Zid od automobilskih guma, staklenih boca ili limenki? Zašto ne. Svaki vulkanizer rado će vam darovati stare gume. Štoviše, uljepšat ćete mu dan. Od guma nastaju masivni, gotovo neuništivi zidovi koji se mogu koristiti za terasiranje kosih terena, pri čemu su barijera koja sprečava klizanje terena i eroziju tla, ali i za gradnju stambenih objekata. Automobilske gume se pune zemljom koja se u njima sabija i slažu poput cigli. Zid od gume također se žbuka, najčešće glinenom žbukom. Najpoznatiji oblik gradnje automobilskim gumama u svijetu naziva se 'earthship'. Kuće uistinu izgledaju poput prizemljenih svemirskih brodova zbog pokušaja arhitekata da naprave kuće koje će svoje stanovnike opskrbiti energijom, vodom, s nešto hrane i pročistiti vlastite otpadne vode. Posebnost 'earthshipova' su interijeri, koji svojim organskim, zakrivljenim formama i zanimljivim načinima korištenja otpadnih materijala, staklenih boca, limenki, lom pločica i drugog podsjećaju na tradicionalno graditeljstvo i radove Hundertwassera, priča sociolog Dražen Šimleša iz Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG), koja na svom Recikliranom imanju u selu Vukomerić kod Zagreba stvara održivo i neovisno imanje koje ne proizvodi smeće.
ZMAG-ovci su gume iskoristili za terasiranje kosih dijelova terena. Gume su se stopile s okolišem jer ih je obrasla trava. Zidovi od gline ili sabijene zemlje u koje se prilikom zidanja stavljaju staklene boce ili limenke mogu postati prava umjetnička dijela. A što kažete na kuću od papira? I to je moguće. Papir se, naime, može koristiti kao temeljni materijal za gradnju zidova. Stari papir dobro se namoči u vodi, samelje i pomiješa s nekim vezivom - cementom, vapnom ili glinom. Dobivena smjesa može se lijevati u oplatu ili u kalupe i raditi cigle. Kao sredstvo za povezivanje cigli koristi se ista smjesa. Isparavanjem vode iz smjese ostaju milijuni mjehurića zraka te nastaje materijal izuzetnih termoizolacijskih svojstava. Za gradnju nosivog zida u smjesu se dodaje i određeni udio pijeska, čime zid postaje teži i čvršći. U kućnoj radionici se za mljevenje papira može napraviti veliki mikser u kojem se kao nož može iskoristiti nož od kosilice, a motor može biti od starog stroja za rublje, kaže Šimleša.
Većinu otpada na odlagalištima čini građevinski otpad. Od pločica, na primjer, možete napraviti mozaik na podovima ili zidovima, i uštedjeti novac. Tako se ovog ljeta podovi jedne od kuća na Recikliranom imanju pretvaraju u umjetničko djelo. Komadići raznobojnih pločica u glavnoj su ulozi. Temelj drvene turopoljske kuće već je dobio svoj mozaik. Upravo nam je s drvenom turopoljskom kućom sinula ideja da pokušamo iskorištavati razne materijale i stvari, a ne bacati ih. Drvena kuća bila je prepuštena zubu vremena, propadanju, a mi je obnavljamo za svoj dom, kaže Dražen. Umjesto da damo mašti na volju i iskoristimo ono što nazivamo otpadom, malo po malo bacamo naš svijet u smeće. Većina nas živi na način da ovisi o neizmjernoj upotrebi prirodnih resursa koje rasipa pretvarajući ih u smeće. Tako današnja razina potrošnje utječe na naše zdravlje i zdravlje našeg planeta. Prema podacima Ujedinjenih naroda, svega se dva posto ljudskog izmeta i industrijskog otpada na neki način tretira, ostalo odlazi i truje mora, rijeke, jezera, potoke, podzemne vode i prirodu općenito. Stanovništvo Sjedinjenih Američkih Država, koje čini četiri posto ukupne svjetske populacije, proizvodi čak dvije trećine otpada, priča Dražen, dodajući da SAD i EU koriste osamdeset posto plastičnih vrećica, a samo Amerikanci svake godine bace sto milijardi tih vrećica, od čega je samo 0,6 posto moguće reciklirati. Zato koristite trajne platnene vrećice.
