Hrvatska

Zadnja proširenja donjogradske pješačke zone dogodila su se 2012. godine kada je "pješačkom" ulicom proglašena Teslina, odnosno 2013. s uređenjem Trga Europe. Mogućnosti stvaranja novih donjogradskih promenada čitavo vrijeme stoje pred nosom. Masarykova već sada ispunjava sve uvjete da pješačka zona postane odmah. Nadovezana na jednom potpuno pješačku Teslinu, Zagreb bi dobio novu promenadu od HNK do Zrinjevca. Inicijativa platforme 1POSTOZAGRAD pokrenuta u veljači ove godine prva je koja predlaže konkretni iskorak i to ne samo na Masarykovu ulicu.

Isto kako su sve sretne obitelji sretne na isti način, tako su gotovo sve zagrebačke tržnice nesretne na svoj. Na Trešnjevačkom trgu trga zapravo nema, ali ima tržnice koja vapi za poboljšanjima. Jedna od napopularnijih zagrebačkih tržnica ujedno je i jedna od najzapuštenijih. Recentni interes gradskih službi za cjeloviti projekt uređenja zone Trešnjevačkog trga prvi je korak prema promjeni. Buduća prostorna dispozicija tržnice trebati računati s većim prostorom, ali i drugačijom organizacijom - onom koja će se otvarati i upućivati na cjelinu trga, a ne zatvarati se.

Na karnevalskim lutkama trenirati spaljivanje ljudi - nije i ne može biti "nedužna šala".

Nije presudno je li Milanović prisvojio koji citat, nego kako realizirati izgovoreno.

Državni je vrh politički maloumno i kulturno nezrelo ignorirao velik događaj u Rijeci.

Oko dvadeset tisuća građana s glavnog zagrebačkog trga poručilo Bandiću da im je dosta.

"Ovo je avangarda ekonomije 21. stoljeća: smanjujemo otpad, stimuliramo popravljanje i stvaranje alternative potrošačkom društvu", stoji na web stranici knjižnice alata Tournevie koja djeluje u belgijskom Bruxellesu. Prva i zasad jedina Knjižnica alata u Hrvatskoj djeluje već sedam godina u Belom Manastiru, a osim ekoloških vrijednosti, promiče integraciju Roma i smanjuje društvene nejednakosti. "Ljudi često nisu u mogućnosti kupiti neki alat, a uz to im treba možda dva ili tri puta godišnje. Najbolje rješenje je da ga posude u našoj Knjižnici", ističe Duško Kostić, idejni pokretač Knjižnice.

Projekt gradnje poslovno stambenog centra s četiri visoka tornja na Savici, predstavljen prije nekoliko godina, djelovao je toliko suludo da nitko nije ozbiljno vjerovao da bi se mogao ostvariti. Međutim, nakon šest godina tišine, pokazale su se naznake da projekt ipak kreće u realizaciju. Radi se o prostoru smještenom na ulazu u naselje Savica. Kao jedino ograničenje propisano je da se na parceli mora osigurati 10% zelenila, a sve ostalo prepušteno je vještini i mašti arhitekata. Dario Travaš svojim rješenjem je uspio na parcelu nagurati gotovo 174.000 građevinskih bruto kvadrata, a za osnovnu premisu je naveo "strategiju održivog urbanističkog zgušnjavanja".

Prošli je mjesec objavljena monografija Borovo u štrajku: Rad u tranziciji 1987.-1991. autor(ic)a Jasne Račić, Snježane Ivčić i Svena Cveka. "Borovo nikada nije bilo samo proizvođač gume i obuće, već važan temelj društvenoga razvoja vukovarskoga kraja. Uspostava nove normalnosti u Vukovaru bio je proces oblikovan silom, kao i u slučaju mnogih drugih gradova čije iskustvo nije podržavalo nacionalne povijesti. U kolektivnoj memoriji je ostalo samo sjećanje na ekonomsku krizu, a mi smo otkrili brojke koje govore o masovnoj mobilizaciji radnika koji krajem 1980-ih žele očuvati svoja prava i način života izgrađivan desetljećima", govore nam autori.

Šubićeva može i treba postati (i) pješačka zona i to kao poveznica tri bitne točke: Kvaternikova trga, tržnice i novog bloka Badel te (jednom) pješačke Martićeve ulice. Ulica je važnija od zgrade, zapisao je američki teoretičar arhitekture Paul Goldberger. Zgrada, uostalom, postaje dijelom grada tek posredstvom ulice. Što će sve udomiti Blok Badel jednom kad nastane i zaživi ne ostavlja dvojbe oko određenog ekskluziviteta. Iako se ovdje neće raditi o klasičnom trgovačkom centru, zadaća ulice nije ništa manje važna. Ulica utoliko ima i ne samo gradotvorni, već i ogroman demokratski značaj.