Foto: svd.se<br>Foto: svd.se
Lars-Johan Peter Eriksson, Zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu: Političari u Švedskoj nisu u poziciji da se okoriste uzimanjem novca jer oni uopće nisu ti kroz čije ruke novac prolazi, on prolazi kroz ruke službenika. Što se transparentnosti tiče, u našoj zemlji svaki građanin svaki dan može čitati gradonačelnikovu poštu.

Zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu Lars-Johan Peter Eriksson švedski je političar poznat po podizanju političke svijesti u općini Kalix i provođenju brojnih lokalnih referenduma. Jedan je od govornika na panelu "Transformiraj. Investiraj. Stvaraj zelena radna mjesta" održanom u sklopu konferencije Vijeća Europske zelene. Za H-Alter govori o svom iskustvu na mjestu gradonačelnika, problemu korupcije u Europi i stavovima Zelenih po pitanju vanjske politike.

Sa Zelenima ste krenuli 1982. kao politički marginalci, napisali ste i prvi program stranke, te s vremenom postigli veliki politički utjecaj u Švedskoj. Koji su bili ključni momenti u kojima su glasači prepoznali Zelenu stranku kao ozbiljnu političku opciju?

Kao prvo, puno smo radili na zaštiti ljudskih prava i na postizanju što veće jednakosti za sve. Drugo, radili smo na širenju demokracije i pronalaženju načina kako što veći broj ljudi što direktnije uključiti u politički život zemlje. Pogotovo smo radili na lokalnoj demokraciji, primjerice U Švedskoj imamo manje korupcije nego u nekim drugim zemljama Europske unije upravo zbog decentralizirane moći i zbog visokog stupnja transparentnosti. Političari u Švedskoj nisu u poziciji da se okoriste uzimanjem novca jer oni uopće nisu ti kroz čije ruke novac prolaziputem lokalnih referenduma. Ipak mislim da su glasači najviše reagirali na naše ideje o održivoj ekonomiji i promjenama u energetici, mislim na prijelaz s fosilnih goriva i nuklearne energije na biogoriva i obnovljive izvore.

Nakon četiri godine u švedskom parlamentu odlazite na mjesto vijećnika i gradonačelnika općine Kalix. Kako ste se odlučili na to?

Htio sam raditi na lokalnoj razini. Bilo nam je bitno uključiti stanovnike općine u lokalnu politku. Promijenili smo pristup ljudima i pokazali da nam je bitno što misle i žele. Oni su na lokalnim referendumima odlučivali, a mi smo provodili njihove odluke. To se pokazalo jako dobrim riješenjem za pitanja koja se tiču primjerice urbanizma. Osim toga, stanovništvo općine je samo na referendumu odlučilo o visini lokalnog poreza. Zanimljiva je činjenica da su građani sami odlučili podići poreze. Zašto? Jer su postali svjesni gdje novci od poreza idu. U Švedskoj je lokalna samouprava jaka, a ekonomija razvijena. U rukama lokalne uprave je cijela infrastruktura općine, briga za stare i nemoćne, dječji vrtići, škole... Od 18 000 stanovnika Kalixa, njih 1 000 smo zaposlili u upravi. Bitno je da ljudi imaju veću moć u odlučivanju o pitanjima koja ih se direktno tiču jer onda su svjesni posljedica svojih odluka kada glasaju. Također, dobiju veći uvid u ono što lokalna vlast radi, pa im politika prestane biti nešto apstraktno. Decentralizacija moći je dobra iz više razloga. Pomoću nje se možemo efikasno boriti protiv korupcije koja je veliki problem među političarima. Mislim da u Švedskoj imamo manje korupcije nego u nekim drugim zemljama Europske unije upravo zbog decentralizirane moći i zbog visokog stupnja transparentnosti. Političari u Švedskoj nisu u poziciji da se okoriste uzimanjem novca jer oni uopće nisu ti kroz čije ruke novac prolazi, on prolazi kroz ruke službenika. Treba osmisliti pravni okvir koji će zaštititi radnike i obvezati poslodavca da nakon određenog broja mjeseci mora zaposliti radnika na neodređeno. Svakako treba postaviti graniceŠto se transparentnosti tiče, u našoj zemlji svaki građanin svaki dan može čitati gradonačelnikovu poštu. Veća transparentnost je svakako put ka većoj jednakosti. U efikasnost takvom pristupa uvjerili smo se na izborima 2002. godine kada smo osvojili 43,7 posto glasova i time ostvarili najbolje rezultate u povijesti Zelene stranke.

Na koji način zelene politike mogu povećati kvalitetu života građana Europske unije i izvući Europu iz krize?

