Foto: Saša ŠimpragaFoto: Saša ŠimpragaIsto kako su sve sretne obitelji sretne na isti način, tako su gotovo sve zagrebačke tržnice nesretne na svoj. Na Trešnjevačkom trgu trga zapravo nema, ali ima tržnice koja vapi za poboljšanjima. Jedna od napopularnijih zagrebačkih tržnica ujedno je i jedna od najzapuštenijih. Recentni interes gradskih službi za cjeloviti projekt uređenja zone Trešnjevačkog trga prvi je korak prema promjeni. Buduća prostorna dispozicija tržnice trebati računati s većim prostorom, ali i drugačijom organizacijom - onom koja će se otvarati i upućivati na cjelinu trga, a ne zatvarati se.

Isto kako su sve sretne obitelji sretne na isti način, tako su gotovo sve zagrebačke tržnice nesretne na svoj. Malo koja je npr. natkrivena, što samo po sebi predstavlja podstandard. No, od svih preživjelih gradskih tržnica, uvjerljivo u najgorem stanju je ona trešnjevačka, koja je, paradoksalno, istovremeno i jedna od najfrekventnijih i mnogima najdražih i to baš takva kakva je. U kojem god smjeru reaktivacija Trešnjevačkog trga krenula, kako god bilo u konačnici, jedno je sigurno: bilo kakva promjena neće uslijediti još godinama. Jednostavno zato što gradska uprava nije u stanju provesti i natječaj i privesti realizaciju kraju u nekom razumnom roku

Trešnjevačka tržnica i trg na neki su način i središte pripadajuće gradske četvrti, kako po svojoj važnosti, tako i po nedostatku definiranog smislenog središta Trešnjevke. U oba slučaja, koordinate na kojima se plac i trg nalaze predstavljaju izuzetnu točku u mreži grada, a koja su sebi sažima nekoliko elemenata koji je čine centralnom i važnom. Doduše, to je i onaj punkt koji tek čeka postati bitno mjesto i van Trešnjevke, što ponajviše ovisi o njegovom totalnom preuređenju, odnosno postuliranju stvarnog trga.

Prostor peterostrukog raskrižja, odnosno nedefiniranog trga koji obuhvaća i tržnicu češće je (besmisleno) mijenjao imena nego (ikad) bio smisleno uređivan. Prvo službeno ime bilo mu je Trg U (onda kad su slova privremeno dodijeljena tada novonastalim zagrebačkim trgovima, a brojevi ulicama). Potom se zvao Trgom Oktobarske revolucije (primjereno, obližnja Nova cesta je tada nazvana Lenjingradskom, po gradu u kojem je revolucija započela. Takve tematske poveznice nekad su bile karateristika imenovanja zagrebačkih ulica.). Od (mračnih) devedesetih, revolucija ali i tada već ponovo Sankt Peterburg su izbrisani s popisa ulica, a trg je nazvan Trešnjevački.

S obnovom tamošnjeg dječjeg igrališta, zeleni otok na trgu sred kojega se igralište nalazi nazvano je Parkom Zvonimira Milčeca. Ta odluka je dvojbena s obzirom na imenovanje parka unutar trga, odnosno promašena s obzirom da je za Milčeca prostor ipak trebalo tražiti u Maksimiru. Čak je za njegova života postojala incijativa da se jedna novonastala, primjerena, ulica na Bukovcu nazove po njemu, što se za života svakako nije moglo, ali se moglo nakon njegove smrti budući da do danas ista ulica nema ime, a i nalazi se u neposrednoj blizini njegove obiteljske kuće. No, takav pristup, značio bi i polaganje malo više pažnje od pukog zadovoljavanja forme.

Nomenklaturni historijat ujedno govori i o nekakvoj važnosti mjesta, ali i njegovoj urbanističkoj raštrkanosti koja predstavlja planerski izazov koji tek treba pomiriti sa svim onom što postoji i valja, i mnogo onoga što tek treba dodati i uskladiti. Gotovo ništa u toj mikrozoni nije usklađeno, već je više manje rezultat improvizacije i parcijalnih prilagodbi. Udomljavanja sadržaja koji traže svoj prostor.

<p style="margin-bottom: 0.28cm; line-height: 108%">Iako ispravan,
punkt s besplatnom pitkom vodom baš ne poziva na konzumaciju. (Foto: S.Š.)</p>

Iako ispravan, punkt s besplatnom pitkom vodom baš ne poziva na konzumaciju. (Foto: S.Š.)

