Planet Zemlja

Najopasniji nuklearni otpad skladišti se na lokalitetu nuklearke Krško.

Europska direktiva iz 2015. godine nalaže da Hrvatska do 2019. godine smanji potrošnju laganih plastičnih vrećica (debljine između 15 i 50 mikrometara) na 90 po glavi stanovnika, a do 2025. na 40. Usprkos naplati laganih plastičnih vrećica početkom 2019., Hrvatska nije uspjela postići dogovoreno smanjenje pa je početkom mjeseca održana sjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode na kojoj se raspravljalo o zabranjivanju proizvodnje laganih plastičnih vrećica.

"Upravo smo danas postavili trampolin pa sam ga išla pogledati", kaže Jasna Lesički, voditeljica Senzornog vrta Centra Stančić. Dok korisnici te ustanove ovdje obavljaju radnu terapiju razvijajući osjetila kroz mirise, dodire i zvukove prirode, u terapijskom vrtu Neuropsihijatrijske bolnice u Popovači korisnici sudjeluju u održavanju vrta i uzgoju povrća. "Oni su ovdje sretniji i veseliji, jača se onaj zdravi dio osobe što je cilj liječenja", ističe Matej Josić.

Ana-Marija Mileusnić, Zelena akcija: Štetnost plastike najizraženija je u oceanima, jer narušava staništa planktona koji apsorbiraju ugljični dioksid. Oceani su područja koja u najvećoj mjeri stvaraju kisik, štiteći planet od klimatske krize. Otprilike 700 morskih vrsta umire od posljedica zagađenja plastikom, a najčešće stradavaju ribe, morski sisavci i ptice. U Tihom oceanu prisutan je plutajući "otok" smeća koji je veličine tri Francuske.

"Sviđa nam se ideja te moćne gomilice na jednoj hrpi, koja se može baviti biznisom, a pritom paziti i na društvo i na okoliš", kaže Irena Borovina o tome zašto nakon djelovanja kroz udrugu Vestigium njeni članovi pokreću zadrugu. Zadruga Zelenica okupljat će i promovirati lokalne i organske OPG-ove, planiraju pokretanje društvenog centra u Brezovici te edukacije iz permakulture.

Sunčana Pešak: "Prijedlog novog Zakona o sjemenu pogoduje ovisnosti o uvozu. Članovi udruga okupljenih u Savez udruga ekoloških proizvođača često uzgajaju autohtone sorte i bili su šokirani prvom verzijom zakona. Na svu sreću njihovu proizvodnju štiti europska Uredba o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda na koju smo upozorili, pa su ipak izuzeti. No problem već sad predstavlja mala dostupnost sjemena autohtonih sorti na tržištu."

Možda nas, za razliku od "Ostavljenih", ne čeka neki nadnaravni Iznenadni Odlazak, već jedan vrlo konkretni Očekivani Dolazak. Dolazak novih virusa i potresa, novih izazova klimatskih promjena, novih oblika eskalacije ekološke krize. Ponukani neefikasnošću državnog aparata, ali i poučeni time koliko je solidarnost presudna i vrijedna, možda bi bilo pametno da počnemo birati onu političku opciju koja solidarnost ima upisanu kao integralni dio političkog programa.

Zagrebačka Gradska skupština izglasala je odluku o prilagođavanju ulica za promet bicikala. Mali je to korak prema onome što je puno europskih gradova krenulo ozbiljno raditi u vrijeme pandemije. "U kratkom periodu do lokalnih izbora očekujem nešto više sluha za pitanje biciklističkog prometa, ali bojim se načina na koji se realiziraju rješenja", kaže Svibor Jančić, zastupnik iz političke platforme Zagreb je NAŠ!, koja je inicijator ove odluke Skupštine.

Proizvodnja i potrošnja potiču klimatsku krizu, smanjuju bioraznolikost i uništavaju resurse. Tehnološke inovacije same po sebi nisu u stanju pomoći jer ju kapitalistički odnosi pretvaraju u još moćniju alatku za proizvodnju i za uništenje okoliša. Budući da kapitalizam podrazumijeva tržišno natjecanje i dobit kao jedini uvjet za proizvodnju, što dovodi ili do ekonomskog rasta i ekološke devastacije ili do nezaposlenosti i općeg nezadovoljstva, potrebno ga je dovesti u pitanje.

S jedne strane suočeni smo s osiromašenjem energije, s druge dolaze klimatske promjene, a s treće strane starenje populacije i globalne migracije. Popraćeni besmislenom svađom ekonomista i ekologa o tome koja je kriza važnija (ekonomska ili ekološka), zaboravljamo da je materijalistička činjenica kako su njihove sudbine isprepletene, kao dvije strane iste kovanice, te kako prirodni svijet poznajemo samo iz međuodnosa koji imamo s njim i iz toga kako ga mijenjamo.