U Zadru su se od 5. do 7. studenog držali 12. Dani elektroničkih medija, ujedno i Dani radija, dani televizije i Dani interneta. Organizatori su bili Agencija za elektroničke medije (AEM), a suorganizatori Hrvatska udruga radijskih nakladnika (HURiN), Nacionalna udruga televizije (NUT), Hrvatski radijski forum (HRF) i Sveučilište u Zadru, dok su partneri bili Hrvatska regulatorna agencija za mrežne aktivnosti (HAKOM) i tvrtka Razloga je možda više, ali ostaje činjenica da se na Danima elektroničkih medija, za govornicom nije mogao čuti glas predstavnika i predstavnica neprofitnih medija, a publici nije bilo dozvoljeo komentirati o prijedlogu novog Zakona o elektroničkim medijimaOdašiljači i veze.
Kako se navodilo u najavama, Dani elektroničkih medija bili su prilika da se razgovara o temama poput Zakona o elektroničkim medijima, tržištu rada i medijima, etici i medijima te istraživanju medijskog tržišta. Zakon o elektroničkim medijima na kojemu se trenutno radi je ujedno i goruća tema, budući da se o istom trenutno govori u kontekstu odstupanja HND-a iz Radne skupine Ministarstva za kulture za izradu novog Zakona.
HND-ovo istupanje dolazi nakon onoga Tonija Gabrića (Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, nakladnik H-Altera) koji je u Radnoj skupini bio imenovan kao član iz sektora neprofitnih medijskih nakladnika.
Unatoč brojnim problemima koji su artikulirani kroz ova istupanja, na Danima elektroničkim medija čula se drugačija priča - "panelisti, od kojih su neki i dio radne skupine za izradu zakona, najvećim dijelom su se složili da se novim prijedlogom zakona ide u dobrom smjeru".
Stoga, podsjetimo - razlog koji HND ističe u odluci da odstupe iz Radne skupine leži u činjenici da nadležno Ministarstvo u Nacrt prijedloga Zakona o elektroničkim medijima nije uvrstilo niti jedan HND-ov prijedlog iz dokumenta koji je HND dostavio 26. kolovoza ove godine.
U detaljnom priopćenju za medije objavljenom na stranicama HND-a navode se svi razlozi izlaska iz Radne skupine, između ostalih, tu su problem oglašavanja u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika radija /li televizije, zlouporaba javnog novca i slično.Unatoč brojnim problemima koji su artikulirani kroz ova istupanja, na Danima elektroničkim medija čula se drugačija priča - "panelisti, od kojih su neki i dio radne skupine za izradu zakona, najvećim dijelom su se složili da se novim prijedlogom zakona ide u dobrom smjeru"
Kako u svom članku Deložirali javni interes upozorava Toni Gabrić – vidi se tendencija da se u novom Zakonu o elektroničkim medijima pogoduje, primjerice, tzv. medijskoj propagandi, a kao osnovni problem navodi se činjenica što Zakon "ne polazi od javne informiranosti kao svrhe i cilja medijske politike".
Slično u svom tekstu Poklon-paket za privatne medije upozorava i Lujo Parežanin koji također navodi i kako "korisnicima Fonda postaju i 'nakladnici televizije i radija na nacionalnoj razini koji objavljuju specijalizirani program' te svi 'pružatelji elektroničkih publikacija' – dakle, ne samo neprofitni mediji, nego i svi komercijalni." Navedeno, smatra Parežanin, budući da na vidiku nema povećanja sredstava Fonda, bit će samo dodatni udar na neprofitne medije koji će se sada za sredstva morati natjecati sa svima ostalima.
O Danima smo za komentar upitali dvoje predstavnika neprofitnih medija u Hrvatskoj, a nekoliko pitanja postavili smo i Agenciji za elektroničke medije, kao glavnim organizatorima događaja.
Neki predstavnici neprofitnih pozvani, neki ipak ne
Na Danima elektroničkih medija, dakle, nije sudjelovao velik broj predstavnika neprofitnih medija, a njihov glas se nije mogao čuti ni na panelima. Za komentar o broju sudionika iz polja neprofitnih medija na Danima zamolili smo Agenciju za elektroničke medije iz koje kažu sljedeće:
"Na 12. Dane elektroničkih medija službeno su, kao i svake godine, bili pozvani predstavnici svih medija u Republici Hrvatskoj – profitni i neprofitni mediji, nakladnici radija i televizije te pružatelji elektroničkih publikacija. Skup je najavljen i putem web stranice Agencije za elektroničke medije te je bio otvoren za javnost."
Upitani o važnosti i značaju neprofitnih medija u Hrvatskoj iz Agencije za elektroničke medije navode kako prepoznaju značaj neprofitnih medija te kako briga i ulaganje u njihov razvoj "prožima cjelokupno djelovanje Agencije", a pritom ističu podršku neprofitnim medijima iz sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.Upitani o važnosti i značaju neprofitnih medija u Hrvatskoj iz Agencije za elektroničke medije navode kako prepoznaju značaj neprofitnih medija te kako briga i ulaganje u njihov razvoj "prožima cjelokupno djelovanje Agencije"
Dalje o konkretnim načinima djelovanja navode kako "Agencija organizira edukacije pružatelja medijskih usluga (radionice) o sadržajima od javnog interesa na teme vezane uz Fond, u kojima redovito sudjeluju i predstavnici neprofitnih medija. Materijali s radionica, kao i sve Odluke o dodjeli sredstava Fonda, dostupni su svim zainteresiranim stranama na web stranici Agencije. Dodatno, Agencija organizira niz stručnih skupova na koje redovno poziva i u kojima sudjeluju i predstavnici neprofitnih medija. Konačno, projekti Medijska pismenost te Žene i mediji također značajno pridonose kvalitetnijem radu svih, pa tako i neprofitnih medija." Toliko o tome.
