U proteklih nekoliko dana Zagrepčani su na Subversive Festivalu imali priliku poslušati predavanja svjetskih intelektualaca o temama poput socijalističke ekonomije, feminizma, postkolonijalizma i ekologije. Tako je svjetski poznata ekofeministica i antiglobalizacijska aktivistica Vandana Shiva održala predavanje na temu Zemljina demokracija, a postkolonijalni teoretičar Vivek Chibber govorio je o postkolonijalnoj teoriji i "realno postojećem kapitalizmu". Predzadnji dan Međunarodne konferencije Subversive je ugostio izvršnog direktora Greenpeacea Kumija Naidooa, koji je u raspravi s Jagodom Munić, Asadom Rehmanom i Benedekom Javorom problematizirao klimatsku pravdu u Europi i svijetu, te jednog od najuglednijih ekonomista marksističkog zaleđa Stevea Keena koji je održao predavanje "Privatni dug i ekonomska stagnacija".
Subversive Festival u subotu, 16. svibnja, zatvara se ništa manje skromno – dvama panelima na Subversive Forumu o aktualnim temama, TTIP-u i pravu na urbanizam, te večernjim predavanjima uglednih gostiju Wang Huija, Uga Matteija, Ska Keller, Danijele Dolenec i Florenta Marcellesija.
Raspored:
Subversive Forum, dvorana Müller, kino Europa
11.00 – 15-00
Ofenziva kapitala i bioekonomija TTIP-a , rasprava o strategijama
Gosti: Lora Verheecke, Stephanie Roth, Dean Derežić, Marina Škrabalo, Vedran Horvat, Jan Majicek, Kira Cernar, Hrvoje Radovanović, Goran Lukić, Nikola Ptić, Andrej Gnezda, Kostadinka Kuneva…
15.00 – 17.00
Pravo na urbanizam
Prošlo je gotovo devet desetljeća od trenutka kada je Stjepan Hribar osnovao Odsjek za regulaciju grada Zagreba. Bez obzira na to što je ta institucija promijenila nekoliko naziva, u prvih šest desetljeća Zagreb se odista oblikovao i regulirao na način dostojan svojih prethodnih utemeljiteljskih perioda. Međutim, umjesto da se nekim logičnim slijedom nakon CIAM-ovskih tekovina uvedu i (post)moderne te snagom tzv. prostornog zaokreta u promišljanju svijeta nastavi (nikako besprijekorna, ali ipak vrlo dobra) zagrebačka praksa institucionaliziranog oblikovanja i regulacije grada, događa se upravo obrnuto: historizacija čitavog nacionalnog narativa našla je u Zagrebu svoju centralnu vremensku os, te se grad u svega dva desetljeća praktički vratio - u predmoderno!
Posvemašnja prostorna deregulacija praćena brojnim devastacijama ne može se amnestirati pokojim usamljenim primjerom dobre arhitektonske prakse: gradu očajnički nedostaje njegov vlastiti urbanizam. Zagreb, kao locus stvaranja osebujne škola arhitektonske i urbanističke prakse, ili kako je Antun Ulrich običavao govoriti – zagrebačke škole arhitektonske i urbanističke kulture, ima na taj svoj vlastiti urbanizam svoje pravo: građansko, nasljedno, općeljudsko, jer urbanizam grada Zagreba nije nacionalna, već baština globalne vrijednosti.
U potrazi za zagubljenom prostornom paradigmom u okviru panela pokušat ćemo os povijesnog narativa, za početak u okviru urbanološkog mapiranja, ukotviti u prostoru te istovremeno odgovoriti na neka užarena aktualna pitanja: kako postojeće urbanističke planove i politike (urbanološke studije nažalost nisu institucionalno arhivirane, a izvori su brojni i raspršeni – što znači da predstoje ogromni radovi tek na restituciji arhivske građe) prilagoditi gradu koji ima ogromne potencijale uz svoju rijeku? Može li Sava biti integrativni dio grada, a ne tek skicirani luk koja ga razdvaja na dva dijela? Zašto se urbanistički planovi i politike grada koji populacijski stagnira još uvijek baziraju na njegovu "prostornom" rastu? Kako se i zašto gradi u Zagrebu, na njegovoj periferiji i u njegovu središtu? Kakav urbanizam želimo, a kakav imamo? Kako se i zašto gradi stambeni prostor u Zagrebu?
(Zagrebački) urbanizam je naše pravo.
Gosti: Tea Horvat, Iva Kvakić, Iva Marčetić, Saša Poljanec Borić, Tihomir Jukić i Sonja Lebeš.
Međunarodna Konferencija, velika dvorana kina Europa
19.00
Wang Hui: Kina na početku i kraju 20. stoljeća
Moderira: Krešo Jurak
21.00
Budućnost demokracije u Europi i transformativna snaga zajedničkog
Sudjeluju: Ugo Mattei (IUC Torino), u raspravi sa: Ska Keller (Zeleni/Europski parlament), Danijelom Dolenec (Grupa 22) i Florentom Marcellesijem (EQUO)
Moderira: Vedran Horvat
Širom Europe posljednjih desetljeća raste pritisak na javna i zajednička dobra, kroz različite vrste aranžmana – privatizacije, eksproprijacije, koncesije, javno-privatna partnerstva – kojima se sužava javni prostor, smanjuje pristup resursima ili pogoršava kvaliteta javnih usluga. U najvećem broju tih slučajeva javni je interes indirektno ugrožen, javne ovlasti uzurpirane, a građani isključeni. Budući da takve odluke donose stranke koje logikom reprezentativne demokracije imaju legitimitet pregovarati o razvojnim i ekonomskim rješenjima, u velikom broju slučajeva izostaje kritički stav prema takvim tendencijama. Zbog nezadovoljstva takvim rješenjima koja ujedno imaju sve štetniji utjecaj na život građana, prava i njihov standard zbog rasta javnog duga, otplata kamata javnim novcem i plaćanja kompenzacija, sve više raste otpor prema takvim načinima upravljanja javnim resursima. Uzurpacija javnog i štete za javni interes postaju sve više konstanta ponašanja establišmenta koja izaziva valove protesta i stvaranje novih društvenih pokreta od kojih se mnogi okupljaju oko ideje očuvanja zajedničkog. Zajednička dobra i nove vizije pravednijih i participativnijih odnosa postaju pokretačka snaga i rezervoar novih društvenih projekata koji ne samo da žele očuvati pristup javnom već i stvaraju novu institucionalnu arhitekturu s tim ciljem. Utoliko ideja zajedničkih dobara postaje konstitutivna snaga društvenih pokreta prema kojoj gravitiraju zahtjevi za demokratizacijom političkog i ekonomskog života u Europi.