Okrugli stol je započeo u 10:15 uvodom moderatora Srđana Dvornika (HHO), koji je sažeto predstavio dosadašnji tijek kampanje Partnerstvo za okoliš i njezinih aktera. PCAP International je početkom 2006. godine, zajedno s ostalim udrugama Zelene mreže Karlovačke županije, pokrenuo projekt pod nazivom Partnerstvo za okoliš, kojem je cilj pokretanja javne rasprave o potrebi uvođenja mjera zaštite prirode i okoliša kod vojnih djelatnosti u Hrvatskoj te uspostava suradnje organizacija civilnog društva i vladinih ustanova na transparentnijem djelovanju MORH i OSRH. Vojno vježbalište Eugen Kvaternik kod Slunja je uzet kao ogledni primjer kroz koji je ocrtan problem na razini cijele Hrvatske, a to su: Pravna i ekologijska pitanja praćenja upliva na okoliš pri vojnim djelatnostima. Od početka 2007. kampanja dobiva nacionalni značaj te joj se priključuje i Hrvatski helsinški odbor (dalje: HHO) iz Zagreba. Dvornik je napomenuo kako, kao i sva pitanja zaštite okoliša i održivog razvoja, odnos OSRH prema okolišu je legitiman predmet interesa najšire javnosti, a napose lokalnih i regionalnih sredina u kojima se odvijaju vojne aktivnosti.
Milan Medić (PCAP Int.) je u ime udruga Zelene mreže Karlovačke županije okupljenima uz power-point prezentaciju predstavio razloge zabrinutosti udruga i šire javnosti za sadašnje slabo i nedostatno učinkovito provođenje mjera zaštite prirode i okoliša od OSRH. Glavni problem predstavlja nepotpuna i proturječna zakonska regulativa, te nepostojanje pravilnika i ostalih podzakonskih akata unutar samog MORH i OSRH kojima bi se pitanja vojnih obaveza u zaštiti prirode i okoliša provodila. Takvi dokumenti sada ne postoje, kazao je Medić, ili nisu dostupni uvidu javnosti. Sljedeću razinu problema predstavlja nepridržavanje čak i postojećih propisa, pa je tako naveden primjer gdje Agencija za zaštitu okoliša ne dobiva podatke za Katastar emisija u okoliš za vode i otpad od OSRH, iako su to vojne službe obvezne dostavljati. Problem predstavlja i izuzetno slaba ili gotovo nepostojeća komunikacija MORH i OSRH s lokalnim zajednicama na području u kojem postoje vojni objekti, odnosno slaba suradnja sa znanstvenim i javnim ustanovama te organizacijama civilnog društva.
Kao uvod u daljnju raspravu Medić je predstavio dva vrlo praktična primjera: prvi je pitanje mogućnosti zaštite rijeke Mrežnice, čiji se izvor i prvih petnaest km toka nalazi unutar granica vojnog vježbališta Eugen Kvaternik kod Slunja, pa se postavlja pitanje da li je moguće uspješno zaštititi rijeku u njezinom cijelom toku te pomiriti potrebe zaštite prirode i obrane? Drugi primjer od velikog zanimanja domaće javnosti je pitanje ulaska RH u NATO, čime bi se pojačale vojne djelatnosti i tako se produbio problem nepostojanja zakonske i podzakonske regulative u vezi vojnih obaveza u prirodi i okolišu. Razlog tome je što savezničke vojske pri vježbama u gostima poštuju zakone zemlje domaćina, a one kod nas nisu jasno propisane niti za domaću vojsku. Stanje nedostatka kvalitetne domaće zakonske regulative i (ne)pridržavanje iste postavlja pitanje javne podrške vladinoj stretegiji ulaska u NATO savez.