Earthship zid u New Mexicu
Danas se količina krutog otpada uglavnom pokušava smanjiti njegovom reciklažom. Zadovoljavamo se stopom reciklaže od 35 do 50 posto. Kako nas mogu zadovoljiti takva polovična rješenja? Bismo li se zadovoljili 50-postotnom stopom nezaposlenosti ili siromaštva?, pita Šimleša, napominjući da bismo snage trebali usmjeriti na eliminiranje otpada, a ne njegovo zbrinjavanje. Prirodu trebamo tretirati kao knjižnicu, posuđujući resurse i odgovorno ih koristeći. A mi prirodne resurse koristimo kao da je majka zemlja objavila generalnu rasprodaju, ističe Šimleša. Stoga je jedini odgovarajući koncept Nula otpada - ideja da se nastajanje otpada izbjegne pažljivim dizajniranjem. Razmislite koliko smeća proizvodi vaše kućanstvo i što bi se dogodilo da služba za odvoz smeća zakaže. Pitajte se koliko bi vremena trebalo proći pa da se nađemo potpuno zatrpani otpadom.
Earthship kupaonica u Phoenixu Od svih vrsta otpada organski otpad je najmanje prikladno nazivati otpadom. Biljni otpad iz kuhinje i vrta sadrži vrijedne hranjive tvari koje treba vratiti zemlji, najjednostavnije kompostiranjem. Na Recikliranom imanju imamo kompostište s kalifornijskim glistama te dobivamo kvalitetan kompost za povrtnjak, cvjetnjak i voćnjak, priča Dražen. Kompostišta nisu rezervirana samo za okućnice s vrtom. U Danskoj, ali i drugim zemljama, pokrenuta je inicijativa da svaka zgrada ili blok zgrada ima malo rotirajuće kompostište koje ubrzava proces kompostiranja. Dobiveni kompost koristi se na javnim, zelenim površinama. ZMAG-ovci prikupljaju i korišteno jestivo ulje, koje još uvijek završava u velikim količinama u kanalizaciji. Od njega rade biodizel te tako proizvode gorivo za svoj vozni park, kombi i dva automobila. Odbačena satelitska antena poslužila im je, pak, kao solarno kuhalo. Njenu unutrašnjost obložili su kuhinjskom aluminijskom folijom, a može i nekim drugim reflektirajućim materijalom. Oko tanjura su napravili konstrukciju kako bi se mogao okretati prema suncu te stalak za lonac. Kuhanje je jednostavno, kako se kut sunca mijenja, za vrijeme kuhanja, svakih deset do petnaest minuta, treba okrenuti kuhalo prema suncu. A od starog željeza, cigli, jutenih vreća, kartona, novina te gline napravili su krušnu peć. Dobar tek.
S 'Nula otpada' do etičkog društva Otpad nije nešto neizbježno, on je rezultat lošeg dizajna i donošenja pogrešnih odluka. Otpad je materijalni dokaz neefikasnosti nekoga proizvodnog procesa. Što manje otpada proizvodimo, to smo efikasniji. A povećavanjem efikasnosti štedimo novac, materijale i energiju te otvaramo nova radna mjesta. Ukratko, ako se nešto ne može ponovno iskoristiti, proizvođači to ne bi trebali ni proizvoditi. Zato pripazite u kakvoj ambalaži kupujete proizvode. Koncept Nula otpada sastoji se od pet bazičnih postavki. Prvi je redizajn proizvoda i pakiranja, tako da se proizvod dizajnira za okoliš, a ne za smetlište. Tu je i odgovornost proizvođača. Umjesto da svoju odgovornost prebacuju na potrošače, proizvođači trebaju preuzeti odgovornost za otpad i štetu koju njihov proizvod uzrokuje. Treba, zatim, investirati u infrastrukturu koja omogućava efikasnije provođenje reciklaže, sortiranje otpada te sakupljanje zelenog otpada po kućanstvima, umjesto u gradnju deponija i spalionica. Jedna od postavki je i uskraćivanje subvencija industrijskim postrojenjima koja mnogo zagađuju ili stvaraju otpad. Zahvaljujući subvencijama, proizvođačima se često više isplati sirovine crpiti iz prirode, umjesto da svoje potrebe namire iz reciklaže. Koncept Nula otpada stvara nova radna mjesta. Naime, postrojenja za sortiranje i reciklažu otpada mogu omogućiti i do deset puta više radnih mjesta nego spalionice i deponiji. Termin Nula otpada prvi puta se pojavio u Canberri, u Australiji, koja je tu strategiju usvojila još 1996. Cilj je do 2010. potpuno prestati puniti deponije otpadom. Novi Zeland ima cilj postati prva država bez otpada. Dva okruga u Kaliforniji također su usvojila koncept Nula otpada. Pokušavaju ga primjenjivati i Kanada i Irska.
Tekst je izvorno objavljen u Vjesniku.
Više:
KAKO IZGRADITI KUĆU OD SLAME
