U Europi 58 posto država krši pravo na kolektivno pregovaranje, tri četvrtine država krši pravo na štrajk, dok 20 posto zemalja isključuje radnike iz zakona o radu. Radnici u Europi još uvijek trpe dugoročne negativne posljedice mjera koje su provođene u okviru politike štednje, a koje su se negativno odrazile na postojeće sustave kolektivnog pregovaranja, posebno u zemljama pod utjecajem politika Trojke, poput Portugala, U Europi 58 posto država krši pravo na kolektivno pregovaranje, tri četvrtine država krši pravo na štrajk, dok 20 posto zemalja isključuje radnike iz zakona o raduŠpanjolske i Grčke.
Riječ je o nalazima Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) koja je prije nekoliko dana objavila godišnji Globalni indeks prava za 2018. godinu, a koji pokazuje kako se demokratski prostor za radnike smanjuje dok je korporativna pohlepa u porastu.
Hrvatska se našla u drugoj kategoriji zemalja u kojima se ponavljaju kršenja prava, s nešto slabijim kolektivnim radnim pravima i u kojima vlade i poslodavci opetovano napadaju određena prava i potkopavaju borbu sindikata za bolje uvjete rada radnika.
Hrvatska je posebno izdvojena zbog čestih antisindikalnih diskriminirajućih mjera, kao i prijetnji radnicima koji se žele učlaniti ili osnovati sindikat, pri čemu se prijetnje najčešće manifestiraju u obliku neproduljenja ugovora o radu na određeno vrijeme. Izdvojen je primjer Brodosplita, zbog agresivnih metoda gušenja sindikata i sindikalnog djelovanja, uključujući prijetnje radnicima na iščlanjenje iz sindikata.Hrvatska se našla u drugoj kategoriji zemalja u kojima se ponavljaju kršenja prava, s nešto slabijim kolektivnim radnim pravima i u kojima vlade i poslodavci opetovano napadaju određena prava i potkopavaju borbu sindikata za bolje uvjete rada radnika
Od europskih zemalja uz Hrvatsku su u toj skupini i Češka, Estonija, Francuska, Latvija, Litva, Crna Gora, Portugal i Švicarska.
"Demokracija je ugrožena u državama u kojima ne postoji mogućnost organiziranja, državama u kojima se ograničava sloboda govora i djelovanja. U Brazilu je zakonski onemogućeno pravo na udruživanje, Kina je ograničila slobodu govora, a u Indoneziji je poslana vojska na radnike koji su tražili bolje uvjete rada", kazala je Sharan Burrow, generalna tajnica ITUC-a. Navodi kako se broj država u kojima se bez razloga uhićuju i pritvaraju radnici povećao s 44 u 2017. na 59 u 2018. godini, a sloboda govora ograničava se u 54 države.
Izvještaj pokazuje kako sve više država isključuje radnike iz zakona o radu poput migranata i radnika u javnom sektoru, dok 65% država isključuje čitave kategorije radnika.
"Dostojanstven rad i radna prava oslabili su u gotovo svim državama, dok se nejednakost povećava. Jedan od razloga je nečuveno ponašanje multinacionalnih kompanija, poput Samsunga čija antisindikalna praksa onemogućava pravo radnika na udruživanje i kolektivno pregovaranje, a što pokazuju interni dokumenti te kompanije. Također, korporativna moć Amazona nastavlja nekontrolirano rasti, a prava radnika su sve više Burrow:"Demokracija je ugrožena u državama u kojima ne postoji mogućnost organiziranja, državama u kojima se ograničava sloboda govora i djelovanja"ugrožena jer ih se tretira poput robota", dodala je Burrow.
ITUC-ov ovogodišnji Globalni indeks prava rangira 142 države prema 97 međunarodno prihvaćenih te tako ocjenjuje gdje se najbolje štite prava radnika, kako u zakonima, tako i u praksi. ITUC već više od 30 godina na globalnoj razini prikuplja podatke o kršenjima prava radnika na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje.