Milan Medić je izlaganje završio kratkim predstavljanjem iskustava u Velikoj Britaniji, gdje su članovi udruga Zelene mreže Karlovačke županije i HHO imali priliku posjetiti britansko Ministarstvo obrane (dalje: MOD) i najveće vojno vježbalište u Velikoj Britaniji - Salisbury Plain. Iskustva britanske vojske svjedoče o tome da se pitanja obrane i zaštite prirode i okoliša mogu uspješno pomiriti, jer britanska vojska gospodari s ukupno jedan posto nacionalnog teritorija, s tim da se oko trideset posto tog područja nalazi na područjima pod nekim oblikom zaštite prirodne ili kulturne baštine (nacionalni parkovi, posebni rezervati, arheološka nalazišta i sl.). Britanska vojska u provođenju mjera zaštite prirodne i kulturne baštine usko surađuje s civilnim znanstvenim i stručnim ustanovama, ali i udrugama građana vrlo širokog raspona djelatnosti (ekološke udruge, planinari, udruge za zaštitu životinja, promatrači ptica, organizacije za zaštitu kulturne baštine i sl.). Vojni pravilnici vrlo jasno propisuju djelatnosti koje vojska smije provoditi u zaštićenim područjima, tako da se i područja visokog stupnja zaštite mogu nalaziti unutar vojnih poligona, ali se na tim područjima smiju provoditi samo vojne djelatnosti koje nemaju utjecaj na okoliš (fizičke vježbe, vježbe u prostoru i orijentaciji, bez uporabe vatrenog oružja i sl.). Na taj način se može i kod nas zaštititi i rijeka Mrežnica u cijelom toku, ili bilo koje drugo područje posebne zaštite. Nažalost, ako se uzme vojno vježbalište Eugen Kvaternik kod Slunja kao primjer, onda vidimo da su sada topovski ciljevi smješteni vrlo blizu izvora Mrežnice, što bi se u slučaju zaštite rijeke u cijelom toku moralo promijeniti. Na taj način bi izvor i prvi dio tijeka rijeke mogli biti zaštićeni, čak i kada bi se i dalje nalazili u okviru vojnog poligona i pod vojnom upravom. Vojne vlasti bi u gospodarenju tog zaštićenog dijela vježbališta morale usko surađivati s civilnim vladinim i nevladinim tijelima. Na sličan način britanska vojska provodi ne samo zakonom propisane mjere zaštite prirode i okoliša, nego i vlastite programe održivog razvoja i zaštite bioraznolikosti. Vojska zapošljava vlastite biologe, ekologe, veterinare i ostale stručnjake koji provode zaštitu ugroženih vrsta životinja i biljaka na vojnim područjima. Transparentnost britanske vojske i otvorenost prema lokalnim zajednicama u kojima postoje vojni objekti je na visokom stupnju, a vojska tradicionalno dobro surađuje s lokalnim vlastima, udrugama i zajednicom. Obavijesti o provođenju vojnih vježbi na poligonima poput Salisbury Plain se dostavljaju lokalnim župnim uredima, medijima, udrugama i lokalnim vlastima, uz molbu da se pročitaju vjernicima u župama, objave na oglasnim mjestima lokalnih vlasti ili u lokalnim medijima. Sama činjenica da je MOD (za razliku od našeg MORH) primio izaslanstvo hrvatskih udruga građana u svojem sjedištu u Londonu te organizirao posjetu najvećem vojnom poligonu u Velikoj Britaniji svjedoči o razlici u pristupu inicijativama građana između naše dvije države i vojske. Primjer Velike Britanije je dobar pokazatelj kako se pitanja obrane i zaštite prirode i okoliša mogu uspješno pomiriti i provesti na zadovoljavajući način.
Foto: Mrežnica
Josipa Blažević-Perušić, državna tajnica za inspekcijske poslove u ime Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (dalje: MZOPUG) u uvodnom se izlaganju, praćenom power-point prezentacijom, osvrnula na nekoliko stvari. Prvo je objašnjena nužnost usklađivanja prostorno razvojnih prioriteta s interesima obrane, te određivanja prostornih elemenata, smjernica i kriterija za utvrđivanje prostora i sustava od interesa za obranu, prvenstveno vezano uz vježbalište Eugen Kvaternik kod Slunja. Napomenula je kako u postupku donošenja PPUO/G treba pribaviti mišljenje nadležnog tijela obrane. Gđa Blažević-Perušić je objasnila kako MORH:
- sudjeluje u postupku izrade dokumenata prostornog uređenja i daje mišljenje prije njihova donošenja radi zaštite vojnih objekata i osiguranja prostora za vojne lokacije.
