HEP je i službeno pokrenuo projekt hidroelektrane na rijeci i slapu Krčić, izvoru rijeke Krke kod Knina. Ministarstvu zaštite okoliša podnio je zahtjev o ocjeni potrebe izrade studije utjecaja na okoliš. Rok za odgovor je 26. travnja, do kada se na adresu Ministarstva o projektu mogu očitovati sve zainteresirane institucije i građani. Kako je riječ o zaštićenom području, građani su već jasno rekli da hidroelektranu ondje ne žele.
Topoljski buk nadomak Kninu - slap je koji život znači cijeloj županiji jer pod njim je izvor rijeke Krke. HEP bi hidroelektranu gradio baš na ovome mjestu: zaštićenom krajobrazu i dijelu ekološke mreže Natura 2000.
Mještani smatraju da je to suludo. Ovo bi, kažu, trebala biti turistička atrakcija, a ne neka hidroelektrana.
Bunt potaknut emocijama u samo nekoliko dana u zajednicu Krčić je naš na Facebooku privukao je više od tri tisuće lajkova. "Građani postavljaju slike Krčića, daju nam potporu i stručne savjete. Znači, javnost je glasno rekla 'ne'", kaže tajnica ekološke udruge Krka Knin Inga Kukolj.
Ne žele 40-metarsku branu iznad slapa i pretvaranje kanjona Krčića u akumulacijsko jezero. Protive se cementiranju podzemlja kako bi se spriječilo otjecanje vode kroz porozno krško tlo. Glas dižu i protiv punjenja akumulacije vodom iz podzemnog izvora rijeke Krke kroz bušotinu.
krcic-foto-to.jpg
Za zaštićenu prirodu to je veoma opasan scenarij, upozorava hidrogeolog s pola stoljeća terenskog iskustva, dr. sc. Srećko Božićević. "Formule koje profesori primjenjuju za računice u prostoru krša ne odgovaraju stvarnosti jer priroda ipak ima svoje zakonomjernosti i pravila koja nisu u rukama čovjeka i njegova znanja", kaže.
Iz HEP-a poručuju - projekt je u pripremnoj fazi. Odluka o realizaciji još nije donesena. "Govorimo o MHE Krčić, čija je prva faza realizirana 1988. godine. Daljnja realizacija bila je obustavljena u vrijeme Domovinskog rata", objašnjava direktor Sektora za investicije HEP-a Vedran Jurić.
A zbog te prve faze - postavljanja agregata 20 puta slabijeg od sada planiranog u podzemnoj špilji - Krčić je pregrađen i više od polovice slapa ostavljeno je bez vode. HEP sada od Ministarstva traži odgovor na pitanje - treba li raditi studiju utjecaja na okoliš. Treba - poručuju zaštitari prirode, Grad Knin, županija, kninska ekoudruga.
I resorni ministar Mihael Zmajlović već je najavio takav postupak. U njemu će se, kaže, "odlučiti i vagati koliko je važna ta mala hidroelektrana u odnosu na eventualni utjecaj na prirodu".
A priroda je zaštićena - uz sedru, dvije vrste šišmiša i leptira. "Iznimno su vrijedne sedrene barijere koje bi s ovim zahvatom bile potopljene. Mišljenja smo stvarno da je preagresivan zahvat za ono što bi eventualno izgradnja ove MHE donijela lokalnom stanovništvu", poručuje mr. sc. Anita Babačić Ajduk, ravnateljica JU-a Zaštićene prirodne vrijednosti Šibensko-kninske županije.
A donosila bi 38 GWh struje na godinu. Što nije dostatno ni za Knin, bez industrije. Treba li zbog odreska ubiti kravu?! I to zaštićenu!
