Aktivisti s druge strane Jadrana upozorili su na još jednu dimenziju naftnih istraživanja podmorja koju je potrebno uzeti u obzir, a to su neeksplodirana eksplozivna sredstva koja se nalaze na mnogim mjestima jadranskog podmorja. Uspoređivanjem s prijavljenim mjestima takvih sumnjivih ili potvrđenih lokacija prema UN-ovim podacima te nautičkim kartama, aktivisti inicijative No Triv Terra di Barri tvrde kako su obje lokacije za koje sje INA-i dodijeljena koncesija sumnjive lokacije.
"Iz karata je očito da se istražna polja 25 i 26 na srednjem Jadranu nalaze u području koja su na nautičkim kartama označena kao mjesta gdje su bačena neeksplodirana eksplozivna sredstva. Seizmička istraživanja koja će koristiti jako snažne tehnologije zračnih topova i bušenja istražnih i bunara, vjerojatno nisu uzela u obzir na tisuće potopljenih bombi u podmorju licenciranih blokova i susjednih područja", napominje inicijativa No Triv (Bez platformi) koja je osnovana u ljeto 2014. kao odgovor odozdo na zahtjev tvrtke Global Petroleum Limited za istraživanjem ugljikovodika na obali Apulije od Barija do Brindisija.
"Vjerujemo da ni hrvatska Vlada ni naftne kompanije nisu evaluirale moguće sinergijske učinke seizmičkih istraživanja na kemijsko i konvencionalno oružje. Smatramo da talijanska i hrvatska vlada hitno moraju zaustaviti seizmička istraživanja dok nadležna ministarstva obrane u obje države ne evaluiraju rizike i okolišne učinke bilo kakvih aktivnosti u odnosu na prisutnost neeksplodiranog oružja u svim područjima Jadrana. Zamislite što bi se dogodilo da bušotina naleti na samo jednu bombu ili da se bomba nađe pod udarom zračnog topa. A na žalost, mi ne govorimo o jednoj bombi, nego o tisućama bombi koje su razasute po dnu Jadranskog mora", ističu aktivisti inicijative koja je na isti problem upozoravala i s talijanske strane Jadrana.
Međutim, iz Ministarstva obrane RH odgovaraju pak kako je bilo upoznato s izradom okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu i provođenja postupka strateške procjene utjecaja na okoliš od strane Ministarstva gospodarstva, te da "u svom "Talijanska i hrvatska vlada hitno moraju zaustaviti seizmička istraživanja dok nadležna ministarstva obrane u obje države ne evaluiraju rizike i okolišne učinke"djelokrugu nisu imali primjedbi".
Prema minskoj bazi podataka koju vodi Hrvatska ratna mornarica na poznatim lokacijama u Jadranu gdje se nalaze eksplozivna sredstva riječ je većinom o sidrenim kontaktnim minama tipa C-3 i avionskim bombama iz II. svjetskog rata. MORH također tvrdi kako se takva sredstva mogu aktivirati "samo pomoću drugih eksplozivnih sredstava, te ne predstavljaju izravnu opasnost za ljude i imovinu". Međutim, baza se i dalje ažurira, između ostalog i informacijama koje MORH dobiva od strane ribara, ronilaca i drugih osoba, što znači da nije isključeno da postoje i neotkrivene i nezabilježene lokacije, a kako je praktički cijeli hrvatski dio Jadrana prvotno nuđen u koncesiju, jasno je da ni postojeće lokacije nadležne nisu previše uzbuđivale.
Inicijativa No Triv imala je već uspjeha u Italiji upozoravajući na koliziju ovog problema s planovima za bušenja s te strane Jadrana. Naime, kao rezultat primjedbi koje je inicijativa zajedno s Comitato Bonifica Molfetta, No Triv Mediterraneo i Apulijskom udrugom okolišnih biologa predala talijanskim vlastima, od australske je tvrtke Global Petroleum zatraženo da provede detaljnije studije o prisutnosti eksplozivnih sredstava u područjima istraživanja. Trenutno se čeka da tvrtka pošalje rezultate studije.
Pokret No Triv razvio se u proteklih nekoliko godina na talijanskim područjima na koje su oko bacile talijanske i strane multinacionalke, a to su područje Basilicata, Abruzzo, Kalabrija i Sicilija. Kako kažu iz inicijative, izbori koje je na energetskom području donijela sadašnja talijanska vlada paradoksalno su ojačali koaliciju inicijativa koja se protivi nametanju vizije iz dvadesetog stoljeća utemeljeni na iskorištavanju fosilnih goriva.
"Nastavit ćemo s aktivnosti otvaranjem rasprave sa svima. Svjesni smo da problem bušenja pripada širem scenariju u kojem je Europa često pasivni promatrač ili još gore nezainteresirana za ono što se događa u državama članicama. Mi čvrsto vjerujemo da suradnja s hrvatskim okolišnim aktivistima može i mora biti put kojim bi se otvorila javna rasprava o globalnom scenariju, kako bi se dovela u pitanje sadašnja ideja razvoja i vratilo razgovoru o gospodarskim i političkim modelima koji ne žrtvuju kolektivno zdravlje u korist individualnog profita", zaključuju u izjavi za H-Alter članovi inicijative iz Barija.