- utvrđuje u postupku izdavanja dozvola za gradnju posebne uvjete građenja za objekte posebno važne za obranu RH i objekte koji se planiraju graditi u zaštitnoj i sigurnosnoj zoni vojnih objekata
- obavlja nadzorne poslove radi stjecanja izravnog uvida u opće i pojedinačne akte između ostalog o provođenju mjera zaštite na radu i zaštite okoliša
- utvrđuje zaštitnu i sigurnosnu zonu vojnih objekata po pribavljenom mišljenju ministra MZOPUG-a
Također je napomenula kako građani imaju pravo na pravodobno obavješćivanje o onečišćavanju okoliša, o poduzetim mjerama i s tim u vezi na slobodan pristup podacima o stanju okoliša. Državna tijela i pravne osobe dužni su osigurati javnost tih podataka, osim kada je posebnim zakonom propisano čuvanje državne, vojne službene ili poslovne tajne. U fazi je pripreme i novi Zakon o zaštiti okoliša. Novim zakonom o zaštiti okoliša između ostalog, kazala je, uvodi se nekoliko odredbi: odgovornost za štete u okolišu, integrirana zaštita svih sastavnica ( pr. more, šume itd.), veće sudjelovanje javnosti. Govoreći o strategiji zaštite okoliša, istaknula je kako je njezin naglasak na preventivnom djelovanju te kako će, prema budućem zakonu, inspektori biti u svakodnevnom kontaktu s pojedinim subjektima.
Mate Raboteg, državni tajnik u MORH, je u svom obraćanju, između ostalog kazao, kako je okrugli stol dobra prigoda da se odgovori na sumnje o izbjegavanju zakonskih obveza MORH koje se, u nedostatku pravih informacija, kreću od kritika zbog navodnog sprječavanja uvida javnosti u aktivnosti na polju zaštite okoliša na Slunju, skrivanja nalaza monitoringa, neprovođenja mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša, pa do optužbi da MORH uopće ne provodi Zakon o zaštiti prirode i druge relevantne podzakonske akte. Pritom je naglasio kako će MORH potpuno transparentno nastaviti informirati javnost o svim aspektima utjecaja na okoliš i praćenja tih utjecaja, prigodom aktivnosti OSRH na vojnom vježbalištu Eugen Kvaternik u Slunju.
Osvrnuvši se pojedinačno na kritike koje je uputila Zelena mreža Karlovačke Županije, Raboteg je kazao kako se u zaštiti okoliša u vojarni i na vojnim poligonima primjenjuju standardi i propisi koji su propisani u Zakonu o zaštiti prirode. Tome je dodao kako istu zakonsku regulativu koju primjenjuju inspektori u civilnim institucijama, pri provođenju inspekcijskog nadzora i praćenja stanja okoliša, rabe i ovlašteni inspektori Inspektorata obrane prigodom nadzora u oružanim snagama. Pa u tom smislu postoje sporazumi s nadležnim tijelima državne uprave (MZOPUG i Ministarstva kulture) sa svrhom zajedničkog provođenja inspekcijskog nadzora nad područjima pod nadležnošću MORH i OSRH. Glede zbrinjavanja otpada, Raboteg je rekao kako MORH ima potpisane ugovore s ovlaštenim tvrtkama u svrhu zbrinjavanja svih vrsta otpada. Stoga je zaključio kako sadašnji Zakon o obrani ne priječi provođenje zakona koji reguliraju zaštitu ekoloških sustava na državnoj razini, te nema razloga da se ista regulativa ugrađuje u Zakon o obrani, a posebice stoga što nadležne državne institucije imaju pravo inspekcije u o tom području.
