Planet Zemlja

Upravni sud u Splitu poništio je lokacijsku dozvolu za golferski projekt na Srđu. To je već treća sudska presuda kojom se poništavaju dozvole za megalomanski projekt gradnje na brdu iznad Dubrovnika. "Ovo je još jedan korak prema ukidanju tog projekta. Vrijeme je da sve institucije prije svega Dubrovačko-neretvanska županija i župan odustanu od daljnjeg guranja ovog očito nezakonitog projekta", kaže Enes Ćerimagić iz Zelene akcije.

Brijuni rivijera - tvrtka stvorena za pogodovanje županu i njegovim ljudima: Brijuni rivijera je državno-županijska tvrtka koja ni nakon 13 godina poslovanja nije ispunila svoj primarni cilj zbog koje je osnovana - ostvarenje mega-projekta istoimenog naziva.

Kako privatnici u Hrvatskoj zarađuju na vodi uz državni blagoslov. Eksploatacija vode kao prirodnog resursa zorno pokazuje klasni karakter Republike Hrvatske. Kao javno dobro, voda se ustupa domaćim i stranim kapitalistima po niskim koncesijama čime se pretvara u bazen za stvaranje golemog profita kojeg socijalni i ekološki standardi ne zanimaju.

Koristi li se u nuklearnoj elektrani Krško uran koji je iskopan u Kanadi, Namibiji, Nigeru ili nekoj drugoj zemlji, nije poznato. "Javnosti bi trebalo biti moguće doći do informacije otkud dolazi taj uran jer države koje ga eksploatiraju različito reguliraju tu proizvodnju. Neke države su to dobro regulirale, postavile su standarde i sigurnosti i zaštite okoliša. No, imamo i države koji nemaju regulaciju pa dolazi do problema, i za ljude koji tamo žive i rade i za okoliš", kaže Tomislav Tkalec iz Focusa.

Ima li mjesta za etiku u uvozu energenata? Što kada bi država tome težila? Kako većina energenata dolazi iz zemalja u kojima se sustavno krše ljudska prava ili iz prljavih energetskih izvora koji pridonose zagrijavanju klime, država bi morala razviti svoje i to čiste izvore energije. Etika po ovom pitanju nije nespojiva s interesima građana i države, a otkud danas Hrvatska uvozi energente i što bi se po tom pitanju moglo promijeniti za H-Alter govori Pippa Gallop iz Bankwatcha.

"Građani su izvrstan izvor energije, talenta, resursa, sposobnosti i ideja", naglašava Roberto Diolaiti, pročelnik Ureda za okoliš i energiju u gradskoj upravi Bolonje, grada koji je jedan od predvodnika uključivanja građana u upravljanje urbanim zajedničkim dobrima. S idejom kako gradom treba upravljati zajedno s građanima, a ne tek u njihovo ime, stanovnici Bolonje mogu s gradom sklapati sporazume i sami brinuti za zelene površine, napuštene zgrade ili druge javne prostore.

"Ja ne razumijem kako neki ljudi vole samo sjedit po kafićima. Ja to ne mogu, meni je draže ovdje sjedit", govori Aida dok promatra smaragdno zelenu boju rijeke Bune. Nakon što teče pod zemljom više od 19 kilometara, ova rijeka izvire na površinu 12 kilometara od Mostara u mjestu Blagaj. Buna na površinu spektakularno navire iz špilje, prizor koji privlači brojne turiste. No, i Buna se našla na meti projekta betonizacije BiH rijeka. Bankwatch je pobrojao čak 183 nova planirana projekta na rijekama u toj zemlji.

Suzana Dobrić Žaja i Igor Kramarić, članovi incijative Čuvamo naš park: Predstavnici Crkve u više navrata pozivali su se na to da je zemljište u zagrebačkom kvartu Savica, gdje se planira izgraditi crkva, u njihovu vlasništvu. To nije točno, vlasnik cijele katastarske čestice je Grad Zagreb, dakle, radi se o javnom parku u javnom, gradskom, vlasništvu. Puno je primjera kako gradska uprava ne poštuje zakonske odredbe na ovoj, za stanovnike Savice, iznimno vrijednoj lokaciji.

Bandićeve eskapade s fontanama dobar su povod za osvješćivanje činjenice koliko Zagrebu nedostaju česme. Umjesto četrdeset fontana koje zaziva gradonačelnik, Zagreb treba najmanje četrdeset česmi s besplatnom pitkom vodom u javnom prostoru. Osim kao odraz najobičnije nebrige, uklanjanje česmi može se promatrati i u kontekstu sve veće privatizacije javnih dobara. Javni pristup besplatnoj pitkoj vodi je civilizacijski standard koji Zagreb sustavno zatire.

Što političare trebate pitati zbog sebe i vaše djece?