Kada su prošloga proljeća započele masovne studentske blokade svima su bila puna usta građanskog neposluha. Novinari, profesori i studenti upirali su prstom pokazujući da se sada i u našoj maloj zemlji pojavio taj fenomen koji se u razvijenim demokracijama prakticira već stoljećima. Upravama nekih fakulteta takav je oblik iskazivanja nezadovoljstva prisjeo odmah: ''Tko bude štrajkao, neće nikada završiti fakultet'', tom se rečenicom, još se u travnju ove godine, iz uprave Hrvatskih studija prijetilo studentima. Tako su Hrvatski studiji postali prvi fakultet čija se uprava (čak i silom) odlučila usprotiviti studentskom legitimnom pravu na štrajk, a nakon ljetne pauze i uvoda u burnu jesen oglasile su se i nešto taktičnija rukovodstva osječkog Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Krajem prošlog tjedna dio studenata spomenutog sveučilišta i fakulteta na uvid su dobili prijedlog Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenata. Osim što ih veže identičan naziv, oba sadrže lakše stegovne prijestupe kao što su oštećivanje opreme fakulteta, prepisivanje itd. za koje u slučaju prijestupa student dobiva tek opomenu i/ili javni ukor i teže stegovne prijestupe u koje se ubrajaju moralno upitne radnje kao što su neovlašteno korištenje indeksa, krivotvorenje potpisa nastavnika, sve radnje koje predstavljaju kazneno djelo u smislu Kaznenog zakona, nedozvoljeni pristup računalnom sustavu Fakulteta te zlouporaba računalnog sustava.
U slučaju povrede potonjih, logično je da student na određen način dužan odgovarati. No, da sve ne bi ostalo tako idilično, pobrinulo se nekoliko točaka pravilnika uz koje niti jednom razboritom studentu sudjelovanje u blokadi više ne bi bila tako mila opcija. Uz nabrojene teže stegovne prijestupe oba pravilnika istima smatraju i narušavanje izvođenja nastave i verbalni delikt. U osječkom slučaju to bi izgledalo ovako:
Članak 7.
Težom povredom obveza i neispunjavanja obveza smatra se:
4. teško narušavanje izvođenje nastave na Sveučilištu i na znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama Sveučilišta;
5. istupi u javnosti kojima se grubo narušava ugled Sveučilišta odnosno sastavnice Sveučilišta iznošenjem neistina o radu Sveučilišta odnosno sastavnice Sveučilišta;
A u slučaju Fakulteta političkih znanosti gotovo identično:
Članak 4.
...
Teži stegovni prijestupi su:
8. narušavanje izvođenja nastave i rada na Fakultetu;
9. ponašanje kojim se u javnosti narušava ugled Fakulteta;
Studenti osječkog sveučilišta okupljeni oko Nezavisne studentske inicijative osudili su ovaj dio prijedloga Pravilnika jer smatraju kako nije u redu da sud koji odlučuje o odgovornosti studenta, tijekom postupka izriče privremenu stegovnu mjeru jer se već time pretpostavlja krivnja
U slučaju utvrđenja disciplinske povrede prema osječkom prijedlogu Pravilnika, studenti i studentice mogu, prema stavku 1. članka 9, dobiti zabranu polaganja ispita, privremeno isključenje sa studija ili isključenje sa studija, a u slučaju Fakulteta političkih znanosti, prema Članku 5, opomenu pred isključenje sa studija, zabranu polaganja određenog ili završnog ispita i/ili pohađanja određenih oblika nastave u trajanju do 6 mjeseci, isključenje sa studija ili s Fakulteta do godine dana ili trajno isključenje sa studija ili s Fakulteta.
O sudbini studenta koji će zgriješiti dušu na Fakultetu političkih znanosti tako bi u budućnosti odlučivalo Fakultetsko stegovno povjerenstvo, sastavljeno od predsjednika i šest članova koje imenuje Fakultetsko vijeće. Četvero od njih moraju biti imenovani iz reda profesora, a dvojica iz redova studenata. Prema stavku 6. članka 10, osumnjičenog studenta može, na njegov zahtjev, zastupati predstavnik podružnice Studentskog zbora Fakulteta. Da je ovakav pravilnik bio usvojen za vrijeme studentske blokade na FPZG-u, teško je vjerovati da bi ijedan ''prijestupnik'' olako prihvatio ovakvu pomoć, jer se dio tog istog Studentskog zbora glasno usprotivio blokadi. Nepovjerenje je išlo toliko daleko da je dio Studentskog zbora, uz studente s mahom četvrte godine koji su se smatrali žrtvama blokade, u vrijeme njezina održavanja sazvao vlastitu konferenciju za medije, a u suradnji su pokušali organizirati i neuspjeli prosvjed za prekid blokade.
Ovakav ''stegovni sud'' u Osijeku bi postojao na razini sveučilišta i pojedinih fakulteta, a za razliku od pravilnika Fakulteta političkih znanosti, osječki sadrži i neke dodatne oštre mjere:
IV. PRIVREMENE STEGOVNE MJERE
Članak 10.
(1) Studentu protiv kojeg je pokrenut stegovni postupak zbog teže povrede obveza Stegovni sud može, po službenoj dužnosti, izreći privremenu stegovnu mjeru do okončanja stegovnog postupka.
(2) Privremene stegovne mjere jesu jedna od zabrana:
- upisa ponavljanja godine studija,
- upisa u višu godinu studija,
- polaganja ispita,
- pohađanja nastave.
(3) Na odluku Stegovnog suda o donošenju privremene stegovne mjere žalba nije dopuštena.
Studenti osječkog sveučilišta okupljeni oko Nezavisne studentske inicijative osudili su ovaj dio prijedloga Pravilnika jer smatraju kako nije u redu da sud koji odlučuje o odgovornosti studenta, tijekom postupka izriče privremenu stegovnu mjeru jer se već time pretpostavlja krivnja. Osim toga, prema navodima Glasa Slavonije, osječka Inicijativa uz pomoć pravnog stručnjaka među najgorim točkama izdvojila je i onu koja se odnosi na Stegovni sud, za koji tvrde da je nekompetentan suditi studentima, jer je veći dio povreda obveza preuzet iz Kaznenog zakona. Kao jednu od najgorih mjera također je ocijenila i članak 7., stavak 5. koji uvodi verbalni delikt protiv ugleda i časti Sveučilišta iako po Kaznenom zakonu Republike Hrvatske (čl. 203.) nema osnove za kazneno gonjenje zbog povrede časti i ugleda, ako to nije bila svrha javnog nastupa.
U oba slučaja uprave se opravdavaju time da su ovo tek prijedlozi pravilnika koji nisu dovoljno precizno definirani. Za razliku od osječkih kolega koji će morati čekati do 21. rujna kada će na sjednici Senata biti odlučeno u kojem smjeru će ići njihov prijedlog Pravilnika, na sastanku Vijeća Fakulteta političkih znanosti koji je održan 17. rujna odlučeno je da izglasavanje pravilnika ide na odgodu do listopada, zbog grešaka i primjedbi, a do tada se svi zainteresirani sa svojim prijedlozima mogu obratiti pravnici Fakulteta.
Zabrinjavajuće je što na istom Vijeću profesori nisu pokazali razumijevanje za isticanje primjedbe predstavnika Skupštine FPZG-a koje se odnose na ometanje nastave, pa je pitanje hoće li to isto Vijeće podržati prijedlog studenata koji traže jasno razlikovanje između remećenja nastave kao nasilnog djela pojedinaca i njeno remećenje kao dijela studentskih akcija i pokreta.
Uz ovaj prijedlog pravilnika, na FPZG-u su izrađeni i prijedlog Pravilnika o stegovnoj odgovornosti zaposlenika i Pravilnik o demonstratorima. Iz onoga što je rekao prodekan Berto Šalaj, moglo bi se naslutiti da ovi interni akti nisu napisani kako bi se minirale buduće studentske blokade, već kako bi se sve radnje na fakultetu napokon stavile na papir. Na zadnjoj Skupštini studenata FPZG-a prodekan je zabrinutim studentima poručio kako nigdje ne piše da je isključiva kazna izbacivanje studenata i studentica s fakulteta, te da se za akcije kao što je blokada moraju snositi posljedice - premda nikakvih posljedica nije bilo nakon proljetne blokade fakulteta. Šalaj je rekao da građanski neposluh uključuje i spremnost za preuzimanje odgovornosti za svoje akcije, te da se na taj način razvija demokracija.
Na zadnjoj Skupštini studenata FPZG-a prodekan je zabrinutim studentima poručio kako nigdje ne piše da je isključiva kazna izbacivanje studenata i studentica s fakulteta, te da se za akcije kao što je blokada moraju snositi posljedice - premda nikakvih posljedica nije bilo nakon proljetne blokade fakulteta
Zagonetnim ostaje je li prodekan na umu pritom imao ''žrtvu'' istaknutih pojedinaca iz Hrvatskog proljeća kako je to opisao Boris Rašeta, ili mu je na umu pak bio nešto morbidniji prizor u vidu besmislenog žrtvovanja vlastitog života Jana Palacha. Potonji zbog svoje gluposti (ups!) u demokraciji nije imao priliku postati uvaženi akademik i/ili političar, kao što je to bio slučaj u hrvatskih uzdanica pa se možemo nadati da vodstvo Uprave svojim buntovnim studentima i studenticama od sveg srca ipak priželjkuje karijeru njihovih kolega iz "Sedamdesetprve".
Nema sumnje da je gospodin Šalaj stručnjak za temu demokracije, jer je ipak nositelj kolegija ''Demokracija i civilno društvo'', a kako je taj kolegij uveden tek prošle akademske godine na prvu godinu preddiplomskog studija, potpisnica ovih redova ga nije imala priliku slušati, pa možda griješim dušu ako smatram da je paradoks u tome što se mi sada nalazimo u demokraciji (i to, kako su me učili na fakultetu, ne više u onoj omraženoj tranzicijskoj fazi), a i dalje se poseže za ovakvim represivnim mjerama. I zato moram primijetiti da moje osječke kolege i kolegice nisu pogriješili kada su uz prijedlog Pravilnika nadopisali: ''Podsjeća li i vas ovo na neke od starih represivnih režima''. Ako sankcije zaista urođuju plodom pitam se hoću li i ja onda jednog dana dobiti svoju ''demokraciju''. Hoću li i ja biti te sreće da nakon odsluženja kazne svojoj djeci i unucima kažem ''E, za ovo sam vam se ja borila! Besplatno obrazovanje za sve bez sputavajućih stegovnih mjera!''?!?
Da je prijedlog Pravilnika usvojen pitam se da li bi ja zbog ovog teksta u listopadu po povratku u studentske klupe stegovno odgovarala po točki 9. članka 4. prema kojoj u teži stegovni prijestup spada i ponašanje kojim se u javnosti narušava ugled Fakulteta. Ili bi te sreće ipak bio moj kolega koji je po prekidu blokade na našem fakultetu napisao tekst pod naslovom ''Senat: Studenti, prekinite blokadu! Studenti FPZG-a prvi skinuli gaće''. A možda bi odgovarali oboje.