Drugi dio izlaganja državnog tajnika Rabotega odnosio se na propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša na vojnom poligonu Eugen Kvaternik u Slunju. U tom dijelu je istaknuo kako je to područje od posebne namjene te da će se u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o obrani izraditi i prostorni plan posebne namjene. Dalje je kazao kako su od jeseni 2005. zaustavljene sve aktivnosti na uništavanju UBS-a na području Oštarijskih dolova, dok se ne odabere nova lokacija za izgradnju posebnog objekta u kojem bi se nastavilo s uništavanjem UBS-a. Procjena investicijskih troškova izgradnje objekata UBS-a, izjavio je Raboteg, iznosi oko dva milijuna kuna. Glede monitoringa okoliša, Raboteg je posebno istaknuo da je sav propisani program praćenja stanja okoliša iz Rješenja MZOPUG, u svih sedamnaest točaka, uspostavljen te kako se praćenje stanja okoliša na vježbalištu Eugen Kvaternik provodi od 2004. godine. Državni tajnik je iznio neke podatke koji ilustriraju vrlo dobru suradnju koju MORH i OSRH ostvaruju s lokalnom zajednicom na području vojnog poligona na Slunju. Tako je rekao da je svaka od većih vojnih vježbi koje su provedene na poligonu rezultirala konkretnim oblicima pomoći stanovnicima toga kraja. Primjerice za provedbu zajedničke američko - hrvatske inženjerijske – graditeljske vojne vježbe u 2003. i 2004. godini američka strana uložila je 770 tisuća kuna od čega je tri četvrtine ukupne vrijednosti namijenjeno za potrebe lokalne samouprave: izgradnja škola u Maljevcu, donacija četrdeset tisuća dolara za pročišćivač u Rastokama te izgradnja magistralnog vodovoda u dužini od deset kilometara lokalne makadamske ceste od Primišlja prema rijeci Mrežnici. U 2006. godini OSRH rade na proširivanju i nasipavanju makadamske prometnice od pravca poligona selo Božići do Primišlja zaselak Kulundžije, te je tome dodao da je zaposleno i devedeset posto djelatnika na vojnom vježbalištu s područja jedinica lokalne samouprave koje okružuju poligon. Također je iznio stav da MORH svakako treba raditi na poboljšanju odnosa s javnošću, no apelirao je i na udruge da prema MORH istupaju jedinstveno i organiziranije.
Srđan Dvornik je zatvorio uvodna izlaganja zaključkom o nužnosti nastavljanja i produbljivanja dijaloga. Ne vidi se prepreka postojanju vojnih inspekcija u nadzoru mjera zaštite prirode i okoliša, ali to ne smije isključivati sudjelovanje civilnih inspekcija i pravo javnosti da zna o stanju okoliša u datom trenutku. Istaknuo je i problem zakonske regulacije po kojoj udruge nemaju pravo pokrenuti inspekcijski nadzor, već samo prijaviti opasnu ili sumnjivu radnju. Potom je otvorena rasprava svih sudionika okruglog stola.
Za raspravu se prvi javio akademik Velimir Pravdić (HAZU). Njegova tvrdnja je da je novi Zakon o zaštiti okoliša u nacrtu izuzetno loš, na razini Europe iz sedamdesetih godina 20. stoljeća, a glavna zamjerka je usmjerenost na sankcioniranje, radije nego sprječavanje negativnih utjecaja u okolišu. Umjesto da je usmjeren na preventivno ponašanje, on je radije postavljan birokratski, na ruku sustavima kontrole i unutrašnjoj strukturi MZOPUG. Akademik Pravdić je napomenuo i temeljni nedostatak u ponašanju domaćih i stranih oružanih snaga, a to je da javnost ne zna što se unosi na vojna vježbališta. Kakvo se streljivo i oružje rabi, koji materijali se rabe u izradi oklopnih vozila i slično. Poznato je kako su neke od najrezistentnijih i najopasnijih kemikalija ugrađene upravo u tenkovska i protutenkovska naoružanja, no javnost u takve informacije nema uvide, niti se zbog toga može vršiti ciljana kemijska analiza prisutnosti opasnih kemikalija u okolišu.
