Kultura

Postoji li "klasna svijest" koja bi obilježila političko organiziranje globalnih nomada?

Aleksandar Hut Kono povodom objavljivanja nove pjesničke zbirke: Hrvatska je napravila kardinalnu grešku kad je odustala od bogatog nasljeđa socijalističke revolucije i odlučila u svemu slijediti Zapadnu Europu koja je zapela u neofeudalizmu. To novo prihvaćanje starog otvorilo je vrata raznovrsnim gadostima kao što su financijska eksploatacija zemlje od strane Vatikana, stvaranje domaće oligarhije, dovođenje u pitanje apsolutno svih stečevina socijalizma.

Splitska gradska uprava ne zna se nositi s pošalicama i kulturnim kritikama.

Mislav Pasini: Hrvatska Igra prijestolja ovisi o izdavačima.

Bitno samo da mi spavamo / Jer brojke su brojke/ Žive ili mrtve / S vremenom postanu iste.

Emir Imamović Pirke:U Splitu je sve drugačije, veće, masovnije, ali i duže traje, pa su neke večeri po atmosferi usporedive sa rock koncertima. Sudjelovanje na Spikiginu je, ako već treba usporediti, kao nastup u nekom klubu koji nije velik, ali se tu jednostavno mora biti.

Možda bi se to i moglo reći za Janis Joplin, Billie Holiday ili neke druge slavne glazbenice (i njihove muške kolege), ali ne i za Amy Winehouse: jedna od najvećih pjevačica suvremenog doba zasigurno nije bila nikakva nesretna i neodgovorna autodestruktivka predestinirana za brzi kraj, iako su ju tako za života redovito predstavljali žuti mediji, a slično ju se stereotipizira i danas, četiri godine nakon njezine puno prerane smrti u 27. godini.

Odrasli ljudi dječjeg senzibiliteta svojim su vizijama otvorili vrata svijeta.

Čitanje palestinskih autora moglo bi biti ključ za razumijevanje Palestine i onoga što ona predstavlja Palestincima i Palestinkama. Razmišljajući o načinu na koji palestinsko-izraelski sukob ponovno približiti ljudima, odlučili smo za svako desetljeće od pedesetih naovamo izabrati jednu knjigu palestinskog autora ili autorice, te ukazati na način na koji su oni pisali o životu Palestinaca u uvjetima rata i emigracije.

U online arhivi je oko 800 dokumenata koje su digitalizirali Tomislav Medak iz Multimedijalnog instituta, te Nikola Mokrović, Jana Hodžić, Ivan Zidarević i Josip Humjan iz Documente. Ovim projektom, javnosti zainteresiranoj za intelektualnu povijest jugoslavenskog političkog prostora, pružen je jedinstven uvid u djelovanje Korčulanske ljetne škole i grupe Praxis.