Planet Zemlja

U centru Zagreba osamdeset godina stara bolnička kotlovnica ispušta 27 puta veću količinu ispušnih plinova od dopuštene. Prema dosadašnjem razvoju događaja, izgleda kao da i u Zagrebu nedostaje stradavanje nekog poput Karlovčanina Zdravka Martinovića pa da država samu sebe dovede u red.

Pred sam kraj okruglog stola došlo je do intenzivne rasprave oko zbivanja na vježbalištu Eugen Kvaternik. Predstavnici MORH-a tvrdili su kako je uništavalište bojnih sredstava kod Oštarijskih Dolova zatvoreno i kako su aktivnosti na vježbalištu minimalne, na što je predstavnica udruge Kako je zelena moja dolina iz Plaškog Zorka Jovetić rekla kako su oni svjedoci svakodnevnih vojnih aktivnosti na vježbalištu. Dokaz tome su popucane kuće i drugi objekti te stalna buka i preleti vojnih letjelica.

Đuro Gavran, mladi i entuzijastični predsjednik udruge "Priroda i društvo": Autoholičari su sveprisutni i nesvjesni svoje ovisnosti. Ne skrivaju se i društvo ih ne osuđuje. Djecu odgajaju da sjede na stražnjem sjedalu automobila, umjesto da sjede na stražnjem sjedalu bicikla. Auto će uvijek za većinu ljudi biti statusni simbol i navika koje se ne žele riješiti. Ali kad shvate da mogu uštedjeti novac za bengu i parking vozeći se biciklom, tada će možda opet početi - ići na žgance.

Građanski otpor betonizaciji otoka Hvara: Skupina urbanista, arhitekata, prijatelja i ljubitelja hvarskog gradića Jelse pokušava zaustaviti donošenje prostornog plana koji bi većinu očuvanih uvala na središnjem dijelu otoka trebao pretvoriti u apartmanski raj. Vlasnici zemlje trljaju ruke i vesele se dobroj zaradi, premda će, po običaju, pravu premiju dići netko treći.

To sigurno nisu stanovnici Motovuna i ostalih mjesta u kojima se golf ukazuje. Zbog ogromne količine pesticida koji su potrebni da bi se trava zelenila, bit će im uskraćena mogućnost ekološke poljoprivrede u krugu od dvanaest kilometara oko igrališta. Zauzvrat, dobit će pokoji posao na šišanju trave, namijenjen nekvalificaranoj radnoj snazi na minimalcu. Izgradnja igrališta za golf prokazuje borbu Ministarstva za zaštitu okoliša protiv divlje apartmanizacije kao farsu. A ministar obrazovanja ne bi trebao govoriti o društvu znanja dok poslovi koje elita ugovara svode prosječnog građanina na šišača trave.

Kročim na Majdan, obronak Crnogorke koja omeđuje sjevernu stranu jezera, i puštam pogled po tršćaku koji sam toliko puta promatrala u potrazi za pticama, brojeći, fotografirajući, tražeći, uzbuđeno kopajući po knjizi u nadi da sam upravo ugledala pticu koju nitko nije zabilježio barem u posljednjih deset godina. Puštam pogled po tršćaku? Radije po onome što je od njega ostalo...

U najstrožem centru grada Zagreba, u gradskom bloku koji je omeđen Ilicom, Gundulićevom, Varšavskom, Cvjetnim trgom i Preobraženskom ulicom, zagrebačke gradske vlasti namjeravaju velikodušno pružiti mogućnost moćnom kapitalu da izgradi ogromni poslovni centar s velikom podzemnom gražom. Novi bi objekt bio isključivo komercijalnog sadržaja, bez ijednog metra javnog prostora, s možda po kojim ekskluzivnim stanom ili uredom (nešto poput Importane galerije u Vlaškoj ulici), a ispunio bi cijelu unutrašnjost bloka.

Tehnobarbarluk u pohodu na prirodu: na osnovu ankete koju je provela među istaknutim eko-aktivistima i znanstvenicima, H-alterova urednica sastavila je eko-sliku Hrvatske. Obrise ove slike sačinjavaju: golf-tereni i apartmanizacija, devastatorski prostorni planovi, velika industrijska postrojenja, vojni poligon kod Slunja, automobilizacija Hrvatske, ugroženost prirodnih rezervata, nestanak močvara, zavjera šutnje nadležnih i ludilo moćnih.

Pažljivo i uporno tragat ćemo za pravim interesima koji negdje, ispod svih mogućih obmana, stoje iza planova izgradnje tunela kroz Medvednicu i pratećih prometnica. Jer troškovi izgradnje tunela iznosit će 837,000.000 eura, a troškovi neophodnih pratećih prometnica (tangenta i prsten) dodatnih 327,000.000 Eura, što je sve skupa blizu 1,2 milijarde eura. Te novce trebali bi iskeširati Zagrepčanke i Zagrepčani

Uništenje Zagrebačke gore već dugo se odvija. Počelo je onom nesretnom asfaltnom cestom što prolazi gotovo uz sam Kraljičin zdenac, a nastavljeno je prenamjenom Tomislavova doma, devastacijom Medvedgrada, gradnjom skijališta za skorojeviće (usprkos nepovoljnim klimatskim i geološkim pretpostavkama) i uništenjem samog vrha, Sljemena, onim nakaradnim pokockavanjem, pretvaranjem Doma Izviđača u apartmanski objekt za bogate Zagrepčane... U toku je i asfaltiranje hrpta Medvednice, kako bi se dame u štiklama i gospoda u lakiranim cipelama, kako je svojedobno rekao Milan Bandić, mogli prošetavati od jednog do drugog doma.