Poslodavci

U raspravi o kreditima vezanim uz švicarski franak koja se trenutno odvija, može se iščitati gotovo potpuna amnezija spram niza događaja i argumenata koji su se u raspravi o ovoj temi odvili unatrag tri godine. Tezi da su upravo dužnici ti koji su krivi za nastalu situaciju nužno je ponovo suprotstaviti tezu o odgovornosti HNB-a i o propustima zakonodavca. Druga teza koja se medijski proširila ovih dana jest da problem treba adresirati u obliku spašavanja socijalno ugroženih.

Radnička fronta je u centru Zagreba prosvjedovala protiv privatizacije Imunološkog zavoda.

Pa što da u Bijednoj Našoj i propadne velika banka-kćer tuste strane banke-majke!? Država ne smije abolirati banke od krivnje za novčarsku represiju, nego ih obvezati da odgovorno snose rizik za posljedice svog poslovanja. Po cijenu da im se drastično smanje profiti ili čak da propadnu. Mogu sada bankari, njihovi fiškali i gazde na Zapadu prijetiti čime god žele, ali vlast odgovara svojim građanima. Ne strancu.

Do devedesetih godina Dalmacijavino je, kao jedan od najvećih proizvođača vina i drugih pića u Jugoslaviji, zapošljavalo oko 1200 radnika i izvozilo proizvode u više od 20 zemalja svijeta. Danas je u tvrtki zaposleno oko 250 radnika i radnica. Budući kupac Dalmacijavina nema obvezu nastaviti proizvodnju niti zadržati radnike.

Sve sile stare Europe - od filozofije do policije, od genetičkih laboratorija do shopping mallova, od crkve do medijskih koncerna - zaista su se ujedinile u svetu hajku protiv radikalne promjene i prevrata koji bi doveo u pitanje tu staru Europu koju danas predstavlja Europska unija. No da li danas bauk komunizma kruži Europom?

U dominantnom diskursu već je postala opća mantra govoriti o "uhljebima" i o rastrošnom javnom sektoru koji parazitira na proizvodnom privatnom sektoru te na svim poreznim obveznicima. Pri tome se zanemaruju brojni detalji i svaka analiza koja polazi od tog dvojstva ("javno"-"privatno") ostaje površinska i prividna analiza, a i povrh toga, što je najvažnije, ima bitno performativan karakter kojim održava trenutni prevladavajući ideologem.

Rastko Močnik, Tonči Kursar i Luka Mesec komentiraju osnivanje Radničke fronte i fenomen nove ljevice u Europi. "Zadnji je trenutak da se europski narodi počnu organizirati i odupirati. Nove lijeve stranke i njihovi uspjesi pokazuju da građani Europe ne žele postati zamjena za eksploatirane mase dekadentnog euro-atlantskog kapitalizma", kaže Močnik.

Molim, studije o utjecaju TTIP-a na Hrvatsku na sunce! Sektorske procjene, utjecaj na mala i srednja poduzeća... sve su ovo stvari koje moramo vidjeti da bismo informirano pričali o sporazumu. Za sada možemo samo konstatirati da se njime zadire u elemente države koji bi nas trebali čuvati od ekscesa tržišta.

"Oni koji se protive TTIP-u to više-manje rade iz neznanja. Nisu dovoljno informirani što je TTIP, što se pregovara i što se želi postići tim sporazumom", kaže nadležna osoba u Ministarstvu vanjskih poslova. Cinizam ove izjave leži u tome da se sporazum pregovara u gotovo potpunoj tajnosti između SAD-a, Europske komisije i korporacija, što će reći da se informacije kriju od civilnog društva, građana te njihovih političkih predstavnika.

Sindikalni pokret i ultradesnica: Ono što je trebao biti bunt protiv gašenja tvrtki u javnom vlasništvu i otpuštanja radnika, postalo je poprište pobune "nacionalno osviještenog" radništva. "Netko bi rekao, i vjerojatno ne bi pogriješio, da je Račanovo iznevjereno obećanje o sankcioniranju profitera pretvorbe i privatizacije i kasnija redukcija radničkih prava doprinijela bujanju desnih tendencija daleko više od bilo čega što su u međuvremenu radile desne snage", kaže Jovica Lončar iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju.