Europa

Foto: Ivana Perić<br>

Vrijeme za neugodne ustupke

Sergej Pahomenko, docent na katedri međunarodnih odnosa i vanjske politike univerziteta u Mariupolju, Ukrajina: Nema drugog puta rješenja ukrajinsko-ruskog sukoba, osim diplomatskog. Ono će uključivati i neke neugodne ustupke. Jedan od tih ustupaka vjerojatno će biti amnestija svih ljudi koji su u ratu sudjelovali na ruskoj strani, što će Ukrajini biti teško prihvatiti, ali jednostavno će morati. Generalno gledajući, društvo u Ukrajini nije prožeto nacionalizmom.
Foto: Mediacentar

EU je samu sebe dovela u pitanje

Ugledni vanjskopolitički komentator Tomislav Jakić za H-Alter analizira zbivanja u Grčkoj i oko nje: Iz današnje perspektive gledano, glasanje "da" na referendumu Syrizu bi svakako dovelo u komotniju poziciju. Tada bi mogli zauzeti stav da građani prihvaćaju uvjete EU-a, a da oni kao vlast prihvaćaju ono što im kažu građani. Ovako su ih građani doveli u situaciju da prvo odbiju reformske mjere, da bi nakon toga bili podvrgnuti "procesu ucjene i gušenja", kako je to jučer u parlamentu opisao Cipras.
Foto: EPA

Syriza kao faktor pacifikacije

U društvu koje ima snažne društvene pokrete, pogotovo antiautoritarni pokret, koji je svakako i uvijek izvan utrke za vlast, te predstavlja važan društveni faktor, kroz socijalne centre, autonomne prostore, solidarne projekte i akcije (poput važnog pitanja imigranata), otpor mjerama štednje, baš kao i kapitalizmu koji je uzrok krize i bijede koju ljudi u Grčkoj žive, stalan je i veći nego bilo gdje drugdje u Evropi. U takvoj situaciji, Syriza je na neki način bila logičan odgovor kapitala na problem potencijalno revolucionarne situacije.
Foto: A.K.

Grčka tragedija u režiji Trojke

"Ako tražimo uzroke i probleme u eurozoni, to je akumulacija privatnog duga u dobu iluzornog prosperiteta. Rast javnog duga je posljedica eskalacije privatnog duga što je vidljivo u svim zemljama periferije. To predstavlja ključni trenutak u razumijevanju dinamike krize eurozone jer taj privatni dug je u najvećoj mjeri bio vezan za bankarski sektor zemalja centra, Njemačke i Francuske", rekao je Mislav Žitko na današnjoj konferenciji za medije na kojoj su predstavnici organizacija civilnog društva izrazili solidarnost s narodom Grčke.
CorpWatch / Khalil Bendib

Njemačke i francuske banke i grčki bankrot

Vrijeme je da se istraži poslovanje bankara koji su stvorili krizu eurozone i da se oni pozovu na odgovornost. Ali bankari nisu jedini krivci. Birokrati i političari Europske unije moraju snositi odgovorost zbog promocije ideje da će slobodno tržište financijskih usluga biti blagotvorno za sve. I, na kraju, mora doći do ozbiljne debate o tome kako preokrenuti mnoge politike koje su dovele do jedinstvenog europskog tržišta financijskih usluga.
PrtScr RT

Zagreb via Bruxelles via Atena

Ono što će se dogoditi s Grčkom narednih (tje)dana bit će indikativno i formativno kako za Hrvatsku, tako i za EU u cjelini. Hrvatska u pregovorima s Komisijom nema toliko aduta u rukavu kao Grčka, koja tako reći, nema više što izgubiti. Osim toga nemamo niti toliko jasnu agendu kao što ju, izgleda, ima grčka vlada.
Foto: Dario Grizelj, Hina<br>

Papa na stadionu Potemkin

Svi su se kleli u mir, u posebnu energiju zajedništva i slične stvari, ali znamo mi da se ništa od toga neće dogoditi. Iskustvo nam je pokazalo da je to sve jedna predstava za dan. Nakon toga ide sve po starom, a često i na gore. Da se Bosna nađe bez protektorata i sile koja obuzdava razne ratne huškače, rat bi bio pitanje dana.
Foto: Aidan Crawley, Epa/Hina<br>

Irski plebiscit: kruna borbe i(li) njezina dekapitacija?

Na irski referendum o pravu istospolnih partnera na brak prije se može gledati kao na točku utišavanja revolucionarne borbe prošlog stoljeća, nego kao na njezin vrhunac. Takozvana bračna jednakost u okvirima (neo)liberalnog poretka predstavlja udarac heteronormativnosti tek na površini dok je, strukturalno gledano, širenje dosega i utvrđivanje statusa građanskog braka kao središnje heteronormativne represivne institucije.
Foto: svd.se<br>

Kako Švedska suzbija korupciju

Lars-Johan Peter Eriksson, Zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu: Političari u Švedskoj nisu u poziciji da se okoriste uzimanjem novca jer oni uopće nisu ti kroz čije ruke novac prolazi, on prolazi kroz ruke službenika. Što se transparentnosti tiče, u našoj zemlji svaki građanin svaki dan može čitati gradonačelnikovu poštu.