Iako je Koranski sliv u razdoblju dok se gradila NE Krško uzet kao glavni alternativni izvor pitke vode za cijeli zagrebački bazen (u slučaju nuklearne havarije), danas se zna da bi vodu Korane bilo nemoguće pustiti u opticaj za piće zbog visokog stupnja onečišćenja. Zbog toga je i strateški smještaj vojnog poligona na tom području vrlo upitan.
Toni Vidan je u ime Zelene akcije istaknuo iskustvo loše komunikacije između državnih tijela i civilnog sektora, te njezinu važnost u procesu demokratizacije. Također je izrazio mišljenje kako su inspekcijske službe u RH ozbiljno potkapacitirane.
Darka Spudić je u ime Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije postavila dva pitanja. Prvo se odnosilo na sporazum o zaštiti prirode između MORH i Ministarstva kulture te njegov sadržaj. Drugo pitanje odnosilo se planova MORH i MZOPUG oko prostornog plana vezanog uz područje vojnog vježbališta Eugen Kvaternik, te moguće naznake zaštite toka rijeke Mrežnice čiji se dio nalazi na području vježbališta. Gđa Spudić je također predložila sklapanje memoranduma sporazuma između MORH i predstavnika civilnog društva, a u svrhu kvalitetnije suradnje na planu očuvanja prirode i okoliša.
Zoran Šikić je u ime Ministarstva kulture kazao kako je primjetna tendencija smanjenja nekretnina u vlasništvu OSRH te njihova prenamjena za civilnu uporabu, a napose u područjima zaštićene prirode. Također je rekao da se radi na pitanjima zaštite rijeke Mrežnice i raznim mogućnostima koje se razmatraju oko formaliziranja statusa ove rijeke, koja je sigurno visoko na listi neprocjenjivih prirodnih bogatstava koja treba zaštititi. Također je dano do znanja kako je sporazum između MORH i tadašnjeg MZOPUG potpisan još 2000. godine, a definira zajedničko provođenje inspekcijskih poslova.
Marjana Dramac je u ime MORH napomenula da će se prostorni plan lokacije donijeti na osnovi strateškog plana razvoja lokalne zajednice. Upravo je u tijeku takva procedura za donošenje plana razvoja na području vojnog vježbališta Eugen Kvaternik.
Sljedeći problem iznio je Domagoj Pokrajčić u ime Gradskog poglavarstva u Kninu. Riječ je o objektu UBS na lokalitetu Crvena Zemlja kod Knina, u krajnje osjetljivom kraškom području, s izvorima četiri rijeke, u neposrednoj blizini NP Krka. Poglavarstvo i udruge, između ostalog je istaknuo, obraćale su se u vezi toga raznim državnim tijelima od kojih nikada nisu dobili zadovoljavajući odgovor. Inga Kukolj, iz Ekološke udruge Krka iz Knina, je istaknula kako Studija utjecaja za okoliš za navedeni UBS uopće ne postoji!
Izlaganje o kratkoj povijesti vojnog vježbališta Eugen Kvaternik iznio je umirovljeni general Rudolf Brlečić. On je istaknuo kako je već za vrijeme formiranja vježbališta za vrijeme JNA tijekom sedamdesetih godina bilo jasno kako je izabrano neodgovarajuće područje, odnosno kako njegova iskoristivost za vojne potrebe ne može biti u skladu s prometnim položajem područja te njegovom izuzetnom vodnom i biološkom bogatstvom. General Brlečić je mišljenja kako se područje trebalo demilitarizirati odmah nakon Oluje te kako bi se područje trebalo vratiti na korištenje lokalnoj zajednici za potrebe poljoprivrede, šumarstva, turizma, kao i jednim dijelom dati na upravljanje ustanovama za zaštitu prirode kao što su NP Plitvička Jezera ili Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije.
