Udruga Roda i Hrvatska komora primalja traže od Ministarstva zdravstva da pokrene proces izmjena zakona i podzakonskih akata čiji bi cilj bio regulirati i omogućiti medicinski asistiran porođaj izvan rodilišta. Izvanbolnički porođaji, porođaji kod kuće, u Hrvatskoj su stvarnost i ignoriranjem te činjenice ugrožavamo zdravlje majki i djece diljem Hrvatske.
Žene u Hrvatskoj se već godinama odlučuju za porođaj kod kuće, premda je on u “sivoj zoni” jer zdravstveni sustav ne nudi zakonski okvir koji bi osigurao da se medicinski asistiran porođaj kod kuće, u kući za porođaje ili domu zdravlja može odvijati na siguran i sustavan način. U Hrvatskoj, licencirane primalje, članice Komore primalja, ne pružaju primaljsku skrb na porođaju izvan bolničke institucije, iako su za to medicinski obrazovane i osposobljene. Zdrave trudnice s fiziološkim trudnoćama koje se odluče roditi kod kuće ili u kući za porođaje, imaju na to pravo i istovremeno imaju pravo na punu podršku zdravstvenog sustava, što uključuje i primaljsku skrb, kako bi takav porođaj bio siguran. Ta im je podrška u Hrvatskoj trenutno uskraćena.
Porodi kod kuće su i nužnost jer se ponekad neplanirano događaju tzv. zadesni porođaji, kada zbog velike udaljenosti ili zbog loših vremenskih uvjeta, primjerice u ruralnim mjestima i na otocima, rodilje ne mogu stići na vrijeme do najbližeg rodilišta. Kao i kod planiranih porođaja kod kuće, i u slučaju zadesnog poroda, pogotovo ako se on odvija daleko od zdravstvenih ustanova, otvaranje mogućnosti da primalje budu dio tima primarne zdravstvene zaštite i da pružaju skrb izvan rodilišta, značajno bi podiglo razinu kvalitete i sigurnosti takvih poroda.
Sadašnja zakonska regulativa ne pruža jasan okvir u kojem se primaljska skrb može odvijati samostalno izvan rodilišta, ali u okviru zdravstvenog sustava i time demotivira primalje da rade taj posao, dok istovremeno prisiljava rodilje da potraže primalju iz neke druge zemlje EU ili ih ostavlja bez primaljske skrbi u slučaju da žive u udaljenom mjestu - što povećava rizike samog poroda za majku i za dijete, objašnjavaju iz ove dvije organizacije.
Promjene koje tražimo osigurale bi rodiljama stručnu podršku i pomoć tijekom rađanja bez obzira na to planiraju li rađati kod kuće ili žive u izoliranim mjestima, udaljenima od rodilišta, kada bi mogle odabrati vanbolnički porod uz stručnu osobu i time izbjeći hitne transfere u najbliže rodilište i smanjiti broj poroda na putu do rodilišta, često bez stručne pomoći.
Nužno je razlikovati, naglašavaju iz Komore i Udruge, zadesni porođaj koji je silom prilike neasistiran, od onog na kojem nema zdravstvenog osoblja jer su roditelji tako svjesno odlučili. Komora primalja i udruga Roda jasnog su stava da ne podržavaju planirani porođaj kod kuće bez prisustva medicinski educirane osobe, odnosno primalje i/ili liječnika. Takvi porođaji potencijalno mogu ugroziti život majke i djeteta i stoga nisu prihvatljivi ovim dvjema organizacijama.
Predsjednica Hrvatske komore primalja, Barbara Finderle ističe: "Komora primalja podržava osnivanje primaljskih praksi i porođaj u kući kod zdravih trudnica, ali uz uvjet prisustva obrazovane primalje, te adekvatne zakonske regulacije."
U 2020. godini, prema podacima Ministarstva uprave, 97 djece u Hrvatskoj rođeno je planiranim kućnim porođajima – to je porast od 30% u odnosu na 2019. kada je takvih bilo 69, i ukazuje na to da u pandemiji sve veći broj žena bira rađati kod kuće. One i njihova djeca imaju pravo na odgovarajuću zdravstvenu skrb i država ima obvezu pružiti im je. Stoga, u dopisu kojeg su zajedno poslale Ministarstvu zdravstva 2. ožujka 2021., udruga Roda i Komora primalja traže izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti te Plana i programa mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
"Jasan okvir u kojem se može planirati zdravstvena zaštita za porođaje koji se odvijaju izvan rodilišta uz obavezno prisustvo primalje, osim što bi ženama omogućio siguran porođaj na otoku, u domu zdravlja i/ili ambulanti u udaljenom mjestu, rasteretio bi i bolnički sustav. Guranje problema pod tepih i zatvaranje očiju pred stvarnošću nisu rješenja. Takvo višegodišnje postupanje samo komplicira i pogoršava situaciju za žene koje žele ili silom prilika moraju roditi izvan rodilišta", zaključuje Daniela Drandić, voditeljica programa Reproduktivna prava u udruzi Roda.
