Ljudska prava

Uoči dolaska američkog predsjednika Georga Busha policija privodi mirovne aktiviste na informativne razgovore, raspituje se o strukturi antiglobalizacijskog pokreta, o njegovim vođama i o programima sumnjivih kulturnih klubova. Pripadnicima antinatoovskog pokreta stavlja na znanje da su pod prismotrom, te kako ne bi bilo pametno od njih da sudjeluju na prosvjedima protiv politike trenutačnog američkog predsjednika.

Pravna zaštita rodno zasnovanog nasilja: Nedavno je zabeležen naročito bizaran slučaj, kada je M. B., koji je često maltretirao svoju suprugu, nakon nasilnog ponašanja i u situaciji u kojoj je poznato da je najavljivao zločin i zadržavanja u pritvoru u trajanju od samo sat vremena, ubio svog prijatelja i donatora bubrega njegovom detetu, koji je nešto ranije te večeri pokušao da zaštiti njegovu ženu od njegovog nasilničkog ponašanja. Strašno je da nasilnik biva strože kažnjen za kršenje zabrane prilaska žrtvi nego za sam čin nasilja - na primer prebijanje supruge

Inventura zločina: Prema podacima nevladinih organizacija iz Beograda, u seksualno nasilje spada: silovanje, seksualno uznemiravanje na javnim mestima ili u institucijama, incest, seksualna zloupotreba dece u komercijalne svrhe ili za prostituciju, trgovina ženama radi distribucije u seks-industriju, prisiljavanje žena na prostituciju ili pornografiju; dok drugi izvori navode i zločin zbog devojačkog miraza, ubistva zbog časti, sakaćenje genitalija i tradicionalno preferiranje sinova. Samo 34,8 posto lekara iz Beograda rodno nasilje naziva pravim imenom.

Branimir Glavaš je još jednom uspješno ismijao hrvatske institucije. Nakon pravosuđa, pokazao je što i kako misli o Hrvatskom saboru i o instituciji zastupnika koju obnaša. On možda dosita razotkriva licemjerje najviših funkcionara u državi. Možda ga ljudi i biraju baš zato što se jedini od njih ne stidi priznati da je gramzivi pohlepnik, jednom rječju da je truo kao i većina njegovih kolega zastupnika. A možda u ipak Saboru sjede i oni kojima politika nije samo izvor prihoda, već žive za politiku, kako je Weber davno razdvojio one koji se politikom bave.

Što se tiče ljudskih prava u širem smislu riječi, Branimir Glavaš se njima bavio takorekuć oduvijek, samo s druge strane, pa nije čudno da je, u zemlji u kojoj ne dominiraju cjepidlake, preskočivši sve dosadašnje ograde skoro preskočio i ovu zadnju - kruna je trebalo biti njegovo primanje u saborski Odbor za ljudska prava, no Glavaš je to iz skromnosti odbio. Ispast će na kraju da je štrajkao glađu samo zato što ga je mučila kiselina u želucu, što, u sredini u kojoj političari imaju želudac od rostfraja, nije i ne smije biti prepreka za političko tetošenje.

Bolest i pothranjenost dnevno odnesu gotovo 26 tisuća dječjih života. Prema UNICEF-ovom izviještaju, 2007. godine umrlo je 9,7 milijuna djece, a daleko najgora situacija je u 60 zemalja takozvanog Trećeg svijeta. Zastrašujuća brojka, tim više što se glavni uzroci dječje smrtnosti uglavnom mogu spriječiti, nije dospjela na naslovne stranice najvećih novina na Zapadu. Umjesto toga, naslove su krasile vijesti o ekonomskoj krizi i padu dionica.

Druga po redu Civildreta bila je posvećena edukaciji za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Ugostila je studenta koji je proveo istraživanje na tu temu, predstavnike Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, trenericu za edukaciju za ljudska prava, asistenta s Fakulteta političkih znanosti i voditeljicu Centra za ljudska prava.

Najava premijera Ive Sanadera da će Branimir Glavaš doći na sjednicu Sabora ozbiljna je pogreška koje je, vjerojatno, i premijer svijesan. Bilo bi vrlo dobro, za stasanje demokracije u Hrvatskoj, da se premijer ispriča zbog te izjave koja je krajnje neprimjerena nekome tko predsjedava izvršnoj vlasti.

Prije desetak dana Europski sud za ljudska prava ustvrdio je da je odvajanje češke romske djece u škole za djecu s intelektualnim poteškoćama protivna Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda . Presuda je značajna za Rome u cijeloj Istočnoj i Srednjoj Europi, uključujući Hrvatsku: Sud je, naime, zaključio da segregacija romske djece u posebne škole, gdje dobivaju inferiornije obrazovanje u odnosu na neromsku djecu, predstavlja neizravnu rasnu diskriminaciju.

Smrt poljskog imigranta na aerodromu u Kanadi zgrozila je svijet. Prije svega zbog brutalnog policijskog nasilja. Diskusija se stoga prvenstveno usmjerila na kritiku raširene upotrebe elektrošokova, od kojih je samo od 2001. u SAD-u umrlo više od 150 ljudi. Međutim, ne radi se o ad hoc nasilju, već o strukturalnom nasilju samog sistema koji nakon 11. rujna više uopće ne poštuje klasično načelo presumpcije nevinosti.