Vlatko Cvrtila, savjetnik Predsjednika RH za obranu rekao je kako je u pripremi Zakon o prenamjeni vojnih objekata. Također je napomenuo da su pitanja zaštite prirode i okoliša svugdje u svijetu visoko na listi važnih te da treba primijeniti ekološku kulturu i kad je riječ o OSRH. Uz to je istaknuo kako imamo i obvezu uništiti višak naoružanja, a to je najbolje u sklopu industrijskog uništavanja. Vrlo važno je postaviti sustav koji se u razvijenim zemljama uspješno primjenjuje, a to je prevencija ekoloških katastrofa prije svega, kazao je te dodao kako je odgovorno ponašanje temelj modernog odnosa prema prirodnim vrijednostima. Pitanje tajnosti također ne treba biti tabu tema. Dobro se zna koja su pitanja od obrambene i nacionalne važnosti te bi trebala biti zaštićena, no pitanja stanja i zaštite prirode i okoliša dio su prava javnosti da zna. U tom smislu treba razvijati jednu novu razinu komunikacije.
Marinko Maradin iz Karlovačke županije govorio je o prednostima i nedostacima stavljanja rijeke Mrežnice pod neki oblik zaštite. Samo proglašavanje zaštićene vrijednosti ne bi se smjelo desiti prije reguliranja praktičnih i financijskih obveza odgovornih za vođenje takve zaštićene vrijednosti. Također je napomenuo da su optužbe javnosti glede pitanja nedjelovanja javnih i državnih institucija kod spornih pitanja zaštite prirode i okoliša uglavnom neutemeljene, te da prije bilo kakve optužbe treba sagledati sve činjenice.
Odgovarajući na pitanja, Josipa Blažević-Perušić pobliže je objasnila proceduru prenamjene vojnih objekata u civilne, koja se uglavnom provodi konsenzusom i javnom raspravom na razini lokalne zajednice. Naveden je podatak da, iako prema Zakonu o zaštiti okoliša, pravna ili fizička osoba koja ne prijavi moguće onečišćenje/incident za to snosi novčanu kaznu, dok za nedjelovanje institucije koje su nadležne za inspekciju i sanaciju ne snose se nikakve zakonske posljedice.
Pošto se okruglom stolu priključio kasnije Davor Božinović, veleposlanik RH pri NATO, prvi se nakon stanke obratio prisutnima. Božinović je kazao kako su 2002. UN i NATO lansirali projekt Okoliš za sigurnost (Environment for Security). Cilj je programa da promiče vrijednosti brige za okoliš i ljudsku sigurnost, pa se u sklopu njega financira niz projekata diljem svijeta. U sklopu Znanosti za mir i sigurnost u RH NATO financira četiri znanstvena projekta iz područja ekologije, vezana uz zaštitu voda.
Božinović je istaknuo kako vojske NATO saveza u pravilu prate zakonske obveze zemlje domaćina, pa se nada da su u tom smislu hrvatski zakoni prilagođeni efikasnoj prevenciji i brizi o okolišu i ljudskom zdravlju. Također je pozvao sve zainteresirane da se jave hrvatskoj misiji pri NATO savezu u Bruxellesu te da je moguće organizirati i posjet istima.
Zoran Oštrić je govorio u ime političke stranke Zeleni za Zagreb, ali i u svoje vlastito, kao dugogodišnji aktivist civilnog društva. Napomenuo je kako udruge nisu predstavnici javnosti, već one jesu javnost. Državne i javne institucije odgovorne su toj istoj javnosti koja ustvari oblikuje javno mišljenje i javni pritisak. One moraju razvijati kulturu komunikacije, otvorenosti i naučiti o ulozi civilnog društva općenito. Na napomenu Rabotega iz uvoda kako su udruge neorganizirane u nastupu, odgovorio je kako smatra da institucije vlasti nastupaju još lošije u tom pogledu.
Davorin Marković je na okruglom stolu govorio kao predstavnik Ministarstva kulture i Državnog zavoda za zaštitu prirode. Njegovo izlaganje bilo je vezano uz pitanja i probleme zaštite rijeke Mrežnice. Rekao je kako je od izvora do Primišaljskog mosta, ukupno dužine oko petnaest kilometara, rijeka Mrežnica unutar granica vojnog vježbališta Eugen Kvaternik. Postavlja se pitanje što s tih petnaest kilometara, ako će se rijeka stavljati pod neki oblik zaštite? Da li je moguće prihvatiti vojne djelatnosti i kakve, u skladu s određenim stupnjem zaštite na koji će se odlučiti? Marković je zaključio kako zbog velike vrijednosti i osjetljivosti krškog reljefa u svjetskim razmjerima, to područje treba svakako zaštititi i u tom smjeru se trenutačno i djeluje.