Povijest trešnjevačkog placa seže u period između dva svjetska rata. Čini se da je nastao spontano, pa postao službena gradska tržnica. Prvo Takav kakav je sad, Trešnjevački plac i trg mjesta su koja se lako prepuštaju imaginaciji budući da toliko toga mogu biti. Kako bi to rekla arhitektica Tamara Brixy, ljepota je u mogućnostimaproširenje uslijedilo je već oko vremena izgradnje tramvajske pruge koja je 1935. godine u postojeću mrežu javnog prijevoza uključila Tratinsku i Ozaljsku ulicu. I sada tih šest stanica do Remize čine srce Trešnjevke.

Prostor Trešnjevačke tržnice danas je fragmentiran, a jedinstven u zapuštenosti. Iako se radi o izuzetno bitnom sadržaju, kada maknemo sentimentalnost, u modernoj slici grada mjesto zapravo nudi vrlo malo. Plac se, primjerice, neznatno promijenio od vremena Špišićeve Trešnjevačke balade iz šezdesetih. Modernizacija je bilo, zadnja 1980-ih. Dogodio se i uzmak tržnice kako bi se stvorio predtrg uz Ozaljsku.

No, taj je prostor oduvijek premali, često ispunjen pokretnim i nepokretnim elementima. Na Trešnjevačkom trgu trga zapravo nema, ali ima tržnice koja vapi za poboljšanjima.

Plac 1970-ih Plac 1970-ih

Neki dijelovi tržnice su čak i napušteni, i to unatoč tome što je Trešnjevački plac jedno od najživljih javnih prostora pripadajuće gradske četvrti. Takva situacija kao da udaljava mjesto od nužnih, malih, poboljšanja, dok se čekaju ona velika - koja, međutim, ne dolaze.Nomenklaturni historijat ujedno govori i o nekakvoj važnosti mjesta, ali i njegovoj urbanističkoj raštrkanosti koja predstavlja planerski izazov koji tek treba pomiriti sa svim onom što postoji i valja, i mnogo onoga što tek treba dodati i uskladiti

Takvo stanje opstoji predugo, a recentni interes gradskih službi za cjeloviti projekt uređenja zone Trešnjevačkog trga prvi je korak prema promjeni. Fokus, uključujući i onaj na tržnicu, dobro je usmjeren i treba ga pozdraviti. Pripreme su to programa koje su označile mali, ali korak u pravom smjeru kod definiranju programa budućeg arhitektonsko-urbanističkog natječaja, a predstavljaju predradnje koje bi u poboljšanoj verziji mogle biti i praksa. Naime, pristup trešnjevačkoj temi zapravo je valjalo iskoristiti za razvoj potpuno nove metodologije kao standarda pripreme programa za natječaje i uređenja javnih prostora. Možda se to i dogodi.

No, paralelno s procesom pokušaja definiranja programa, događa se i pokušaj poništavanja. Jedan od amandamana na recentni propali pokušaj promjene GUP-a cilja na oduzimanje dijela prostora oko tržnice za potrebe izgradnje. Pokazatelj je to paralelnog sustava upravljanja gradom koji karakterizira bespoštedna ekspoatacija, a ne održavanje i podizanje kvalitete mjesta. Amandman, ni GUP, za sad nisu prošli, a s bilo kakvim uređenjem atraktivnost lokacije će samo rasti, otvarajući više apetita. Slučaj u kojem plan štiti javni prostor samo pokazuje koliko je važno imati GUP koji je za, a ne protiv Zagreba.

No, kakvo su točno mjesto Trešnjevački plac i njegov trg danas?

U užem smislu, danas je prostor Trešnjevačke tržnice pomalo bunkeriran. Granice placa na neki su način čak i nejasne budući da se neuređenost pretače i u okolne ulice. Onaj dio koji je opkoljen tj. središnji tržni prostor koji je kompaktan i organiziran, istovremeno je i zagušen, opterećen kioscima i drugim montažnim objektima, a time i manje prohodan, pregledan i ugodan. Za svim tim očito postoji potreba, a prostor tržnice i obuhvat budućeg trga raspolažu mogućnošću lakog proširenja. Važnost parkova za Trešnjevku je akutna budući da se radi o gradskoj četvrti s najmanje zelenih površina u Zagrebu (svega oko tri posto ukupne površine). Kako za park, tako i za druge javne površine, ono što je na Trešnjevki deficitarno, ovdje treba ispraviti budući da se prostorni kapacitet nudi

Zato će buduća prostorna dispozicija tržnice trebati računati s većim prostorom, ali i drugačijom organizacijom - onom koja će se otvarati i upućivati na cjelinu trga, a ne zatvarati se. To ne isključuje i moguće pomicanje placa na neku drugu točku unutar zone obuhvata i po prvi put smisleno oblikovati. Takvog pristupa još nije bilo, zato jer trga još nema.

