Student Boško Kuzmanović sudjelovao je u provedbi istraživanja koje je pokazalo da su studenti puno više upoznati sa teorijom nego sa konkretnim stvarima koje se tiču njihovih života. Interes za pitanja ljudskih prava je velik, a istraživanje će se nastaviti.
Povjerenje je bitna varijabla u svim istraživanjima civilnog društva. Istraživanje je pokazalo da su Vlada, Sabor i sudstvo na samom dnu ljestvice povjerenja što je zabrinjavajuće, kaže Boško Kuzmanović. Povjerenja se ima u rodbinu, prijatelje i samog sebe, ali 30 posto studenata nema nimalo povjerenja u Vladu i Sabor, a 45 posto vrlo malo. Nevladine udruge negdje su na sredini ljestvice. Mediji su malo niže svrstani, uz Crkvu, sindikate i vojsku koji su prije više kotirali. Studenti najviše vjeruju obrazovnom sustavu, a sveučilišne profesore ocijenili su kao najmanje korumpirane.
U pozadini se osjeća da su studenti razočarani. Kao probleme u društvu ističu korupciju te nedostatak životne perspektive. Vidi se da postoji prosocijalno ponašanje i želja za aktiviranjem, ali studenti imaju osjećaj da ne postoje institucionalni kanali kroz koje bi se obavljalo zapošljavanje i društvene aktivnosti, zaključio je Kuzmanović.
Iva Kornfein polaznica je curriculuma za ljudska prava i demokratsko građanstvo na Filozofskom fakultetu, koji je nastao u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova Austrije. Izrazito sam zadovoljna jer imamo predavače s raznih fakulteta i svaki govori iz svoje perspektive, rekla je.
Povremeno od 1997. na Filozofskom fakultetu analiziraju udžbenike i nastavne programe koji pokazuju da su sadržaji o ljudskim pravima nedostatni, a kada ih i ima oni nisu smisleno povezani sa sadržajima nastavnih predmeta. Faktografsko znanje koje se i danas provodi nije dostatno za suvremeni život. Ono što treba je učenje za život kako bi se odgojila emancipirana mlada osoba koja će razmišljati svojom glavom, sudjelovati u procesima donošenja odluka i biti odgovorna za njihovu provedbu. Sve to se ne promiče u školama koje još uvijek inzistiraju na faktografskom znanju, kaže prof. Vedrana Spajić Vrkaš, voditeljica Centra za ljudska prava i demokratsko građanstvo pri Filozofskom fakultetu. Kao cilj, prof. Vrkaš ističe prenošenje iskustava koja postoje u neformalnom obrazovanju u škole kako bi se one obogatile novim metodama rada.
U nadležnom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa pomoćnik ministra za zajedničke programe Martin Oršolić tvrdi da je Ministarstvo pokrenulo i podržalo čitav niz projekata koji se provode na svim razinama, od vrtića do fakulteta.
U zadnje dvije godine nastojimo uskladiti programe i izbaciti faktografske, zastarjele dijelove te oplemeniti program europskim iskustvima. Posebno značenje stavljamo na edukaciju nastavnika u suradnji sa Zavodom za školstvo, kaže Oršolić.
Sa tvrdnjama iz Ministarstva ne bi se složio Berto Šalaj, asistent na Fakultetu političkih znanosti koji se bavi obrazovanjem za demokraciju. Naime, on smatra da je najveći problem u Hrvatskoj to što je obrazovanje za demokraciju na razini osnovnog i srednjeg školstva u potpunosti zanemareno.
Istraživanje među srednjoškolcima koje je 2003. proveo prof. Vujčić pokazalo je izrazitu nezainteresiranost mladih za politiku i sklonost političkoj apatiji. Još je opasnije što sve veći broj mladih sumnja u demokraciju kao načelo, kao najbolji oblik vladavine, a ne samo u provedbu, smatra Berto Šalaj.
Potpuno zanemarivanje važnog dijela obrazovanja ima implikacije i na visoko školstvo. U zadnjih 4-5 godina na Filozofskom fakultetu i Fakultetu političkih znanosti pokrenuti su programi koji obrazuju za demokraciju i daju studentima vještinu u poučavanju. Ipak, oni često ne dobiju priliku da svoje znanje primijene u školama.
