Presuda bi mogla imati drastičan utjecaj na postojeće planove izgradnje u užoj splitskoj jezgri. Od njezinog donošenja, naime, gradske su vlasti planirale raditi značajne intervencije u prostoru na 21 lokaciji. Među njima su bili i kontroverzni projekti, poput planiranje gradnje podzemne garaže ispod Trga dr. Franje Tuđmana i garaža kod bedema Contarini. No, oni su sada dovedeni u pitanje.
U samoj presudi Visokog upravnog suda vidljivo je i kako je tadašnja vlast, kao i ova danas, imala identično očitovanje na tužbu Društva prijatelja kulturne baštine tvrdeći kako je stav ove udruge neutemeljen, odnosno da je neprihvatljivo da jedna udruga određuje dinamiku donošenja prostornih planova
"Ovakva presuda znači iznimno puno za Split jer je kompletna odluka iz 2007. stavljena van snage i ona više ne postoji. To znači da se više u jezgri grada Splita ne može graditi i sva je sreća da se od predviđenih 21 lokacija realiziralo vrlo malo", rekao je za H-Alter Ante Tukić, član Predsjedništva Društva prijatelja kulturne baštine Split, dodajući kako je Visoki upravni sud potvrdio njihove ocjene da je odluka bila u suprotnosti s GUP-om, čije odredbe postavljaju rigorozna pravila, radi maksimalnog očuvanja povijesne jezgre Splita, pa tako i da potrebe stanovništva treba osigurati na javnim parkiralištima ili u javnim garažama izvan područja zone A, odnosno najuže gradske jezgre. Nakon ove odluke, ističe, splitskim vlastima ne preostaje ništa drugo nego žurno započeti proceduru izrade novog urbanističkog plana uređenja povijesne jezgre Splita.
U samoj presudi Visokog upravnog suda vidljivo je i kako je tadašnja vlast, kao i ova danas, imala identično očitovanje na tužbu DPKB-a, tvrdeći kako je stav ove udruge neutemeljen, odnosno da je neprihvatljivo da jedna udruga određuje dinamiku donošenja prostornih planova, tj. vođenje prostorne politike grada. Štoviše, iz presude je vidljivo i kako gradske vlasti svoje ponašanje pravdaju činjenicom da su od 2007. godine dobivali sve suglasnosti sada osporene odluke od nadležnih ministarstava i državnih institucija, pa tako i Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Konzervatorskog odjela u Splitu.
U Društvu prijatelja kulturne baštine Split se pitaju kako je moguće da je cijeli sustav amenovao ovakav dokument preko svojih suglasnosti. "Bitno je, međutim, napomenuti kako državne institucije nikad nisu davale izričitu i nedvosmislenu suglasnost s ovakvim rješenjima, što smo napomenuli u našim očitovanjima, premda su u više navrata gradske institucije pravdale svoje ponašanje upravo suglasnošću s drugim institucijama", ističe Tukić.
Sama odluka izravno dovodi u pitanje i projekt Contarini, u sklopu kojeg se u gradskoj jezgri planiraju izgraditi poslovno-stambene zgrade i pripadajuća garaža. Tamo su radovi već započeti, premda se predstavnici civilnog sektora već duže vrijeme bune protiv ovog projekta jer on, po njihovom mišljenju, nedopustivo ugrožava status Splita kao grada pod zaštitom UNESCO-a , dok je skupina stanara s obližnjeg područja još prije tri godine podnijela tužbu protiv ovog projekta.
Samo Društvo prijatelja kulturne baštine Split, zahvaljujući kojem je došlo do ove presude, na kraju postavlja pitanje kako to da je jedna udruga civilnog društva prepoznala i javno upozorila na neusklađenost sa zakonom i nekonzistentnost osporene odluke, dok su gradske stručne službe i ostale institucije to opetovano tvrdile
"Investitori su na osnovu PUP-a koji je sada ukinut uspjeli dobiti lokacijsku dozvolu i potvrdu glavnog projekta za pokretanje radova. Naša tužba je na istom sudu koji je donio odluku o ukinuću PUP-a. Ukoliko taj sud donese istu odluku za lokacijsku dozvolu, onda radovi prestaju. No, treba pričekati pravorijek Visokog upravnog suda, jer može doći do situacije kao na početku slučaja Perković, premda je riječ o faktički identičnim slučajevima", ističe Mario Rovan iz Građanske inicijative Split, dodajući kako je za razliku od većine planiranih projekta, projekt Contarini već otišao daleko. "Bedem je srušen pod krinkom arheoloških iskapanja, a ne samog projekta. Sad pak imamo slučaj da se vrše nova 'arheološka iskapanja', i to hidrauličnim čekićima do devet metara dubine", upozorava Rovan, koji ističe kako je upravo zbog ovakvih slučajeva presuda Visokog upravnog suda od iznimne važnosti. "Najveća dobit ove presude je u tome da je njome na određen način spriječen atak na staru gradsku jezgru te su stvorene pretpostavke da se na isti način spriječi projekt Contarini", kaže.
Samo Društvo prijatelja kulturne baštine Split, zahvaljujući kojem je došlo do ove presude, na kraju postavlja pitanje kako to da je jedna udruga civilnog društva prepoznala i javno upozorila na neusklađenost sa zakonom i nekonzistentnost osporene odluke, dok su gradske stručne službe i ostale institucije, kojima je profesionalna dužnost zaštita tog prostora i time općeg dobra, koje je iznad interesa pojedinaca, to opetovano tvrdile i čak poduzimale aktivnosti koje su u izravnoj suprotnosti s interesima zaštite najvrjednijeg gradskog prostora upisanog u registar svjetske kulturne baštine UNESCO-a?
Baldasar: Sudska odluka je sudska odluka
Na odluku Visokog upravnog suda osvrnuo se i splitski gradonačelnik Ivo Baldasar. "To je stvar koja se vuče još od 2007., 2008. i 2009. godine. Sudske odluke ne mogu komentirati. Sudska odluka je sudska odluka i ja tu nemam što ni dodati ni oduzeti. Sud je presudio, a poduzetnici će morati dalje vidjeti što i kako napraviti. Mi ćemo kao Grad poduzetniku izaći u susret u određenoj mjeri, ali je jasno da je sudska odluka ono što je za sve apsolutno obvezujuće", rekao je Baldasar.