Primjenjivati zelene politike znači organizirati se efikasno. Dakle, svaka zemlja treba što bolje iskoristiti resurse kojima raspolaže i pronaći način proizvodnje energije iz svojih izvora. Mislim da bi se Zagreb trebao okrenuti prema geotermalnoj energiji koju bi mogao koristiti za proizvodnju električne energije, no i za hlađenje i za grijanje. To je neiscrpan izvor energije. Osim toga smatram da Hrvatska ima goleme obnovljive izvore energije poput vjetra i Sunca. Osim što bi mogla proizvoditi dovoljno energije za potrebe svojih građana, u budućnosti ima potencijala postati velikim izvoznikom energije.

Drugo što smatram bitnim za izlazak Europe iz krize je povećanje transparentnosti, o čemu sam već govorio, i borba protiv korupcije. Količina Zagreb bi se trebao okrenuti prema geotermalnoj energiji koju bi mogao koristiti za proizvodnju električne energije, no i za hlađenje i za grijanje novca koji se otuđi kroz koruptivna kaznena djela u Europi viša je od deficita svih zemalja Europske unije zajedno. Smatram da su Grčku, koja je trenutno u velikim problemima, u ovu situaciju doveli korumpirani političari. Plus loš porezni sustav. U Europskom parlamentu u zadnje vrijeme dosta razgovaramo o trendu po kojemu poduzetnici osnuju poduzeće u zemlji koja je "porezni raj", u kojima su porezi niski ili ih uopće nema, a većinu poslova obavljaju u inozemstvu. I ta količina novca, kojim bi trebali platiti poreze u zemljama u kojima poduzeća zapravo posluju, veća je od deficita svih zemalja Europske unije zajedno. S ovim problemima se trebamo boriti. Ne povećanjem poreza, nego reformama poreznog sustava.

U Europi imamo i veliki problem rodne neravnopravnosti. To možemo najbolje vidjeti na primjeru porodiljnog dopusta. Poslodavci ne žele zaposliti ženu jer pretpostavljaju da će ona u nekom trenutku otići na porodiljni dopust. Moramo osmisliti neko riješenje za ovaj problem. Osnovati neku vrst osiguranja u koju će svi uplaćivati, pa će roditelji iz tog fonda moći povući sredstva kada im budu potrebna.

U Švedskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji, građani teško pronalaze posao, a i kada ga pronađu često je to privremeno zaposlenje preko agencija, bez ikakve stabilnosti i mogućnosti uzimanja zajma kako bi pokrenuli posao ili se skućili. Treba osmisliti pravni okvir koji će zaštititi radnike i obHrvatska ima goleme obnovljive izvore energije poput vjetra i Sunca. Osim što bi mogla proizvoditi dovoljno energije za potrebe svojih građana, u budućnosti ima potencijala postati velikim izvoznikom energijevezati poslodavca da nakon određenog broja mjeseci mora zaposliti radnika na neodređeno. Svakako treba postaviti granice.

Međunarodna zajednica zahtjeva od Europske unije odlučnije djelovanje u svjetskoj politici. Mislite li da bi Europa mogla glasnije odgovoriti na neka događanja na svojim granicama?

Što se tiče primjerice Rusije i njene politike prema Ukrajini, Zelena stranka je u Europskom parlamentu zauzela snažan stav protiv Rusije. Vjerujemo da ona krši međunarodna prava i uzima dio Ukrajine bez zakonske osnove i potpuno ilegalno.

Jednako snažan stav imamo i kada je riječ o utapanju izbjeglica na Mediteranu. Vjerujemo da moramo biti otvoreniji i osmisliti legalne načine ulaska imigranata u Europsku uniju. Više zemalja bi trebalo otvoriti svoje granice imigrantima. Najveći teret je na Italiji i Grčkoj, Njemačka i Švedska primaju mnogo izbjeglica, no dosta zemalja je potpuno zatvoreno. Kada u zemlju dolaze ljudi iz drugih kultura društvo se mijenja, i neki se toga boje. No, ja mogu govoriti o našem iskustvu u Švedskoj. Gledajući kratkoročno, primanje imigranata donosi određene troškove, no gledano dugoročno, više je koristi. Evo vam primjer. Jedan od rastućih problema Europske unije je staro stanovništvo. Tako da imamo situaciju u kojoj premali broj ljudi radi i odvaja za mirovine za prevelik broj ljudi. Dolazak ljudi u Europu iz drugih dijelova svijeta može nam pomoći uspostaviti ravnotežu po ovom pitanju.

Također, mislimo da Europa mora više raditi na postizanju mira i na smanjenju konflikata u našem okruženju zbog kojih ljudi postaju izbjeglice. Na taj ćemo način smanjiti i broj izbjeglica.

<
Vezane vijesti