Hrvatska

Hrvatska će se već od danas radikalno promijeniti: postat će socijalno svjesna i odgovorna država čiji vlastodršci brinu za opće dobro, a ne više za vlastite džepove. Premijer Plenković, koga ćemo morati trpjeti dobar dio nadolazećeg desetljeća, navući će kaput djeda Božićnjaka: pazit će da nikom od ranjivih ništa ne uzmanjka i da vlada svakome od njih pomogne kako bi se izvukao iz nesretnog položaja. Čitamo sve to u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine.

Za eskalaciju korona-zaraze nipošto nije kriv nitko od odgovornih. Ni kad otvoreno laže.

"Rad na web stranici daje mi osjećaj doprinosa, uvijek sam za to da nešto idemo popraviti na bolje. U grupi shvaćaš da nisi sam, da se svi borimo sa sličnim problemima, da možemo biti tu jedni za druge", opisuje 22-godišnja Katarina, koja je odrasla u alternativnoj skrbi, što joj znači sudjelovanje u grupi mladih koji kreiraju sadržaj web portala Skok u život .

Nacionalne razvojne strategije vjerojatno ne bi niti bilo kada njezino postojanje ne bi bilo pretpostavka za izvlačenje EU-sredstava. Ali što nakon nje? - "Želimo da 37 posto projekta koje ćemo predstaviti budu financirani na tragu Europskog zelenog plana, a drugih 20 posto se odnosi na digitalizaciju", lapidarno je izrazio svoje želje premijer Andrej Plenković, demonstriravši da se prava "razvojna strategija" začahurila u njegovoj glavi i da u njoj nema neke pretjerane sofisticiranosti.

Više od šezdeset posto naših građana nije uopće fizički aktivno, svaka druga odrasla osoba ima prekomjernu tjelesnu masu, hrvatski su muškarci najdeblji u Europi. Ranjive skupine i njihovo potencijalno uključivanje u sportsko-rekreacijske programe pritom su pri dnu prioriteta vladajućih. Nacionalni program športa 2019.-2026. u svojim mjerama ne spominje ljude starije dobe, invalide-rekreativce niti manjinsko stanovništvo.

Marko Kovačić, asistent s Instituta za društvena istraživanja: Država ne radi mnogo za mlade, osim što nudi APN-ove kredite koji su se iz nekoliko razloga pokazali lošima. Nacionalni program za mlade istekao je 2017. godine. To je krovna politika za tu populaciju, koja izostaje već tri godine. Kasno osamostaljivanje i bliski odnosi s roditeljima očituju se u manjku političkog angažmana i građanske pismenosti, jer mladi naprosto preslikavaju mišljenja svojih roditelja.

Prošlo je šest mjeseci otkako je Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina RH pružio ruku i došao na zajedničku komemoraciju i odavanje počasti svim žrtvama koncentracijskog logora Jasenovac. Kako je tom prigodom naglasio, "sada sam pružio ruku da započnemo razgovore. Ako se ništa ne ostvari, sigurno nećemo biti ovdje sljedeće godine. Neki pomaci su napravljeni."

Sven Janovski, tajnik Mreže mladih Hrvatske: Svaka škola ima vijeće učenika preko kojih učenici mogu odlučivati o njima bitnim pitanjima i odličan su primjer demokracije u malom. Međutim, ona su uglavnom vrlo neaktivna, što je odraz manjka participacije mladih u političkom životu uopće. U školama gdje se vijeća njeguju učenici se stvarno trude postati njihov dio. Smatram da politička participacija najprije kreće u takvim okruženjima.

Da proživljavamo historijsku etapu snažne antikomunističke histerije – o tome nema spora. A u toj antikomunističkoj histeriji naročito je snažna klerikalna, u nas katolička komponenta. Ona nije novum, već je konstanta već dugo vremena, s intenzitetom i obilježjima što se prilagođavaju historijskim okolnostima.

Nakon što su pokrenuli prvu hrvatsku knjižnicu igračaka, u kninskoj udruzi Eko Krka otišli su korak dalje, i ideju malih slobodnih knjižnica primijenili na igračke. Kninska djeca sada osim knjiga, u atraktivnim kućicama mogu pronaći "slobodne" igračke i osloboditi neke svoje s kojima se više ne igraju. Nejednakost počinje već u ranom djetinjstvu kada nemaju sva djeca jednak pristup igračkama. "Zajedno trebamo graditi svijet jednakih mogućnosti posebno za djecu", ističe Inga Kukolj iz Eko Krke.