Što se tiče istupanja Tonija Gabrića i HND-a iz Radne skupine za izradu gorespomenutog zakona, navedeno nisu htjeli komentirati, "s obzirom na to da Agencija za elektroničke medije ne vodi spomenutu radnu skupinu, kao jedan od njenih sudionika ne možemo komentirati postupke drugih sudionika".
Predstavnici neprofitnih medija uglavnom marginalizirani
Za komentar na ovogodišnje Dane elektroničkih medija smo upitali i dva člana redakcije dva neprofitna medija.
Goran Šimac iz Trisa nam potvrđuje kako je Tris kao neprofitni medij pozvan na Dane elektroničkih medija. Službeni poziv dobili su putem e-maila. Navodi kako im je, tj. dva člana redakcije ovoga portala, osiguran smještaj i obroci za dva člana redakcije, međutim, kako je sjedište navedene udruge u Šibeniku, a ovogodišnji Dani održavali su se u Zadru, gostoprimstvo organizatora iskoristili su "samo manjim dijelom".HND-ovo istupanje dolazi nakon onoga Tonija Gabrića (Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, nakladnik H-Altera) koji je u Radnoj skupini bio imenovan kao član iz sektora neprofitnih medijskih nakladnika
Šimac dalje navodi kako su Dani otvoreni panelom o budućem Zakonu o elektroničkim medijima, pa su "imali poseban motiv čuti novosti o procesu tvorbe Zakona, a koji traje već cijelo desetljeće".
Međutim, ističe kako su ostali zatečeni situacijom "pri kojoj su o raspravi o važnom Zakonu mogli sudjelovati samo panelisti, dok nisu bila predviđena... ili, moglo bi reći ... izbjegnuta su pitanja iz publike. A u publici su bili djelatnici mahom radija, televizija, portala. Dakle elektroničkih medija, odnosno onih kojih se to neposredno tiče, te bi o toj temi vjerojatno imali što i reći."
Ne zna, kaže, je li to bio nenamjeran propust, budući da je dobra praksa na prethodnim Danima elektroničkim medijima bila da na svakom panelu i publika može i ima mogućnost izraziti svoje mišljenje.
Ivana Pejić, glavna urednica portala Kulturpunkt, govori nam pak kako članovi redakcije tog portala nisu pozvani na Dane elektroničkih medija.
Također secira medijsku politiku Ministarstva kulture te tako kaže: "Podsjetimo da su ukidanjem Programa bespovratnih potpora 2016. godine neprofitni mediji ostali bez institucionalne podrške, a da nije riječ o ekscesu Hasanbegovićeva mandata već o dosljednoj medijskoj politici vidjeli smo na primjeru raspisivanja natječaja za medije zajednice."Šimac ističe kako su ostali zatečeni situacijom "pri kojoj su o raspravi o važnom Zakonu mogli sudjelovati samo panelisti, dok nisu bila predviđena... ili, moglo bi reći ... izbjegnuta su pitanja iz publike"
Ističe i kako je poziv koji je aktualna ministrica kulture Nina Obuljek Koržinek najavila za veljaču prošle godine raspisan s više od godine dana zakašnjenja, a o njemu de facto ovisi preživljavanje neprofitnog medijskog sektora.
Kao problematičnu navodi i činjenicu kako je Ministarstvo kulture u "prvoj fazi" raspisalo natječaj u vrijednosti od 15 milijuna kuna, dok je druga faza natječaja vezana uz donošenje navedenog Zakona.
Pejić dalje navodi kako "slične procese pratimo i u Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije, jedinom preostalom (i to programskom, ne institucionalnom) vidu financiranja neprofitnih medija".
Naglašava ono što je navedeno i u spomenutom tekstu Parežanina – kako prema radnoj verziji ZEM-a korisnici Fonda postaju i svi "pružatelji elektroničkih publikacija" – dakle, ne samo neprofitni portal,i kao što je dosad bio slučaj već i svi komercijalni, a da pritom nije predviđeno nikakvo povećanje sredstava Fonda. "Iz ovakvog tretmana jasno se da iščitati političko pogodovanje profitnom sektoru, uz destrukciju i gušenja neprofitne medijske scene u Hrvatskoj", zaključuje.Pejić dalje navodi kako "slične procese pratimo i u Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije, jedinom preostalom (i to programskom, ne institucionalnom) vidu financiranja neprofitnih medija"
Što se tiče nesudjelovanja velikog broja predstavnika neprofitnih medija na danima elektroničkih medija Šimac upozorava kako "nije uopće dobro što na takvom skupu nije sudjelovalo ili makar bilo prisutno više predstavnika iz neprofitnih medija". Ne zna, kaže, je li tome razlog što nekima nisu poslane pozivnice ili je pak posrijedi nešto drugo.
Ističe još jedan mogući razlog koji je možda igrao ulogu u nedolasku – naime, budući da velik broj radnika u neprofitnim medijima radi u ionako izrazito prekariziranim i oskudnim uvjetima, moguće je da, kako kaže "razlog i taj što neki zbog oskudnih i minimalnih budžeta nedostatnih i za isplatu minimalnih plaća i honorara, jednostavno nisu imali novca za putne troškove".
Iako su upravo neprofitni mediji ti koji progovaraju o važnim društvenim pitanjima na koje komercijalni mediji često ne obraćaju pažnju, razgovor o budućnosti medija uglavnom se, dakle, nastavlja bez njih.
Razloga je možda više, ali ostaje činjenica da se na Danima elektroničkih medija za govornicom nije mogao čuti glas predstavnika neprofitnih medija, a publici nije bilo dozvoljeno komentirati o prijedlogu novog Zakona o elektroničkim medijima.
