Hrvatska

Vuteksice, startasice, borosane... Vukovar je bio velik nekad i postaje velik opet.

Što je nama Dalmatinka dala - "hraniteljica" i istinski generator transformacije Sinja. Impresivan i temeljit postav izložbe u sinjskoj Galeriji Sikirica možete pogledati do siječnja, a razmjere utjecaja tvornice, otvorene 1951. godine i zbrisane u tranzicijskom ludilu, osjetit ćete čim kročite u cetinski kraj. Sjećanje je u ovom slučaju moćan emancipatorski kapital i utoliko je ova izložba vrijedna ne samo kao sjajan dokumentarni rad, već i kao točka iz koje će se ponovno promišljati budućnost.

Grad heroj, Grad žrtva, Grad pijeteta... je teški zatočenik jedne potpuno kvarne politike i odnarođenih političara što, opsjednuti održanjem na vlasti i zaokupljeni sami sobom, guraju pod tepih životno važne teme. Ključne su kvaliteta života, nova radna mjesta, suživot i međunacionalna snošljivost te osiguranje uvjeta za ostanak mladih obitelji.

Apolitičnost je opasna hegemonijska praksa i ideologija par excellence. Od kraja sedamdesetih u zemljama razvijenog kapitalizma javlja se zahtjev za odbacivanjem ideologije, ali i svake političnosti. To se zbiva paralelno s nestankom države blagostanja. Apolitičnost je zato najopasnija ideologija – ideologija koja tvrdi da nije ideološka, jer da bi njezina retorika bila učinkovita ona mora prebaciti iz realnih odnosa, klasnih odnosa, u svijet mitova i utopija.

Dok se u javnosti kontinuirano raspravlja o trivijalnim temama i likovima, u nekoj drugoj galaksiji, oko 400 riječkih osnovnoškolaca prošli je tjedan kroz dva školska sata Građanskog odgoja učilo kako se postaje odgovoran građanin i kako to znanje primijeniti u životu. Iz gradskog Odjela za odgoj i školstvo kažu kako je okidač za uvođenje Građanskog odgoja u riječke osnovne škole bilo posljednje veliko istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednje škole, koje je potvrdilo porast netrpeljivosti i netolerancije, te zabrinjavajuću razinu političke pismenosti.

Građani i građanke Zadra već neko vrijemo svjedoče devastaciji i zloupotrebi još jedne javne zelene površine. Ovaj put radi se ni više ni manje nego o Perivoju kraljice Jelene Madijevke, najljepšem zadarskom perivoju i najstarijem javnom perivoju u Hrvatskoj koji polako propada kao još jedna žrtva privatnog interesa. Od 2011. godine traje njegovo polagano, gotovo neprimjetno, ali kontinuirano uništavanje.

U ovom tekstu analizirat ćemo utemeljenost nekih tvrdnji iznesenih u demantiju na članak objavljen na stranicama Mreže Antifašistkinja Zagreba, pod naslovom Propadanje rektorovog protektorata. Demantij je Sveučilište u Zagrebu (SuZg) poslalo preko odvjetničkog društva koje ga zastupa. Može se postaviti pitanje ima li uopće smisla povećavati izdvajanja za znanost i visoko obrazovanje dok njime upravljaju pojedinci koji i demantije pišu tek da se Sveučilišna kaljuža u javnosti dodatno zamuti.

Eho improviziranog medijskog dramatiziranja "slučaja Košić".

Ljetna sezona je završila, improvizirani restorani duž obale zatvaraju svoja vrata, počinje razmetanje brojkama o najboljoj sezoni koja je u državnu kesu slila milijarde eura. Ali situacija je daleko od idilične. Masovni turizam zakucao je na vrata Hrvatske i njegove posljedice sve više se osjećaju u gradovima poput Splita i Dubrovnika, koji iz godine u godinu sve više nalikuju Disneylandu. Eksploatacija radnika u turizmu, posebice sezonskih, oduzimanje javnih prostora građanima, poskupljenje troškova života, turistifikacija gradova, samo su dio problema masnovnog turizma, a čini se kako Hrvatska još uvijek nema ni približnu viziju rješenja problema.

Najveći gospodarsko-politički potres posljedica je kapitalizma na hrvatski način.