Planet Zemlja

Dravske igre: Ministar kulture Božo Biškupić prigodničarski proglašava zaštitu područja oko Drave. Na istom mjestu pripremaju se regulacijski radovi teški 154 milijuna kuna, koji su nespojivi s bilo kakvom ekološkom zaštitom. Ekološke udruge ističu da je Studija o utjecaju tih radova na okoliš loša, nepotpuna i znanstveno neutemeljena. Studiju je izradila ista tvrtka koja potpisuje idejni projekt regulacijskih radova. Osim što to sve zaudara na sukob interesa, postoje i snažne indicije da se u pozadini krije krađa šljunka - a Ministarstvo kulture nam kaže da o ničem pojma nema!

Srđan Marinić, jedan od osnivača Građanske inicijative za Split: U Splitu je kulminirala stanogradnja bez pratećih sadržaja, zelenih površina, vrtića, škola, ambulanti... Prostorno planiranje se svelo na zadovoljavanje potreba podobnih i utjecajnih pojedinaca, a gradska vlast im u svemu pogoduje. Želja nam je da Riva i drugi prostori budu uređeni na primjeren način, a dobro je što i kod glazbenika poput TBF-a i St!llnessa postoji želja da utječu na društvene promjene.

"Molim vas da se što hitnije, konkretnije i aktivnije uključite u borbu za očuvanje zagrebačke donjogradske cjeline koja je kao povijesno-urbanistička cjelina uvedena i u Registru nepokretnih kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Molim vas da kao drugostupanjska instanca spriječite rušenja na Preradovićevom trgu, kao i nadogradnju nekoliko katova na te zgrade. Naprosto, molim vas da preuzmete ulogu zaštite Zagreba koju je Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode evidentno napustio. S poštovanjem Urša Raukar. U Zagrebu 30. siječnja 2008."

Organizirani otpor neracionalnoj i kapitalom motiviranoj politici uređenja gradova zasad je najjači u Zagrebu, ali on raste i u Dubrovniku, Splitu i u mnogim manjim mjestima. Većina inicijativa povezala se u Nacionalni forum za prostor, koji od državnih institucija namjerava tražiti više pravednosti u urbanizmu. Ako urbanističke promjene ubuduće ne budu poštovale javni interes, građanske inicijative najavljuju nove prosvjede, još glasnije i masovnije no dosad.

Oko 3000 ljudi okupilo se u zagrebačkoj Varšavskoj ulici, na prosvjedu Prava na grad i Zelene akcije protiv gradnje HOTO-centra. Prosvjed upozorenja prošao je uspješno. Ukoliko Gradska uprava 31. siječnja prihvati detaljni plan uređenja bloka Cvjetni trg, već se najavljuje veliki prosvjedni skup na Trgu bana Jelačića.

Ekološka bilanca ulaska Hrvatske u NATO: Studija kemijske analize tla i vode nakon NATO-ove operacije Noble Midas, još nije objavljena; vojska se zbog ukidanja obaveznog vojnog roka pretvara u socijalni stratum posve izoliran od društva; iz mentaliteta staljinističke tajnovitosti koju je naslijedila od JNA, HV prelazi u NATO-ovski PR koji je sofisticirani pandan sovjetskim državnim tajnama; dakle, podaci o ekološkim štetama koje uzrokuju vojna djelovanja neće ni ubuduće lako izlaziti na svjetlo dana.

Seksi gerila, strah i trepet korporacija koje posluju u Hrvatskoj: Plakati poput ovih INA-inih, koji ju pokušavaju na totalno sulud način prezentirati kao korporaciju koja uči od prirode, predstavljaju besramno i perverzno izrugivanje svim žrtvama brojnih ekoloških incidenata koje je uzrokovala upravo INA. Ako bi nas tužila zbog uništavanja plakata, tijekom suđenja na vidjelo bi izašlo svo njezino prljavo rublje. No sekundarna poruka koju želimo poslati jest da je aktivizam kod nas siv i dosadan. Biti seksi znači zračiti živošću duha, pa makar i u zemlji beznađa.

Probijanje kroz izborne programe hrvatskih stranaka pokazuje da naša plavo-zelena kiflica ostaje bez preciznih, jasnih i opipljivih koraka prema održivijem društvu, premda je upravo to ono što bi joj bilo najpotrebnije. Naposljetku, niti jedan političar i političarka u svojim predizbornim govorima neće nam obećati zadržavanje, pa čak i povećanje kvalitete života, ali uz manju potrošnju i štednju energije. Jer tko bi onda glasao za njih?

Je li u pitanju želja za zaštitom ribljeg fonda, potreba za busanjem u prsa, prikrivena namjera sadnje bušotina na dnu mora ili nešto treće, to zna vjerojatno onaj tko je predlagao ZERP. Činjenica je međutim da će se eventualne posljedice toga nepripremljenog poteza u pregovorima s EU-om vrlo vjerojatno ponovno koristiti za poticanje netrpeljivosti, kreiranje teza o svijetu koji je protiv Hrvatske te skretanje javnog mnijenja s tema koje znatno više pogađaju trenutnu političku elitu.

Kad se male ruke slože: Zid od automobilskih guma, staklenih boca ili limenki? Zašto ne. Umjesto da damo mašti na volju i iskoristimo ono što nazivamo otpadom, malo po malo bacamo naš svijet u smeće. Većina nas živi na način da ovisi o neizmjernoj upotrebi prirodnih resursa koje rasipa pretvarajući ih u smeće. Otpad nije nešto neizbježno, on je rezultat lošeg dizajna i donošenja pogrešnih odluka. Što manje otpada proizvodimo, to smo efikasniji. A povećavanjem efikasnosti štedimo novac, materijale i energiju te otvaramo nova radna mjesta.