Prostorni kapaciteti Trešnjevačkog trga s tržnicom su uglavnom neadekvatno popunjeni, organizirani i oblikovani, pa ih se prije svega može i treba presložiti kako bi se pospješila komunikacija i to onakva kakva nije samo u funkciji tržice, već i javnog prostora trga i okolnih ulica. Glavnina budućeg trga još ne čini jedistvenu plohu pa ga se iz perspektive pješaka i ne može doživjeti kao cjelinu. Prije se radi o spletu službenih i neslužbenih ulica i prolaza koji povezuju za sebe grupirane specifične sadržaje.

Ovako kako izgleda danas, na placu se rijetko tko ima potrebu zadržati nakon što tržnica prestane s radom, a mjesto bi trebalo upravo to sugerirati već na razini programa, projekta i sadržaja, počevši od komunalne opreme. Prostor je to koji može i treba funkcionirati i kao trg onda kad placa nema. U promišljanju cjeline niz je detalja koje treba prepoznati, pa tako je npr. uputno omogućiti ne samo formalni, stalni, već i neformalni, povremeni, sezonski, dio placa, npr. kada uzgajivači na kamionima prodaju krumpir. Onda kad ih nema, točka može biti nešto drugo, baš kao i čitav plac.

Neka od privremenih događanja održanih recentnih godina na tržnici, poput Ljeta na Trešnjevačkom placu, komercijalne manifestacije Plac mljac ili Kvartovskog kina pokazuju da sporadični interes za oživljavanje mjesta mimo funkcije placa postoji, no i to treba stimulirati (ne samo) (pre)uređenjem prostora. Kod tržnice to je totalno preuređenje, a kod trga to je njegovo - stvaranje.

Mjesto u gradu općenito čine sve one prostorne, misaone, memorijske, organizacijske i druge činjenice koje prostoru daju karakter. Istraživanje provedeno u sklopu aktivnosti Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada 2019. godine pokazalo je da su svakodnevni posjetioci tržnice dominantno umirovljenici i osobe slabijeg imovinskog stanja. Utoliko i ne samo zato, osim okolišnih, potrebno je uvažiti i socijalne kriterije u planiranju, odnosno ne bi bilo dobro da se s uređenjem mjesto gentrificira.

Bogatstvo malih obrta i drugih sadržaja koji na tržnici djeluju izdvajaju Trešnjevački plac koji, za razliku odmalo koje zagrebačke tržnice, npr. ima i svoje prodavače knjiga. Ne bi bilo mudro to bogatstvo s preuređenjem ne zadržati.

Plac danas (Foto: S.Š.) Plac danas (Foto: S.Š.)

S novim trgom, neke od sadržaja nametnut će, ili bi trebalo, postojeće stanje. Parkovni dio logično ide južno od tržnice, tj. tamo gdje zelenilo već postoji. Treba ga očuvati, uključiti i proširiti. Važnost parkova za Trešnjevku je akutna budući da se radi o gradskoj četvrti s najmanje zelenih površina u Zagrebu (svega oko tri posto ukupne površine). Kako za park, tako i za druge javne površine, ono što je na Trešnjevki deficitarno, ovdje treba ispraviti budući da se prostorni kapacitet nudi. I pojedinačna stabla uopće mogu i trebaju ozeleniti čitav prostor budućeg trga.Fokus, uključujući i onaj na tržnicu, dobro je usmjeren i treba ga pozdraviti. Pripreme su to programa koje su označile mali, ali korak u pravom smjeru kod definiranju programa budućeg arhitektonsko-urbanističkog natječaja

Novi program, čini se, uključivat će i garažu koja ide u prilog dodatnom podizanju prometa tržnice budući da lakša dostupnost to u pravilu nosi. Lokacija garaže, njene ulazno-izlazne rampe pritom treba pozicionirati kompatibilno novom prometnom rješenju koje treba ići prema maksimalnom rasterećenju pet prometnica koje se spajaju na trgu. Za neke od njih moguće je probijanje i alternativnih koridora i mikromjera (npr. jednostavno otvaranje Nove ceste na Slavonsku). U prilog podizanja razine urbaniteta, ali i poslovne uspješnosti tržnice, idu i moguće nove pješačke zone u nekima od prilaznih ulica. U prvome redu to je Tratinska koja je kao takva odavno promišljana i ima nedvojbeni potencijal postati čak i paralelnim centrom grada.