Vedrana Glavinović je u ime MORH rekla kako OSRH u svrhu vježbanja na vojnom poligonu uglavnom rabe simulacijske uređaje, na što se Ivo Bačić, pomoćnik ministra obrane, nadovezao kako su simulatori važna opcija u daljnjoj zaštiti okoliša te da uz njih treba i dalje provoditi stroge zakonske mjere zaštite okoliša, ali i kako su vojne vježbe nužnost. Bačić je istaknuo kako se vojno vježbalište Eugen Kvaternik nalazi na geostrateškom položaju koji RH dijeli na dva dijela te da je, bez obzira na tendenciju smanjenja aktivnosti OSRH, njegovo postojanje i dalje od životne važnosti za našu zemlju.
Milan Medić se javio s osvrtima na nekoliko otvorenih tema. Prvo, iako je Raboteg u vezi vojnog vježbališta Eugen Kvaternik kod Slunja rekao kako se provode sve mjere zaštite okoliša propisane 2004. od MZOPUG, o njima se MORH nikada nije precizno očitovao. Rezultati monitoringa tla i voda iz listopada 2006. vrlo su upitne vjerodostojnosti, te je naveo primjere po kojima su istraživanja ili izvedena nestručno, ili se namjerno prikriva pravo stanje. Osvrnuo se i na rezultate malog sociološkog istraživanja udruga Zelene mreže Karlovačke županije u područjima uz vježbalište Eugen Kvaternik, po kojima postoji visok stupanj obolijevanja i smrtnosti od raka kod stanovništva u tom području. Potrebno je istražiti odstupa li takva učestalost od hrvatskog prosjeka te utvrditi u kojoj mjeri na bolesti utječu vojne, a u kojoj gospodarske aktivnosti (npr. obližnji kamenolomi i sl.). Medić je napomenuo kako je, u skladu s prijeporima oko rijeke Mrežnice, moguće uklopiti i vojne djelatnosti i određeni stupanj zaštite prirode. Za primjer navodi dijelove mnogobrojnih nacionalnih parkova koji se nalaze na području u vlasništvu vojske u Velikoj Britaniji. Postavio je pitanje da li je točna informacija koji imaju udruge da se simulatori vježbi ustvari ne rabe, te naveo primjer novog Pravilnika o zbrinjavanju baterija i akumulatora iz kojega su OSRH izuzete, pa je postavio pitanje postoji li neki drugi akt koji propisuje postupanje s baterijama i akumulatorima u OSRH te kako se njihovo zbrinjavanje sada provodi?
Gđe. Glavinović i Dramac (MORH), na pitanje Medića, objasnile su kako MORH prijavljuje podatke u KEO te da AZO ima sve podatke, što je u suprotnosti s informacijama koje su udruge dobila od same Agencije za zaštitu okoliša, koja kaže da MORH dostavlja jedino podatke o emisijama u zrak, i kao takve nepotpune, dok podaci o otpadu i emisijama u vode ne postoje. Na to je Dramac pojasnila da će se tijekom 2007. ispoštovati zakonska obveza i uspostaviti kompletan sustav KEO. Što se tiče postupanja s baterijama i akumulatorima Dramac je dodala da MORH u potpunosti primjenjuje sve odredbe Pravilnika o gospodarenju otpadnih baterija i akumulatora koji je usklađen s direktivom Europske unije pa je tako MORH sklopio ugovor s ovlaštenom privrednom tvrtkom za prikupljanje takvog otpada u svim svojim objektima.
