Nova vlada uspjela je u onome što još nikome nije pošlo za rukom: alarmiranju većine javnosti. Reagira se na izjave ministra zdravstva, smjenjuje se ministre branitelja, poziva na smjene ministara kulture. U međuvremenu, dok se oni guše u polemikama i problemima, raspravama oko poziva na smjene i popunjavanja ispražnjenih ministarskih i zamjeničkih mjesta, ministar obrazovanja ne čeka. To što vlada još uvijek nije sasvim Apeliram na pojedince i odsjeke imenovanih struka (religiologija, sociologija, politologija i kroatologija) da podrže ekskluzivno pravo diplomiranih filozofa da predaju filozofsku grupu predmeta i odbiju mogućnost da taj dio nastave obavlja nastavni kadar obrazovan na njihovim odsjecimaformirana mu nikako ne smeta: već je prionuo na posao i objavio nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu. Nažalost, bilo bi bolje da nije, barem ne toliko žurno.
Prema tom nacrtu, članak 6., stavke 3-5, predviđa se mogućnost da nastavu iz predmeta Filozofija, Etika i Etika i kultura izvode osobe sa sljedećim kvalifikacijama: magistar filozofije, diplomirani filozof, diplomirani politolog, diplomirani sociolog,magistar/magistra sociologije, profesor filozofije, profesor sociologije, diplomirani teolog , profesor hrvatske kulture, diplomirani kateheta, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. Na taj se način negira činjenica da je jedino osposobljeno nastavno osobe za predavanje filozofije i etike magistar filozofije, diplomirani filozof, odnosno profesor filozofije. Kao što pokazuje Program nastavnog predmeta etika u srednjim školama, objavljen na stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a koji je obavezna smjernica svim profesorima etike u Republici Hrvatskoj, "za ostvarenje ovih zadaća potrebno je filozofsko obrazovanje nastavnika (…)". A takvo se, kao što je općepoznato, pruža upravo na studijima filozofije na sedam visokih učilišta u Republici Hrvatskoj. Nadalje, kako bi se otklonila sumnja kako se upravo na odsjecima na filozofiju obrazuju budući profesori filozofije, potrebno je ukazati i na mogućnost izbora između nastavnog i znanstvenog smjera, a na osnovu čega se prilagođava i studijski program (u prvom slučaju dopunjen prilagođenim pedagoškim smjernicama poput Metodike nastave filozofije) te student, osim zvanja magistra filozofije, diplomiranog filozofa i profesora filozofije, stječe i titulu magistra edukacije filozofije.
Kako pak, s druge strane, pokazuje Nastavni program predmeta filozofija i Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama, S liste osoba koje mogu predavati kako filozofiju, tako i etiku, potrebno je isključiti kategorije diplomirani politolog, diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije, diplomirani teolog, profesor hrvatske kulture, diplomirani kateheta, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog filozofija je polje unutar humanističkih znanosti, a etika jedna od grana filozofije (točka 6.01.08 Pravilnika). Imajući na umu ove informacije valja postaviti pitanje: je li Nacrt u konačnici nes(a)vjesni pokušaj dovođenja u pitanje filozofije kao posebne grane znanosti?
Ni studij religije ni studij kroatistike ne uključuju filozofsko obrazovanje (pogotovo ne na način i u mjeri u kojoj bi to bilo usporedivo sa studijem pri odsjecima za filozofiju), čak i kada imaju marginalne, izborne predmete i kada tu i tamo i spomenu kojeg filozofa! Studij kroatologije ne uključuje niti podrazumijeva studij filozofije, kao što je sasvim očigledno iz usporedbe studijskih programa na svim fakultetima koji nude studij filozofije i programa Hrvatskih studija, jedinog visokog učilišta koje nudi mogućnost stjecanja titule kroatologa. S druge strane, teolozi i religiolozi također nemaju adekvatan program studija za predavanje filozofije i etike, a kako pokazuje i banalna činjenica da na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu gdje ti studiji egzistiraju kao paralelni. Ako je religiolog i kroatolog isto što i filozof, čemu onda razlika u programima studija? Ako se zadrži ovaj Nacrt, čemu onda, na kraju krajeva, uopće studij filozofije? Idemo li u tom smjeru? Jedina veza kroatologije i filozofije je filozofija jezika i eventualno filozofija kulture i, recimo to jasno, jedina veza religije i filozofije je filozofija religije. Niti se filozofija smije svesti na filozofiju religije, a niti filozofija religije na religiju samu! Čak i nepristranost religiologa ili kroatologa, ne jamči kompetenciju nastavnika!
