Planet Zemlja

David Kabalin, arhitekt: Sva uređenja zagrebačkih vodotokova, od najmanjeg potoka do Save, rezultat su jednostranog pristupa kompleksnom problemu, tj. svođenja na vodotehnički problem, bez ikakvog promišljanja ambijentalne, ekološke i simboličke važnosti vodotokova.

Vedran Horvat: "Svi smo izloženi sužavanju prostora za javnu raspravu i slobodu, ali nas efekti financijskog kapitalizma i na privatnoj i društvenoj osnovi također sve više stišću, pacificiraju i depolitiziraju. Želimo stvoriti platformu koja će dati alternativu i spriječiti taj oblik dehumanizacije, i regenerirati društvene snage koje u tom žele sudjelovati."

Jason W. Moore, sociolog i autor knjige Capitalism in the Web of Life: Kapitalizam je izmijenio planetarni život do te mjere da su sada stvoreni novi oblici prirode koji se ne mogu riješiti unutar kapitalističkog okvira, kapitalističke tehnologije i produktivnih formi. Ti oblici prirode su klimatske promjene, te pojava novih bolesti, bakterija i superkorova, za koje nemamo rješenja. Ovo su opasna vremena za život, ali ona predstavljaju i dubinsku opasnost za kapital. Kapitalizam kao sustav je mnogo ranjiviji nego što većina ljudi misli.

Biciklirati preko Poljske i Bjelorusije do Baltika i putem posjećivati aktivističke kampove i organske farme, u Grčkoj se družiti s ljudima koji vjeruju u svijet bez granica, u Austriji isprobavati život na anarhistički način bez dominacije, u Njemačkoj ili Budimpešti učiti o drugačijoj ekonomiji - odrastu... H-Alter i ove godine donosi pregled aktivističkih kampova i drugih događanja po Europi na kojima možete provesti ljeto baveći se ozbiljnim i manje ozbiljnim temama.

Jučer je u Gostoviću kod Vrbovca održano natjecanje bikova bodača, a uz bikijadu je upriličena i štraparijada - natjecanje konja u potezanju trupaca. Borbe bikova u Hrvatskoj uglavnom vezujemo uz Dalmatinsku zagoru, ali čini se da i u središnjoj Hrvatskoj postoje nastojanja da se izmisli tradicija hrvatske koride. Čak su i u Zagori, u kojoj se pozivaju na veliku tradiciju, borbe bikova doživjele procvat tek devedesetih.

Anamari Hrup, osnivačica azila za napuštene biljke: Na razmišljanje o utočištu za biljke navela me širokolisna kadulja koju sam jednog dana u šetnji centrom Ljubljane našla u jako slabom stanju. Nisam bila sigurna je li još živa. Ipak sam je uzela i posadila je u vrtu gdje se lijepo primila i gdje raste već drugu godinu. Taj događaj me naveo na razmišljanje o lončanicama i ostalim biljkama u gradskom okolišu, koje naše suvremeno društvo većinom promatra kao ukrasni predmet, još jedan predmet masovne proizvodnje.

Države članice EU-a sutra glasaju o produljenju dozvole za glifosat na devet godina.

Vladimir Tarnovski: Na gradskim potocima u Zagrebu nekada je bilo mnoštvo mlinova, a svi su bili važni za sredine u kojima su se nalazili. U zgradi gdje je bio mlin grofa Kulmera, nalazila se i kolarska radionica, uz nju i pilana, a odmah do i kovačnica. Rempflov mlin je bio dio šireg gospodarskog pogona u kojem su se nalazile i peć za opeku, uljara, odnosno mlin za sve vrste koštica, ali i javno kupalište (mrzlice) s ugostiteljskim objektom.

Građani i dalje spremni, a država nespremna za "energetsko samozadovoljavanje": Praksa svih država koje su razvile zelenu energetiku, govori da je lokalno vlasništvo nad obnovljivim izvorima energije ključ njihovog razvoja, a to se kod nas uspješno ignorira, i još uvijek stagniramo na samo tisuću solarnih krovova u cijeloj zemlji.

Goran Pinter i Mladen Sokele: Urbanizacija Zagreba je itekako bila diktirana vodotokovima. Polukružne mreže ulica otkrivaju nam lokacije nekadašnjih meandara Save za što su primjer sklop ulica oko Jezerske, Ogulinske, Vrbik. Kako su ti meandri prije isušivanja bili ušća zagrebačkih potoka u Savu, oštri zaokreti otvorenih potoka, današnje trase ulica ukazuju nam na te lokacije.