Do daljnjega će za 10. prosinca u Hrvatskoj ostati fiksirano: obljetnica smrti Franje Tuđmana i Međunarodni dan ljudskih prava.
Teško je predvidjeti hoće li se koju godinu kasnije u medijima i na cesti osjetiti ravnopravno obje obljetnice. Da ne postoji filmski Human Rights Film Festival bismo li tu koincidenciju uočili? Što je s online prostorom?
U sklopu festivala i povodom Međunarodnog dana ljudskih prava održan je u srijedu webinar i online radionica ABC Wikipedije/Wikimedije za ljudska prava, s ciljem uvodnog informiranja o wikimedijaciji i popravljanja vidljivosti teme. Osim jasnoga povoda, kickstart takvoj akciji dala je inicijativa HrW kroz platformu Clubture, uz podršku festivala. Zaklada Wikimedija i njeni projekti i članice drugdje u svijetu u suradnji s UN-om od 2019. organiziraju i globalne akcije #WikiForHumanRights, a sve s namjerom da se u sklopu svima dostupnog repozitorija dokumenata, činjenica i znanja pojača vidljivost cijelog područja ljudskih prava. Wikimedia tako kroz 2021. planira tri različite akcije posvećene tim važnim temama iz raznih generacija ljudskih prava.
Wikipedije su bogat i raznorodan izvor informacija jer se o njenim sadržajima - kako neki zamišljaju - ne brine neki osamljeni geek. Naprotiv, i komercijalni subjekti, znanstvene struke, institucije pa i aktivističke grupe organiziraju se da ostave trag u Wikipediji. Wikipediju na hrvatskom jeziku već dugo prati loša reputacija, ali se odnedavno ipak organizira sve više novih i ‘zanovljenih’ entuzijasta koji ju žele popravljati produbljivanjem, proširivanjem i stavljanjem novih članaka koji se bave nedostajućim sadržajima. Sadržaji koji se tiču civilnog sektora, manjina, temom ljudskih prava, te organizacijama, događajima, ljudima i grupama koje se za njih zauzimaju ili su se zauzimale su najoskudniji. Prošlost je, srećom, nepromjenjiva, pa je fokus akcije bio na potrebi da se započne sa utvrđivanjem osnovnih stvari.
Događaj je okupio i neiskusne, a motivirane novake koji su željeli ponešto naučiti, a i prebroditi strah od pisanja u enciklopediji, ali i par iskusnijih wikipedista i wikimedijalaca. Prvi dio je javnog webinara u trajanju od sat vremena uživo bio je na Zoomu i Facebooku. U njemu su sudionici Vesna Janković i Miroslav Ambruš Kiš, ukratko podsjetili na širinu teme o ljudskim pravima i na povijesne razloge zašto je UN upravo 10. prosinca izabrao kao datum kada se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava. Govorilo se i o nekim kontroverzama u samom konceptu ljudskih prava, pa i zloupotrebi teme kada su se u vrijeme blokovske podjele svijeta ljudska prava koristila kao oblik političkog pritiska na bivše socijalističke zemlje. Primjer je bio ime nagrade Saharov, koju je EU ustanovila 1988. godine, uz usputnu ciničnu primjedbu da bi možda i Putin mogao organizirati ekvivalentnu nagradu s imenom Rose Parks ili Martina Luthera Kinga.
Većina sudionika webinara je prvi put vidjela dokumente o obilježavanju Dana ljudskih prava početkom 1990-ih u Hrvatskoj koje je Centar za suočavanje s prošlošću Documenta ustupio iz svog arhiva. Nekoliko zanimljivih i ilustrativnih izjava za javnost, tekstova peticija i letaka iz razdoblja od 1992. do 1995. godine koji upućuju na situaciju, kontekst ali i trendove organiziranja i djelovanja. Svi su ti dokumenti tragovi javnih akcija koje je u povodu 10. prosinca organizirala Antiratna kampanja Hrvatske u suradnji s raznorodnim mirovnim, ženskim, anarhističkim, europskim i čak organizacijama nastalim zbog goruće epidemije AIDSa. Pokazana je i naslovnica knjige Rat i ljudska prava koju je ARK objavio 1993. a sadržavala je prijevod Opće deklaracije o ljudskim pravima UN-a te prijevode izvještaja Amnesty Internationala i Helsinki Watcha, organizacija koje su dokumentirale sustavna kršenja ljudskih prava u ratu u Hrvatskoj 1991. i 1992. godine.
Kratko se proletjelo kroz usporedno pretraživanje hrvatskih portala sa zanimljivim rezultatom. Za razliku od udruga koje se temom ljudskih prava bave još od početka 1990-ih, objave na službenim vladinim portalima posvećene 10. prosincu pojavljuju se tek unazad posljednje tri godine. Usporedili smo također kako je Dan ljudskih prava opisan u engleskoj, hrvatskoj, španjolskoj i njemačkoj wikipediji. Rječite razlike!
Zatvoreni i interaktivni dio akcije bio je intimniji, radionički i posvećen praktičnom informiranju i vježbanju rada na wikipediji. Gošća radionice iskusna pionirska wiki-urednica Željka Ivaniš upoznala je sudionike s načinom rada na Wikipedijinim člancima iza kojih se, posebno u osjetljivim temama, u pozadini nerijetko odvijaju žestoke bitke, ‘edit wars’, od kojih su neke - pozor, kuriozitet! - završile i sudskim sporovima.
Kratko je spomenula kontroverze o hrvatskom izdanju Wikipedije i načinu na koji je skupina desno orijentiranih urednika uspjela nametnuti dominaciju nakon čega je dio suradnika u Hrvatskoj odustao od daljnjeg rada potpuno, a dio prebacio fokus na englesku i srpsko-hrvatsku inačicu. Iako par studenata dramaturgije nije bilo impresionirano dramatskim potencijalom tog slučaja i samo naše editiranje stranice nije se pokazalo bez kontroverzi (oko relevantnosti novinarskih protesta) pa je u sljedećim danima zatražena i pažnja administratora.
Wikimedijalac Željko Blaće informirao je o nekim od tehničkih i organizacijskih aspekata, te prednostima i mogućnostima sustavne suradnje pri radu na wiki-medijima, za razliku od samostalnog rada.
Nedavna akcija o Danu volontera 4. prosinca je također bila test toga.
Ograničenja enciklopedističkog pristupa i pod-dokumentirane povijesti manjina i civilnog sektora nije lako riješiti te će za taj kompenzacijski rad trebati uložiti više truda, kontinuiteta pa i organizacijskih resursa.
Praktično se uživo dopunjavala stranica "Dan ljudskih prava" na hrvatskoj Wikipediji konzultirajući se i prevodeći dijelove stranica s drugih Wikipedija, uz karakteristično pozivanje na reference. Većina se sudionika Webinara tek upoznavala s alatima za uređivanje u wiki-okruženju, uključujući pregledavanja povijesti verzija, prepoznavanja propusta i iskorištavanja raspoloživih mogućnosti. Pokazano je kako se u tekst dodaju unutarnje i vanjske poveznice poveznice u Wikipediji. Vrlo je praktična uputa bila kako napraviti pojedine za Wikipediju karakteristične standardne elemente mimo samoga teksta, kao što je umetanje slika, kreiranje tablica s podacima, postavljanje stranica info-box i sl.
Taj dio radionice produžio bi se i dalje da nije iscurio termin i da nije započinjao novi sadržaj (prebrzo gotovog) HRFF-a. Slijede novi nastavci i akcije na Wikipediji uskoro u valjda boljoj nam 2021.