S druge strane, sociologija i politologija također nisu, začudili bi se, filozofija. Dapače, čak se nalaze u drugom području znanosti! Naime, sociologija i politologija su društvene, a filozofija humanistička znanost. Iako ta razlika izgleda proizvoljna oku slučajnog promatrača, utemeljena je u bitnoj metodološkoj i sadržajnoj razlici između znanosti i načina izbora vlastitog objekta. Dati pravo sociologu i politologu da predaju filozofije znači tvrditi da je filozofija jedno i(li) drugo i u konačnici ukinuti razliku znanstvenih područja. Dosljedno, to znači ujedno tvrditi i da je svaki filozof Sociologija i politologija su društvene, a filozofija humanistička znanost. Iako ta razlika izgleda proizvoljna oku slučajnog promatrača, utemeljena je u bitnoj metodološkoj i sadržajnoj razlici između znanosti i načina izbora vlastitog objektasociolog, politolog i tko zna što sve ne, a svaka humanistička znanost tek dio društvene znanosti? Gospoda koja sastavljaju zakonske akte zasigurno su se samo našalila i ovo nikako nisu mislili ozbiljno.
Ipak, naučili smo da pušemo i na hladno, a kamoli ne na ovakve pošalice. Tako su na ovaj prijedlog, očekivano, reagirali odsjeci za filozofiju, kao i Hrvatsko filozofsko društvo, Udruga za promicanje filozofije i Hrvatsko društvo za analitičku filozofiju.
Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu ukazao je na nekonzistentnost Nacrta i neprihvatljivost ovakvog tretiranja filozofije i etike. Odsjek za filozofiju Sveučilišta u Zadru je ukazao je na implicitnu potrebu redefiniranja etike ukoliko se ovakav Nacrt realizira, kao i na njegovu logičku nekonzistentnost. Također su istaknuli da mogućnost da Etiku i Filozofiju mogu predavati i oni koji nisu završili studij filozofije nije u suglasju s odredbama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je pak ustvrdio kako je prijedlog protivan znanstveno-nastavnim, zakonsko-pravnim i kulturno-tradicijskim razlozima. Svi se slažu u apsolutnoj neprihvatljivosti Nacrta.
Kao što ističe Hrvatsko društvo za analitičku filozofiju u pozivu na redefiniranje prava na predavanje navedenih kolegija, sveučilišna nastava filozofije odvija se od 1662. kada je s radom počeo Filozofski studij Zagrebačkog kolegija. Danas se ta nastava realizira na sedam visokoškolskih inJedina veza kroatologije i filozofije je filozofija jezika i eventualno filozofija kulture i, recimo to jasno, jedina veza religije i filozofije je filozofija religijestitucija gdje se "producira kompetentni nastavnički kadar za predmete Filozofija, Logika, Etika te Etika i kultura. Stoga doista nema potrebe da te predmete predaje bilo tko drugi osim onoga tko ima diplomu filozofije, a i samo onaj tko ima diplomu filozofije ima kompetencije potrebne da predaje te predmete."
Slično je istaknuto u javnom pismu Udruge za promicanje filozofije: "Samo diploma o završenom studiju filozofije jamči da je osoba tijekom studija osposobljena predavati sadržaje iz povijesti filozofije i filozofskih disciplina (…). Neuvažavanjem tih činjenica ovaj Nacrt pravilnika ugrožava standarde odgoja i obrazovanja srednjoškolskog sustava Republike Hrvatske." A bio bi to znak i, kako se navodi u pismu Hrvatskog filozofskog društva "nedosljednog i diskriminirajućeg tretiranja našeg poziva i struke".
Relativiziranje obrazovnog sustava koji jasno predviđa sadržaje, programe i međusobne odnose pojedinih znanosti i disciplina, odnosno polja i Ni studij religije ni studij kroatistike ne uključuju filozofsko obrazovanje, čak i kada imaju marginalne, izborne predmete i kada tu i tamo i spomenu kojeg filozofagrana nije prikladno Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Stoga još jednom ponovimo: s liste osoba koje mogu predavati kako filozofiju, tako i etiku, potrebno je isključiti kategorije diplomirani politolog, diplomirani sociolog, magistar/magistra sociologije, profesor sociologije, diplomirani teolog, profesor hrvatske kulture, diplomirani kateheta, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. U protivnom će se ova odluka tumačiti kao nagovještaj plana da se studij filozofije, majke humanističkih znanosti i kritičkog mišljenja, u cjelini marginalizira i omalovaži. A možda i ukine. Jer, pitam ponovno: čemu filozofija, ako filozofiju mogu predavati svi?
Ovim putem kao magistrica filozofije i magistrica povijesti, apeliram i na pojedince i odsjeke imenovanih struka (religiologija, sociologija, politologija i kroatologija) da podrže ekskluzivno pravo diplomiranih filozofa da predaju filozofsku grupu predmeta i odbiju mogućnost da taj dio nastave obavlja nastavni kadar obrazovan na njihovim odsjecima. Svi zainteresirani se mogu uključiti u javnu raspravu koja traje do 23. veljače na mrežnoj stranici.
Međusobno uvažavanje i znanstveno poštenje jedina su osnova zdravog suradničkog okružja kako unutar humanističkih i društvenih, tako i drugih znanosti.
