Planet Zemlja

"Investitori govore da je sve u skladu sa zakonom. Pa valjda je, kada se 'fracking' ni ne spominje u zakonima", komentiraju iz građanske inicijative Ustavimo fracking v Sloveniji. U susjednoj se državi ovih dana vodi burna rasprava oko gradnje rafinerije za koju aktivisti sumnjaju kako će prerađivati plin koji tvrtka registrirana na Djevičanskim otocima planira vaditi spornom tehnikom hidrauličkog frakturiranja na području uz rijeku Muru, na samoj granici s Hrvatskom.

Redukcionistička mjera prinosa je za poljoprivredni sustav ono što je BDP za ekonomski sustav. Vrijeme je da prestanemo mjeriti prinos u robi i počnemo ga mjeriti u zdravlju i dobrobiti ekosustava i zajednica. Industrijska poljoprivreda ima svoje korijene u ratu. Ekološka poljoprivreda omogućuje nam da se pomirimo sa zemljom, tlom i društvom.

MPUiG je godinama pogrešno interpretirao Zakon o prostornom uređenju. Ništa novo.

Labinština gotovo sto godina poslije ponovno uzima stvar u svoje ruke.

U malom mjestu Zaglav na Dugom otoku, uz sam rub Parka prirode Telašćica, smjestila se eko postaja Barbaroža. Unatoč tome što je Barbaroža još uvijek u izgradnji, privlači specifičnom pričom i očaravajućom prirodom. Cilj postaje je kroz niz projekata promicati važnost održivog razvoja kroz korištenje obnovljivih izvora energije, permakulturu te zaštitu prirodne baštine uz edukaciju, informiranje i prenošenja dobrih praksi razvoja otoka.

Dražen Šimleša o Drugoj konferenciji o dobroj ekonomiji: Dobru ekonomiju vidimo kao jedan od neupitnih alata dobrog društva, gdje su ljudi solidarni sa slabijima i paze na njih, gdje se ne boje svojih identiteta i ne gnjave druge zbog njihovih, gdje je jasno da bez uvažavanja jednih drugih imamo mrak i gazionicu. Ako kapitalizam ovisi o generiranju kriza, a svaka kriza ovisi o daljnjem generiranju mržnje te iživljavanju na izmišljenim krivcima za krizu, onda je jasnije zašto nas bilo koji od modela dobre ekonomije vodi prema boljem i humanijem društvu.

Više se zna o rekama Amazonije nego o poslednjim divljim rekama Evrope na Balkanu. Ali, ukoliko se ostvare planovi izgradnje više od 2000 brana, upozoravaju ekolozi, ovi jedinstveni ekosistemi na jugoistoku kontinenta uskoro bi mogli nestati, a sa njima i balkanski ris i druge ugrožene vrste.

U priči o klimatskim promjenama često se zaboravlja da tlo ima velik kapacitet skladištenja ugljika. Taj kapacitet ovisi opet o bioraznolikosti u tlu, a u cijelom ciklusu značajnu ulogu igraju gljive. "U usporedbi s biljkama i životinjama koje izazivaju ljudsku empatiju, tlo je puno teže ‘prodati’ javnosti", za H-Alter govori Leho Tedersoo, voditelj globalnog istraživanja o stanju bioraznolikosti gljiva u tlu, koja je danas jednako ugrožena kao i bioraznolikost biljnih i životinjskih vrsta.

Procjena utjecaja Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu na turizam bila je doista iznad svih očekivanja. Upravo genijalna! Stari ulazni podaci i ni jedan jedini financijski pokazatelj! Ispitivanje tržišta? Delphi? Stavovi turista? Stavovi stanovnika? Nula bodova.

S obzirom da se javnosti želi prodati priča kako su ljudi koji se bore za obranu javnih dobara krivi za gospodarske neuspjehe, valja pogledati koliko "prosperiteta" su donijeli projekti koje "zeleni" nisu uspjeli zaustaviti, a pokušali su. Jer koliko još lešćea, zagrebačkih pročistača voda i skupih elektrana s uvoznom opremom na uvozni ugljen javni proračuni mogu podnijeti? Ne previše.