Vrhunac ekološkog kalendara, čiji su "sveci", logično, postavljeni u ovo doba godine, zgodna je prilika za analizu razlike između svečarske i stvarne slike prirode u Hrvatskoj. Neke aspekte toga izložit ćemo na analizi vrednovanja prirode za njezino uvrštavanje u zaštićena područja, i u medijskom tretmanu okoliša.

Dušan Šaponja i Dušan Čavić novinari su svakodnevice, pred njihovu kameru mogu stati i staju svi, što kanal Marka Žvaka čini jednim od rijetkih, ako ne i jedinim medijem u regiji koji znatiželjno, otvoreno i solidarno pristupa društvu u kojem živimo i svemu što jedno društvo čini. "Kad smo se upoznali bili smo klinci, bio je rat i bilo je odlično što smo bili izolovani u nekom amaterskom pozorištu, sklonjeni od ludila", priča Čavić. "Neka mantra u početku nam je bila, da snimamo ono što bismo mi voleli da gledamo, a time se rukovodimo i danas", kaže Šaponja.

Najnoviji primjer iz Splita potvrđuje da nikad nije važna uloga novinara kao u doba krize.

Jesmo li se prije objave ovakvih medijskih "optužnica" savjetovali sa socijalnim radnicima, psiholozima, psihijatrima i(li) drugim osobama koje se svakodnevno bave ovim problemom? Jesu li nam oni rekli da je to što namjeravamo učiniti korisno za žrtvu, kad već nemamo potrebnu sumnju kršimo li tako etička i profesionalna novinarska načela? Mediji ne smiju služiti kao poprišta javne psihoterapije, niti novinari kršiti sva načela.

Kako bi mediji trebali izvještavati i kako zapravo izvještavaju o seksualnom nasilju.

Prošli je mjesec objavljena monografija Borovo u štrajku: Rad u tranziciji 1987.-1991. autor(ic)a Jasne Račić, Snježane Ivčić i Svena Cveka. "Borovo nikada nije bilo samo proizvođač gume i obuće, već važan temelj društvenoga razvoja vukovarskoga kraja. Uspostava nove normalnosti u Vukovaru bio je proces oblikovan silom, kao i u slučaju mnogih drugih gradova čije iskustvo nije podržavalo nacionalne povijesti. U kolektivnoj memoriji je ostalo samo sjećanje na ekonomsku krizu, a mi smo otkrili brojke koje govore o masovnoj mobilizaciji radnika koji krajem 1980-ih žele očuvati svoja prava i način života izgrađivan desetljećima", govore nam autori.

12. Dani elektroničkih medija - za govornicom se nije moglo čuti predstavnike neprofitnih. Razloga je možda više, ali ostaje činjenica da se na Danima elektroničkih medija za govornicom nije mogao čuti glas predstavnika neprofitnih medija, a publici nije bilo dozvoljeno komentirati o prijedlogu novog Zakona o elektroničkim medijima.

Zbog učestalog vrijeđanja novinarki i novinara, koje prakticiraju političari izbjegavajući odgovore na novinarska pitanja, Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) kreću u zajedničku kampanju pod nazivom "Samo odgovorite na pitanje". Novinari i novinarke će nositi bedž s jednostavnim zahtjevom - samo nam odgovorite na pitanje.

U predsezoni godišnjih odmora Ministarstvo kulture uspjelo je zgotoviti radni nacrt dugo najavljivanoga Zakona o elektroničkim medijima. Jedina značajna promjena u novom Zakonu o elektroničkim medijima uvrštavanje je nacionalnih radija i televizija, te svih nakladnika portala, bez obzira na njihovu komercijalnost ili neprofitnost, među potencijalne korisnike sredstava Fonda za pluralizam. Za dodjelu sredstava Fonda više neće biti presudno da programi u koje se ona ulažu budu od javnog interesa. Medijska politika u Hrvatskoj time više no ikad ističe tržišnu proizvodnju kao osnovno svojstvo novinarskog rada.

Zbor istraživačkih novinara HND-a u otvorenom pismu izražava nevjericu i zabrinutost nakon vijesti da Fakultet političkih znanosti u Zagrebu na svojem studiju novinarstva nanovo ukida kolegij Istraživačko novinarstvo. "Još veći problem studija novinarstva vidimo u njegovoj koegzistenciji sa smjerom Odnosi s javnošću. Studij novinarstva mora biti striktno odvojen od studija odnosa s javnošću jer je riječ o različitim, nerijetko i međusobno suprotstavljenim profesijama", stoji u pismu upućenom FPZG-u.