražili smo omogućivanje prisutupa novinara radu Kulturnih vijeća, a njihove se sjednice i dalje odvijaju iza zatvorenih vrata. Borba za objavljivanje ugovora sa Spectrumom trajala je pune dvije i pol godine. Ovi i slični primjeri pokazuju da se elita grčevito bori kako bi sfera njezinih interesa ostala zaštićena od uvida javnosti.

Pitanje za milijun kuna glasi – može li se hajka na Radu Šerbedžiju ili Miru Furlan svrstati pod "dijalog, pluralizam, toleranciju, solidarnost, dostojanstvo osobe, ravnopravnost spolova, otvorenost prema kulturološkim posebnostima" – za što je HKV tražio i dobio novce iz Fonda za pluralizam elektroničkih medija?

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek tvrdi da Program potpore neprofitnim medijima koji je ugasila Karamarko-Hasanbegovićeva vlada nije bio usklađen sa Zakonom o državnim potporama. Radi li se o brizi za pravnu državu ili o reakciji na podražaje koje odašilje HDZ-ov politički underground? I što ako se pokaže da jedino taj program potpore, među svim natječajima na koje se mogu prijaviti neprofitni mediji, nije kršio odredbe Zakona o državnim potporama?

Organizatori su na tribinu o "medijskom nasilju" pozvali samo istomišljenike. Rezime seanse može se sumirati ovako: organizatorima medijski pluralizam nije u interesu jer su na tribinu pozvani isključivo istomišljenici koji su glumili domoljube uz standardni diskurs o antihrvatskom tkivu na medijskoj sceni. Organizatori ne samo da se nisu držali teme, već su na kraju pozvali na novu fazu kontrarevolucije čime je tribina dobila reakcionarno-agitacijski karakter.

HND i brojne druge nevladine udruge upozoravaju da i dalje nije riješen niti jedan slučaj prijetnji novinarima u Hrvatskoj te da se broj uvreda koje uključuju govor mržnje, kao i izravne prijetnje, u posljednje vrijeme drastično povećao. Odnos institucija prema napadima na novinare, ali i društva općenito, za H-Alter komentiraju Saša Leković, Viktorija Car, Katarina Peović Vuković, Gordana Vilović, Hajrudin Hromadžić, Mirjana Rakić, Helena Popović, Vesna Alaburić, Ivica Đikić, Andrea Radak i Dean Duda.