Planet Zemlja

naslovna_planetarne_granice.jpg

"Imamo li budućnost? Ne, s ovakvom ekonomijom"

Will Steffen, autor istraživanja "Planetarne granice 2.0." govori za H-Alter: Ideja beskonačnog ekonomskog rasta, koja implicira stalno rastuće materijalno bogatstvo, vrlo će vjerojatno voditi u globalni društveni kolaps. Da, naš se ekonomski sustav mora promijeniti jer je u sadašnjem sustavu primarna vrijednost upravo beskonačni ekonomski rast, a to nije kompatibilno s održivom budućnošću. Globalizirano društvo ili će se okrenuti prema velikoj transformaciji na neki održiviji put ili će globalno kolapsirati.
Splitska kruzerska luka, kompjutorska animacija<br>

S ponistre se vidi kruzer

U splitskoj luci započeta je realizacija projekta izgradnje dva vanjska veza za prihvat megakruzera, čija se vrijednost procjenjuje na više od 23 milijuna eura. Projekt koji se naziva kapitalnim i strateškim bez jasnih je procjena utjecaja na okoliš, lokalnu ekonomiju i stanovništvo. Među pitanjima na koja nije jasno odgovoreno su i - kolika je stvarna zarada kada se oduzme šteta koju prouzroče kruzeri? Kakva je dugoročna korist od kruzerskog turizma?
Nataša Kovačević (Foto: Green Home)<br>

Od ekološke države do naftnih snova

Nataša Kovačević, programska koordinatorica podgoričke okolišne udruge Green Home: Istraživanje nafte u podmorju stavlja Crnu Goru pred ozbiljan ispit da sruši jednu veliku ideju, u ime brze zarade proizvedene iz neobnovljivih energetskih izvora i kratkoročnih interesa uske lobističke grupe koja srlja i vodi našu zemlju u propast. Kod nas ne postoji čak ni organizirano tijelo uprave opremljeno za slučaj katastrofa na moru niti specijalizirana plovila za skupljanje nafte.
Nikša Božić (Foto: k.o.)<br>

Turistička održivost

Nikša Božić: Turističku ponudu potrebno je proširiti na unutrašnjost i na ruralni prostor.
zelena_plomin_mk.jpg

25 godina Zelene akcije!

GMO, energetika, prostorna pravda, javni prostori, otpad, autoceste, zaštita prirode, upravljanje vodama, Jadran, klimatske promjene... Prisjetite se kroz fotografije uporne borbe Zelene akcije za zaštitu okoliša, pravednije i održivije društvo. Najveća organizacija za zaštitu okoliša u Hrvatskoj, bez koje danas ne možemo zamisliti civilno društvo u zemlji, ali i šire, slavi ovih dana svoj 25. rođendan.
red.cod.istanze_croazia_copia.jpg

Buši, buši, bombu probuši!

Talijanski aktivisti tvrde da će INA tražiti nafu na minski sumnjivim područjima Jadrana. "Seizmička istraživanja koja će koristiti jako snažne tehnologije zračnih topova i bušenja istražnih i bunara, vjerojatno nisu uzela u obzir na tisuće potopljenih bombi u podmorju licenciranih blokova i susjednih područja", napominje inicijativa No Triv.
Foto: m.k.<br>

Možemo li vjerovati Agenciji za ugljikovodike?

Ako rizik od eksploatacije ugljikovodika u Jadranu ne postoji, onda su hrvatske institucije savršeni strojevi, a naftne kompanije su bogovi. Ni u jednima ni u drugima očito ne rade ljudi, jer se u svakoj ljudskoj djelatnosti greška može dogoditi kao što i svaka tehnologija može zakazati.
Ilustracija: M.K.

Borba protiv GMO-a u Europi nije gotova

Europski parlament je ovoga tjedna usvojio izmjene Direktive 2001/18/EZ o namjernom puštanju genetski modificiranih organizama u okoliš, pitanju koje izaziva kontorverze u EU već više od petnaest godina, a čini se da će rasprave nastaviti i dalje. Iako se ovim dokumentom po prvi put omogućava vladama da zabrane čitave kategorije GM usjeva, reakcije se razlikuju, jer je EP mogao uvesti i zabranu na razini EU, što bi pokazalo veću odlučnost u zaštiti od širenja GMO-a u Europi.
Barbara Dorić, Ivan Vrdoljak i njihov "Agip-prop" (Foto: Mingo.hr)<br>

Tko dolazi bušiti Jadran?

Od dva strana konzorcija koje je Vlada odabrala za bušenje Jadrana, jedan predvodi tvrtka koja je našla svoje mjesto među sto najvećih korporativnih zagađivača zraka u SAD-a, a drugi tvrtka čija podružnica u Nigeriji uspijeva nadmašiti Shell po broju izljeva nafte u delti Nigera. To je u debeloj kontradikciji s tvrdnjama nadležnih u Hrvatskoj, kako su se na javno nadmetanje "mogle prijaviti isključivo kompanije koje koriste visoke tehnološke i ekološke standarde te su dokazale da nemaju ekoloških incidenata u prošlosti".
Ilustracija: Antej Jelenić<br>

Anarhija u vodi

Svi mi preuzimamo iste obrasce ponašanja, držimo se sigurnog teritorija kritike kriminala, fašizma ili nekog drugog totalitarizma, jer imamo osiguranu publiku koja će nam pljeskati, ili se pridružujemo sektama i guruima koji ne bi bili gurui da stalno ne ponavljaju iste rečenice. Rijetko se tko usudi pokušati živjeti u budućem svijetu, izgovarati ideje koje nikada nisu bile izrečene i koje će vrlo često biti popljuvane. Medij svake vlasti je medij nepoštivanja i medij ograničenog shvaćanja onoga što zovemo život.