Ivanka Pižeta se obratila u ime Instituta Ruđer Bošković, Zavoda za istraživanje mora i okoliša. Napomenula je kako bi se mnoga onečišćenja mogla smanjiti ili potpuno izbjeći izgradnjom sustava odvodnje i kanalizacije tamo gdje oni ne postoje. Također, postoji problem identifikacije eventualnih toksina u okolišu ako se ne zna vrste tvari onečišćivača koje se rabe. U tom smislu je Srđan Dvornik istaknuo kako je vrlo važno da se uvede mogućnost kontrole unosa vrste municije i naoružanja svih vojski na vojna vježbališta u RH. Tek tada bi se moglo integralno pristupiti i samom praćenju stanja okoliša, kad već nulto stanje kao takvo ne postoji, niti će ikada postojati.
Inga Kukolj (Ekološka udruga Krka – Knin) ponovno je napomenula da se nepostojanjem SUO za UBS Crvena Zemlja krši zakon, na što je Ivo Bačić (MORH) odgovorio kako UBS jest veliki problem, ali se već dvije godine radi na projektu za industrijsko uništavanje streljiva i ostalih eksplozivnih sredstava. Tako je Davorin Marković (Ministarstvo kulture) ponovio je kako je od izuzetne važnosti suradnja sa stručnim institucijama. Na primjer, upravo bi dobar primjer mogla biti suradnja između MORH i stručnih institucija na određivanju mjesta koje je najpogodnije za postavljanje UBS kod Knina ili na drugim mjestima.
Vjeran Piršić (Eko Kvarner), je govorio o strategiji RH i nelogičnosti njezine primjene u stvarnosti. On smatra kako ne smije biti dvojbe oko nacionalne važnosti ako se radi o izvorima pitke vode i vojnim vježbalištima. Voda je strateški resurs i kroz godine sve važniji u cijelom svijetu. U tom smislu se treba orijentirati i RH.
Pred sam kraj okruglog stola došlo je do intenzivne rasprave oko postojanja i vrsta aktivnosti koje se trenutno dešavaju na vježbalištu Eugen Kvaternik. Predstavnici MORH tvrde kako je UBS kod Oštarijskih Dolova zatvoreno i kako su aktivnosti na vježbalištu minimalne, na što je predstavnica udruge Kako je zelena moja dolina iz Plaškog Zorka Jovetić rekla kako su oni svjedoci svakodnevnih vojnih aktivnosti koje se dešavaju na vježbalištu. Dokaz tome su popucane kuće i drugi objekti te stalna buka i preleti vojnih letjelica.
Zaključnu riječ prvi je dao Srđan Dvornik, rekavši kako je cijela tema rasprave ustvari dokaz zrenja građanskog društva te potrebe i prava javnosti da zna što se dešava. Zakoni se trebaju usmjeriti u smjeru uporabljivosti i stvarne zaštite građana, dok građani, s druge strane, trebaju biti svjesni svojih prava i aktivno sudjelovati u provođenju politika.
Josipa Blažević-Perušić zaključila je kako postoji prioritet dovođenja inspekcijskih službi u visok stupanj efikasnosti, te potreba pravilnog pristupa brizi za optimalnim funkcioniranjem svih subjekata i pridržavanja zakona kako do ekoloških havarija i prijava ne bi niti trebalo doći.
Zaključak okruglog stola:
Sadašnja razina suradnje MORH/OSRH sa udrugama građana, lokalnim i regionalnim samoupravama te znanstvenim ustanovama je još uvijek nedovoljno razvijena, pa je zaključeno da postoji dovoljno prostora i potrebe da se suradnja i razmjena informacija i dalje unapređuje. Postoji dovoljno prostora za suradnju državnih tijela (civilnih i vojnih), stručnih i znanstvenih ustanova, tijela lokalne i regionalne samouprave i udruga građana na pokretanju zajedničkih projekata boljeg obavještavanja i uključivanja javnosti u donošenje i provođenje politika zaštite prirode i okoliša kod vojnih djelatnosti.
Okrugli stol su organizirali Hrvatski helsinški odbor i PCAP International. Održan je 21. ožujka 2007. godine u Novinarskom domu u Zagrebu. Zapisničarka: Željka Lukešić, PCAP International
Više:
