Planet Zemlja

Jørgen Chemnitz, autor multimedijalne izložbe "Breaking the Ice - The human face of climate change": Paradoks Grenlanda je u tome da smo kritični prema masovnoj upotrebi nafte i drugih fosilnih goriva u drugim industrijaliziranim zemljama, a sada promjena klime omogućava nama da se potencijalno obogatimo upravo vađenjem nafte, plina i minerala. Logika ne postoji.

Nakon gotovo godinu dana tijekom kojih stotine stanovnika okolice Fojnice nisu dopuštali početak gradnje minihidroelektrane, neželjeni bager napokon je napustio obale rijeke Željeznice

Kako je francuska korporacija EDF vlasnik talijanske tvrtke EDISON koja se natječe za gradnju termoelektrane na ugljen u Plominu, francuski su aktivisti iskoristili ulazak Hrvatske u EU u ponedjeljak kako bi upozorili na štetne posljedice korištenja ugljena kao energenta

"Vrt nam daje hranu za tijelo dok knjige omogućuju hranu za razvijanje kritičkog mišljenja. Naravno, nije svaka knjiga dobra, isto kao što nije svaka biljka jestiva, ali to je u redu“, opisuje Marko Štrok kako su stanovnici Prečkog, postali ljudi kojima, kako je govorio Ciceron, "ne treba ništa više" jer imaju - i vrt i knjižnicu.

Istraživanje mreže "Friends of the Earth Europe" pokazalo je da se tragovi glifosata nalaze u urinu 44 posto testiranih volontera iz osamnaest europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku.

Cesta od Fojnice vijuga kroz sela Bakoviće, Gojeviće i Luku i uz kanjon rijeke Željeznice vodi do mjesta gdje se prije gotovo godinu dana odvio prvi susret mještana s bagerom. Danas je bager, vidljivo zahrđao, još uvijek parkiran s jedne strane ceste, dok se s druge strane dvjestotinjak ljudi izmjenjuju na 24-satnim dežurstvima odlučni da ne dopuste privođenje rijeke kapitalu.

Kako komunalne tvrtke koje imaju koncesije za prikupljanje otpada ne prikupljaju papir od vrata do vrata, dvije udruge u Koprivnici i Karlovcu preuzele su njihov posao te prikupljaju – donacije u obliku starog papira. Papir prevoze teretnim biciklima čime dodatno smanjuju negativan utjecaj konzumacije tog materijala na okoliš.

Jonas Müller, najveća banka sjemenja za divlje vrste u svijetu: Osamdeset posto biljne hrane koju čovječanstvo pojede čini samo dvanaest biljnih vrsta. S obzirom na klimatske promjene opasno je nastaviti se oslanjati na samo nekoliko usjeva u prehrani. To nije ni neophodno jer je za čak dvanaest tisuća biljnih vrsta poznato da su jestive.

Na pašnjaku Gajna uz Savu, među stotinama biljnih vrsta slobodno šetaju podolska goveda raznih vlasnika, posavski konji, slavonske crne svinje i ptice močvarice. U idili ovih nekoliko savskih hektara nalazimo uistinu rijetku situaciju gdje se ljudi uspijevaju sporazumjeti i među sobom i s prirodom.

Tony Andersen, permakulturni učitelj: Ljudi su naučeni da tehnika sve rješava i takav pristup onemogućava promjenu. Dok ne uvide da nije tako bit će još puno katastrofa, ali čovječanstvo je uvijek bilo u stanju prilagoditi se. Kada se globalni kapitalizam raspadne ljudi će učiniti isto što su napravili i nakon Rimskog carstva - decentralizirati se.