Ljudska prava

Intersekcionalnost povezuje kategorije poput rase, klase, vjere, spola, roda...

"Ja ne mogu sam popiti čašu vode niti leći u krevet, a imam asistenta samo četiri sata na dan što nije dovoljno", kaže Davor Komar, dugogodišnji korisnik usluge osobne asistencije. Ova bitna socijalna usluga u Hrvatskoj se već 15 godina provodi isključivo kroz projekte udruga, posao je nesiguran, na pola radnog vremena, a plaća iznosi svega 2000 kuna. Dugoočekivani Zakon o osobnoj asistenciji je u izradi, a prema najavi voditeljice radne skupine Zvjezdane Bogdanović mogao bi biti gotov do kraja godine.

Savjetodavni odbor VE-a upozorava da su se zločini i govor mržnje u Hrvatskoj povećali.

Antonija Petričušić: Tijekom pristupanja EU politički vođe su samo fingirali privrženost tzv. vrijednostima na kojima je Unija osnovana. Te vrijednosti trebale bi biti osnovom pluralističkog društva, nediskriminacije, tolerancije, solidarnosti. Ne iznenađuje da je Savjetodavni odbor Okvirne konvencije VE-a među preporuke za hitno djelovanje uvrstio pripremu sveobuhvatne strategije za promociju međuetničkog dijaloga i uključivog društva te osiguranje njezina praćenja i ocjene njezina utjecaja.

Seksualna radnica ili osoba u prostituciji? Oba termina imaju ideološko značenje i koriste se na suprotnim stranama debate. Termin "seksualna radnica" podrazumijeva da je zarađivati prodajom svog tijela u seksualne svrhe legitiman rad, dok termin "osoba u prostituciji" pozicionira osobe, najčešće žene, u ulogu žrtve, zato što muškarci koriste njihovo tijelo jer im je potreban novac, a ne zato što one to stvarno žele.

Ljudi koji dobiju međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj na papiru su izjednačeni s hrvatskim građanima no kada požele upisati fakultet, suočavaju se s kafkanijanskom birokracijom kroz koju se rijetki uspiju probiti. "Najveći problem je ipak jezik", ističe student Pravnog fakulteta Semih Adiguzel. Za upise na fakultete traže se certifikati za više razine poznavanja jezika koje sustav ne osigurava.

Rahela Jurković: Svako identificirano područje integracije u Hrvatskoj pokazalo je nedostatke u sustavu provedbe i u konačnici loše utjecalo na život azilanata, stavljajući ih u poziciju marginalizacije i siromaštva. Teško su se zapošljavali, teško nalazili smještaj, pristup obrazovanju im je bio omogućen samo na područjima osposobljavanja za niskokvalificirane poslove.

"Nerijetko se neučinkovitost institucija pokušava opravdati tako da se odgovornost prebacuje na izbjeglice, govori se da ne žele ostati ovdje, no mnogi ljudi koji su dobili međunarodnu zaštitu žele ovdje graditi svoj život, tu se školuju, stvaraju obitelji. Oni su naši novi susjedi i prijatelji i Tjednima IZBJEGLICAma pružamo im mogućnost da progovore o svojim iskustvima, ali i upozoravamo da je potrebna promjena u sustavu integracije u Hrvatskoj", istaknula je Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije.

Massimo Moratti, Amnesty International: U situaciji kada hrvatski MUP inzistira na tome da svjedočenja migranata nisu legitimna, dovodeći u pitanje vjerodostojnost organizacija i medija koji izvještavaju o nasilju nad njima, bilo bi izuzetno važno imati izvješće službenog tijela Vijeća Evrope. Činjenica da ovaj dokument nije objavljen dodatni je dokaz da Hrvatska ne samo što nije spremna boriti se protiv nezakonitih praksi, nego i dalje odbija bilo kakvu javnu kontrolu.

Siromaštvo starijih osoba kontinuirano raste, jedan od ključnih problema je da se na mirovine preslikava diskriminacija s tržišta rada. Siromaštvo je skupo, žene su na njega pretplaćene, odlaskom u mirovinu praktički osuđene. Umjesto mira nakon napornoga rada, dostojanstven život, plaćanje režija i uredna prehrana mnogima postaju luksuz koji nisu imale ni dok su (ne)plaćeno radile. U starosti o njemu više ne mogu ni maštati. Nužna promjena sustavno izostaje, pokoji ustupak na tren pomaže.