Kod Trakošćanske ulice produžena Kranjčevićeva (u profilu koji uključuje i pješačko-biciklističku trasu Samoborčeka) ide u prilog značajnijeg favoriziranja pješaka što već sad sugerira profil te ulice, postojeći drvored, raznolikost trgovina i uslužnih djelatnosti. I one ulice koje će zadržati prometnu ulogu, mogu doživjeti transformacije, npr. samo već uvođenjem drvoreda u Novu cestu. Otvorena je mogućnost i spoja tramvajske pruge na Ulicu grada Vukovara, što sve ide u prilog povećanom radu i značaju tržnice.

Uspješno rješavati plac i trg bez odgovarajućeg prometnog rješenja, jasno, nije moguće, a u ovom slučaju potrebno je gledati smjelije. Posezati za "radikalnijim" zahvatima koji ne opslužuju grad kakav je bio u 20. stoljeću, već grade onakav kakav treba biti u 21. stoljeću. Razliku između čine konkretni koraci, prepoznavanje vrijedosti i smjera u kojem će se grada razvijati održivo.

Jedna od tih vrijednosti i osebujnih kvaliteta toga mjesta je nevjerojatan pogled na Medvednicu koja se gotovo u punini može doživjeti s gotovo svake točke tržnice. Na faveliziranoj Trešnjevci, taj vizualni, pa i koridor za svježi zrak, ostaje mali fenomen, svojstven trasama gradskih potoka od kojih jedan teče i ispod samog placa. Tu prednost placa s pogledom bi svako uređenje tržnice i trga trebalo ne samo uvažit, već i apostrofirati.

Tržnica je nekad imala malu fontanu koja danas više ne postoji. Trešnjevački plac, fontana, 1996. (Foto: Dražen Bijelić) Tržnica je nekad imala malu fontanu koja danas više ne postoji. Trešnjevački plac, fontana, 1996. (Foto: Dražen Bijelić)

U kojem god smjeru reaktivacija Trešnjevačkog trga krenula, kako god bilo u konačnici, jedno je sigurno: bilo kakva promjena neće uslijediti još godinama. Jednostavno zato što gradska uprava nije u stanju provesti i natječaj i privesti realizaciju kraju u nekom razumnom roku. U Zagrebu se i najbanalniji projekti razvlače godinama, a rezultati baš nikad ne opravdavaju uloženo vrijeme i novac. To govori i o gradu, ne samo o onima koji ga vode. Da bi to promijenilo, trebamo promijeniti sebe i gledanje na način na koji se Zagreb vodi, odnosno što sve grad može biti. Prije Bogatstvo malih obrta i drugih sadržaja koji na tržnici djeluju izdvajaju Trešnjevački plac koji, za razliku odmalo koje zagrebačke tržnice, npr. ima i svoje prodavače knjiga. Ne bi bilo mudro to bogatstvo s preuređenjem ne zadržatisvega, naša očekivanja trebaju postati veća.

Do tad, Trešnjevački plac živjet će u svojoj improviziranosti, a pomak, uspjeh, će biti onda kad se sve postojeće vrijednosti - društvene i prostorne - sačuvaju i nadograde, a svemu kroz oblikovanje dodaju i one nove. U tome procesu važno je osvijestiti da svaki urbani prostor ima svoju povijest, odnose, logiku, kapacitet, potrebe i mogućnosti. Svaki od tih parametara ovisi i o širini interpretacije.

Složenost lokacije nedvojbeno izdvaja to mjesto, i po kompleksnosti ono se može mjeriti s npr. Savskim trgom (okretištem kod Savskog mosta). Baš to predstavlja izazov i test, nasuprot čekanja na poboljšanje koje se pretvara u stoljeće.

Takav kakav je sad, Trešnjevački plac i trg mjesta su koja se lako prepuštaju imaginaciji budući da toliko toga mogu biti. Kako bi to rekla arhitektica Tamara Brixy, ljepota je u mogućnostima. A kada znamo da Trešnjevački trg nužno traži pomak prema boljem, na takve se korake uopće ne bi trebalo toliko čekati.

<
Vezane vijesti