"Za razliku od 2014. godine kada smo evidentirali 82 slučaja napada, prijetnji, vrijeđanja, uništavanja imovine te govora mržnje ili izjava kojima se promiče netolerancija prema Srbima u javnom prostoru, u 2015. godini smo ih evidentirali 189", rekla je Tamara Opačić na predstavljanju šestog biltena o govoru mržnje i širenju etničke netrpeljivosti prema Srbima u 2015. godini.
Bilten su danas u prostorijama Srpskog narodnog vijeća (SNV) predstavili Tamara Opačić, autorica, te saborski zastupnik i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac.
Pupovac: "Govor mržnje nije fenomen koji prolazi, već pojava koja traje i razvija se. To je pojava koja dovodi do toga da nam mržnja izjeda slobodu"Opačić je naglasila kako je evidentiran porast zbog promjene metodologije, ali i zbog događaja koji su obilježili prošlu godinu.
"Tijekom kampanje za predsjedničke i parlamentarne izbore često se koristila nacionalistička i isključiva retorika. Nažalost, s njom se nije ni danas prestalo. Također, 2015. je bila godina koju su obilježile 20. godišnjice akcija Bljesak i Oluja tokom kojih se rabila militaristička retorika, te godina u kojoj je ukinuta ćirilica u Vukovaru. Uz to je održan niz akcija i izdan niz publikacija kojima se nastoji rehabilitirati NDH, tj. ustaški režim", rekla je Opačić te naglasila kako je tijekom izrade ovog biltena veća pozornost bila na praćenju medija.
Nesankcioniranje govora mržnje ili izjava kojima se promiče netolerancija je sve više utjecalo na iskazivanje takvih stavova u javnosti. Sklonost netolerantnim stavovima pokazuju i primjeri visokorangiranih dužnosnika poput Ruže Tomašić ili pak Branimira Glavaša koji je rekao kako je "napunio akumulatore". Također, najveći skok zabilježen je u organiziranju javnih akcija, tj. prosvjeda protiv svega što ima srpski ili antifašistički predznak.
"Važno je reći da je riječ o protuprosvjedima tokom kojih se često koristi govor mržnje, veliča ustaški režim i negira broj stradalih u Drugom svjetskom ratu što je kažnjivo Kaznenim zakonom. Unatoč nizu apela, MUP je i 2015. godine dopustio takva okupljanja", istaknula je Opačić.
Uz to, svjedočili smo i inicijativi kojom se željelo u službenu vojnu uporabu vratiti ustaški pozdrav Za dom spremni što je inicirao Branko Borković, izgledni kandidat za novog ministra branitelja. Važno je napomenuti kako je tu inicijativu predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović osudila tek nakon inzistiranja javnosti. Svi događaji su kulminirali, kako kaže Opačić, tijekom obilježavanja dvadesete godišnjice akcije Oluja, koja je završila Thompsonovim koncertom u Kninu gdje se mogao čuti uzvik Ubij Srbina. Podsjetimo, te iste večeri su veterani, članovi A-HSP-a (Autohtona-Hrvatska stranka prava) i nogometni navijači u Rijeci organizirali prosvjed protiv antimilitarističke tribine Drugi rat koju su organizirali SNV, riječki HNK i Documenta. Događaj je završio napadom na dvoje posjetitelja, za što su dijelom i zaslužni mediji, koji su i sami velik dio problema.Nacionalizam u Hrvatskoj se ponovno se razbuktava te ga raspiruju političke stranke koje napuštaju svoje demokršćansko opredijeljene i usmjeravaju se prema nacionalističkom političkom djelovanju i savezu s onima koji zastupaju proustaške stavove
"Najveći problem je i dalje nesankcioniranje desno orijentiranih medija koji sve češće koriste laži, zastrašivanja i metode potjernica kako bi obeshrabrili sve koji razmišljaju drugačije da istupaju u javnom prostoru. Da takvi slučajevi nisu bezazleni govori primjer dva portala – Dnevno.hr i Direktno.hr – koji su objavili fotografiju jednog od napadnutih posjetitelja uz njegovo ime i adresu stanovanja kako bi onima željnima napada bio što dostupniji. Mediji su najzaslužniji za prenošenje izjava kojima se promovira govor mržnje ili netolerancija te je najproblematičnije što se sami novinari ne ograđuju od takve vrste govora", rekla je Opačić.
