"U hrvatskoj filozofiji ne postoji ništa hrvatsko osim praksisa i ništa relevantno filozofsko osim praksisa. Hrvatska filozofija postoji samo u obliku praksisa."
Borislav Mikulić
U ponedjeljak, 12. listopada, u dvorani Biblioteke SKD Prosvjeta, predstavljena je digitalna arhiva časopisa Praxis i Korčulanske ljetne škole. U online arhivi je oko 800 dokumenata koje su digitalizirali Tomislav Medak iz Multimedijalnog instituta, te Nikola Mokrović, Jana Hodžić, Ivan Zidarević i Josip Humjan iz Documente. Ovim projektom, javnosti zainteresiranoj za intelektualnu povijest jugoslavenskog političkog prostora, pružen je jedinstven uvid u djelovanje Korčulanske ljetne škole i grupe Praxis. Multimedijalni institut započeo je digitalizaciju građe uoči pedesete godišnjice pokretanja časopisa Praxis i Korčulanske ljetne škole i četrdesete godišnjice njihovog gašenja.
"Inicijalni poticaj za digitalnu arhivu je nastao iz projekta "Javna knjižnica" koji u Klubu MaMa vodimo Marcell Mars i ja. Knjižnice su socijalne institucije koje omogućavaju pristup kulturi i znanju bez obzira na socijalni položaj. Ipak, neprestano im se smanjuju materijalna sredstva. Digitalnom distribucijom knjiga pokušavamo svima omogućiti pristup univerzalnom znanju", kazao je Medak.
Digitalna arhiva uključuje sva izdanja časopisa Praxis, časopisa Pogledi, dokumentaciju o Korčulanskoj ljetnoj školi, knjige o Praxis-orijentaciji, Praxisu i Korčulanskoj ljetnoj školi, knjige članova redakcije i suradnika, članke iz periodike, medijske članke, fotografije i filmske zapise. Građu je u "papirnatom obliku" prikupio umirovljeni sveučilišni profesor ekonomije dr. Ante Lešaja. Rosa Luxemburg Stiftung izdala ju je 2014. godine kao knjigu Praksis orijentacija, časopis Praxis i Korčulanska ljetna škola (Građa).
"Potaknut knjigocidom koji se devedesetih dogodio u hrvatskim knjižnicama, pa tako i u korčulanskoj, radio sam na modernizaciji Gradske knjižnice Ivan Vidali u Korčuli. Smatrao sam da bi bilo dobro napraviti zavičajnu zbirku u kojoj se prikuplja građa o tome kraju. Kao Korčulanin, osjećao sam obavezu skupiti građu o Praxisu i Korčulanskoj ljetnoj školi. Kada sam ju skupio razmišljao sam gdje s njom. U jednom sam ju trenutku htio predati nizozemskom Institutu za istraživanja. Ipak sam odlučio predati ju Hrvatskom filozofskom društvu, koje je za daljnji rad na njoj ovlastilo Tomislava Krznara", kazao je Lešaja.
Časopis Praxis i Korčulanska ljetna škola (1964.-1974.) međunarodni su intelektualni i kulturalni fenomeni, koji su ostavili intelektualnu tekovinu od međunarodnog značaja. Svojim radovima u časopisu i u raspravama na zasjedanjima Škole aktivno su sudjelovali velikani političke misli 20. stoljeća kao što su Erich Fromm, Jürgen Habermas, Herbert Marcuse, Ernst Bloch, Agnes Heller, Henri Lefebvre, i Norman Birnbaum. Platforma Praxis-orijentacije formulirana je već u prvom broju Praxisa (1964.), u uvodnom tekstu Gaje Petrovića Čemu Praxis. Marxova koncepcija "bespoštedne kritike svega postojećeg" preuzeta je kao principijelno polazište.
"Praxis mi je osobno dosta značio kada sam prvi put čuo za princip bespoštedne kritike svega postojećeg. Nema ništa privlačnije za jednog mladog ljevičara od tog fenomena. Što sam više istraživao, to sam se više tomu vraćao", kazao je Mokrović.
Razgovor "Praxis, partija, revolucija", u kojemu su, uz moderatora Petra Milata, sudjelovali docent na Katedri za filozofsku antropologiju Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Luka Bogdanić, politolog i bivši glavni analitičar u Uredu predsjednika Republike Dejan Jović i umirovljeni sveučilišni profesor filozofije dr. Veselin Golubović, stavio je Korčulansku ljetnu školu u kontekst vremena i političkih prilika.
"Sve je pokrenula grupa tada mladih ljudi s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta. Svojim djelovanjem su u Hrvatskoj i Jugoslaviji napravili jedan od filozofskih centara svijeta. To su sve bili različiti ljudi koje povezivala misao slobode", kazao je Golubović.
Reproducirana su dva filmska materijala koji su zabilježili Korčulansku ljetnu školu. Prvi su snimala dvojica sinova Gaje Petrovića amaterskom kamerom, a drugi je snimio Mladen Čaldarović. Iako je riječ o nijemim filmskim zapisima, uspjeli su približiti dio atmosfere i svakako su, dokumentaristički gledano, vrijedni povijesni materijali. Korčulanska ljetna škola bila je jedini otvoreni forum u jednoj socijalističkoj zemlji, a istodobno i centar za razmjenu ideja u međunarodnoj zajednici. Digitalna arhiva časopisa Praxis i Korčulanske ljetne škole omogućit će zainteresiranim građanima i znanstvenicima detaljan uvid u "zlatno doba" filozofske misli na našim prostorima, te na taj način sačuvati jedan zametnuti i potisnuti dio povijesti.