Ostaje pitanje zašto smo mi marginizirali taj dio obrazovanja. Da li je to rezultat političke odluke da nam to nije potrebno ili je rezultat nedovoljne osviještenosti? upitao se Šalaj.
U Civildreti smo predstavili i pozitivan primjer. Toni Rajković iz Osnovne škole Šestine s učenicima radi na građanskom odgoju. U prvom polugodištu djeca uče zakone, institucije društva i demokratski način izbora da bi to mogli upotrijebiti u drugom polugodištu, kada rješavaju konkretni problem. Ovakva vrsta edukacije može pomoći djeci, smatra Rajković.
Unatoč iznimkama, kada se uspoređuje znanje o ljudskim prava i spremnost da se uključe mladih iz Hrvatske sa europskim zemljama, Šalaj kaže: Na repu smo europskih država!
U Europi se provodi povezivanje civilnih udruga sa formalnim obrazovanjem, što donosi vrlo dobra iskustva. Prva pretpostavka da se i kod nas stanje poboljša je jasna politička volja da se obrazovanje za demokraciju i ljudska prava uvede u formalni nastavni program. Dok mladima ne pružimo mogućnost da steknu takva znanja ne možemo ih okrivljavati za nezainteresiranost. Koja god bila stranka na vlasti, nisam kod nje vidio jasnu političku volju. Sve se svodi na kozmetičke zahvate, tvrdi Berto Šalaj.
Ipak, edukacija se provodi neformalno, a provode ju treneri educirani većinom izvan granica Hrvatske. Na tom području aktivno je Vijeće Europe koje educira mlade. U Hrvatskoj 21. ožujka počinje kampanja All different - all equal koja se provodi u svim zemljama Vijeća Europe i cilj joj je promocija i zaštita ljudskih prava, aktivnog građanstva te borba protiv svih oblika diskriminacije.
Danas postoji veliki broj programa kroz koje se ljudi mogu educirati, tvrdi Duška Pribičević Gelb, trenerica na području edukacije o ljudskim pravima. Neki od njih projekti su udruge Mali korak, prema knjizi 11 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima, Ženskih studija, programa mirovnih studija Centra za mirovne studije, na koji dolaze različiti ljudi, bez obzira na formalno obrazovanje i godine starosti. Zatim postoje programi za branitelje, za nastavnike i za odgajatatelje u domovima... Jedan dio programa programa provodi se u suradnji sa Zavodom za školstvo, a dio je financiran iz 4 posto od lutrijske dobiti.
U primjenjivost tih znanja u praksi Gelb ne sumnja. Ljudi na evaluaciji kažu da su primijetili promjene na sebi samima, a neki ljudi postanu i ozbiljni aktivisti. Na neki način radimo i na promjeni stavova, a to je najteže. Treba početi izmalena i stvoriti demokratsku školu da bi se unutar nje stvaralo demokratsko građanstvo. Tako se stvaraju preduvjeti da drugu osobu doživljavamo kao najvažnije biće i unutar toga živimo ljudska prava, kaže trenerica Gelb.
Udruženi Mali korak, OSCE kao pokretač i financijer, Policijska uprava Zadarska i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa proveli su projekt u kojem su povezana dva procesa: 2005. kao Europska godina demokratskog građanstva, kroz obrazovanje, i implementacija projekta Policija u zajednici. Šesnaest nastavnika i šesnaest kontakt policajaca prošli su trening i kasnije prenosili znanje učenicima, kako bi oni izradili projekte za stvaranje sigurnog i boljeg okruženja. Evaluacija tog projekta je sjajna, te se još jednom pokazala važnost razvijanja povjerenja između nositelja formalnog i neformalnog obrazovanja.
Rado bismo podijelili znanja koja smo stekli zadnjih petnaestak godina, rekla je Gelb na kraju Civildrete.
(Civildreta je projekt povećanja vidljivosti nevladinih organizacija, koji financijski potpomaže Academy for Educational Development, sredstvima US AID-a. Civildreta se realizira u suradnji Centra za mirovne studije, Radija 101 i H-Altera, op. ur.)