Uz medije, najodgovornijim za trenutnu situaciju, navodi Opačić, smatraju MUP i DORH uz ostale pravosudne institucije.
"Nedavni napad u Okučanima, kao i ovaj u Rijeci koji se dogodio u kolovozu, pokazuje nam da policija, čak i u onom slučaju kada postoji naznaka da je zločin motiviran etničkom pripadnošću, poseže za prekršajnim zakonom umjesto kaznenim čime se napadače hrabri na činove nasilja. Glavna zamjerka koja se odnosi na DORH jest što zapravo ne prakticira pravo pokretanja prekršajnog postupka protiv osoba koje potiču na nasilje i mržnju", naglasila je Opačić.
Dok je Opačić iznijela pregled slučajeva etnički motiviranog nasilja, prijetnji i govora mržnje usmjerenih protiv Srba u Hrvatskoj, Milorad Pupovac istaknuo je tri glavna uzroka povećanog govora mržnje i fenomena nasilja – nacionalizam, povijesni revizionizam i militarizaciju.
"Nacionalizam u Hrvatskoj se ponovno se razbuktava te ga raspiruju političke stranke koje napuštaju svoje demokršćansko opredijeljene i usmjeravaju se prema nacionalističkom političkom djelovanju i savezu s onima koji zastupaju proustaške stavove", rekao je Pupovac i istaknuo kako je to prvi razlog zbog čega nema tolerancije prema razlikama i zbog čega se oslobađaju potencijali mržnje, a time i osjećaj da se Najveći problem je i dalje nesankcioniranje desno orijentiranih medija koji sve češće koriste laži, zastrašivanja i metode potjernica kako bi obeshrabrili sve koji razmišljaju drugačije da istupaju u javnom prostoruslobodno može govoriti jezikom mržnje, koji je sve prisutniji u javnom prostoru.
Pupovac je kazao kako je veliki problem nedostatak snažnog regulatornog mehanizma u kojem će ljudi prepoznati što je dopušteno, a što nije. Ističe kako se upravo zbog nerazvijenih regulatornih mehanizama i neprimjene zakona tolerira govor mržnje. Bilten se objavljuje, ističe Pupovac, i zbog razvijanja svijesti o postojanju fenomena govora mržnje, njegovoj destruktivnoj snazi za državu i odnose među građanima, ali i zbog institucija koje očito govor mržnje ne prepoznaju.
"Govor mržnje nije fenomen koji prolazi, već pojava koja traje i razvija se. To je pojava koja dovodi do toga da nam mržnja izjeda slobodu. Mržnja prema drugima, manjinama različite vrste i političkim razlikama izjeda ideju i praksu slobode u društvu, što pojedinci koriste za osvajanje moći. Nasilje koje se neće prozvati nasiljem uništava demokraciju i demokratske institucije. Počinitelji nasilja osjećaju se da su čak su pozvani da to rade u ime ciljeva koji su viši od Ustava i zakona“, rekao je Pupovac i istaknuo kako je krajnji trenutak da se stane u obranu slobode i demokracije.
Također se osvrnuo na slučaj Olivera Frljića te je istaknuo kako slučajevi zastrašivanja, koji se upućuju elektronskim komunikacijama, predstavljaju proizvodnju straha koja je usmjerena prema svima, ne samo prema manjinama.
"Građani nam se javljaju u većem broju kada dođe do radikalnijih događaja, a posljednji primjer toga je govor mržnje Marka Juriča na Z1 televiziji. Problem je što se izazivanjem straha građane hrabri da ne prijavljuju slučajeve napada i prijetnji, a sukladno tome naš broj prijava je i manji", zaključila je Opačić.
Članak je objavljen u sklopu projekta 'U dnevnom ritmu' koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