Ovo je peta godina da ITUC predstavlja svoje zaključke kroz Globalni indeks prava, čime se jedinstveno i sveobuhvatno baca svjetlo na činjenicu kako su se pogoršali ili poboljšali zakoni i poslovne prakse u posljednjih godinu dana. Tri globalna trenda u vezi prava radnika koja su uočena u Globalnom indeksu prava su sužavanje demokratskog prostora, nekontrolirani korporativni utjecaj i važnost zakonodavstva.
"Bilježi se rast napada na građanske slobode, bezrazložnih uhićenja i pritvaranja radnika, erozije kolektivnog pregovaranja i povećane kriminalizacije prava na štrajk, kao i kršenje radničkih prava. Riječ je o globalnoj prijetnji demokraciji i radnoj sigurnosti zbog čega vlasti moraju djelovati u interesu radnika te zaustaviti praksu kršenja radničkih prava, kao i korporativnu pohlepu", smatra Burrow.Bilježi se rast napada na građanske slobode, bezrazložnih uhićenja i pritvaranja radnika, erozije kolektivnog pregovaranja i povećane kriminalizacije prava na štrajk, kao i kršenje radničkih prava
Najgore rangirane države po pitanju radničkih prava u 2018. godine su Alžir, Bangladeš, Kambodža, Kolumbija, Egipat, Gvatemala, Kazahstan, Filipini, Saudijska Arabija i Turska, dok su Haiti, Kenija, Makedonija, Mauritanija i Španjolska pale na rang listi i to zbog porasta kršenja radničkih prava, kako na zakonodavnoj razini tako i u praksi. Bliski istok i sjeverna Afrika su i dalje nagore regije po pitanju tretmana radnika, posebice zbog kafala sustava ("sponzorskog" sustava) u Zaljevu, koji i dalje porobljava milijune ljudi.
Kafala sustav najviše se provodi diljem Bliskog istoka gdje je radnih status i boravak radnika vezan za ugovor s pojedinim "sponzorom", tj. poslodavcem i to na način da radnici, najčešće migranti, ne mogu napustiti državu, dati otkaz ili promijeniti posao bez eksplicitnog dopuštenja poslodavca. Takav sustav obuhvaća 23 milijuna radnika na Bliskom istoku.
- 1
Sporadično kršenje prava: 13 država, uključujući Irsku i Dansku.
- 2
Opetovana kršenja prava: 23 države, uključujući Hrvatsku i
Francusku.
- 3
Redovno kršenje prava: 26 država, uključujući Španjolsku i
Makedoniju.
- 4
Sustavno kršenje prava: 38 država, uključujući Haiti i Kenija.
- 5
Ne jamče se prava: 32 države, uključujući Honduras i Nigeriju.
- 5+
Ne jamče se prava zbog kolapsa pravne države i vladavine prava: 10
država, uključujući Burundi, Palestinu, Siriju i Jemen
Apsolutno negiranje osnovnih radnih prava i dalje je prisutno u Saudijskoj Arabiji, dok su ratovi u Libiji, Palestini, Siriji i Jemenu doveli do potpunog sloma vladavine prava i nemogućnosti pronalaska posla. Mirni prosvjedi su nasilno ugušeni, kao i pokušaji nezavisnog radničkog Burrow:"Izazov za vlade je da vladaju u interesu ljudi, ne korporacija te da donose zakone kojima se poštuju međunarodni standardi rada i očuvaju demokratski prostor koji radnicima daje glas u zajednici i na radnome mjestu"pokreta u Alžiru i Egiptu.
Izvještaj pokazuje kako čak 65 posto država isključuje određene skupine radnika iz zakona o radu,87 posto njih krši pravo na štrajk, a dok 81 posto država osporava određenim skupinama ili svim radnicima pravo na kolektivno pregovaranje. Od 142 analizirane države, čak 54 negiraju ili ograničavaju slobodu govora i okupljanja, a za 10 posto povećao se broj onih u kojima su radnici izloženi nasilju i prijetnjama. Broj uhićenja porastao je na 59 država, a sindikalisti su ubijani u Brazilu, Kini, Kolumbiji, Gvatemali, Gvineji, Meksiku, Nigeru, Nigeriji i Tanzaniji.
Unatoč svemu ipak su uočeni pozitivni pomaci. "Novoizabrane vlasti Islanda, Kanade i Novog Zelanda pokazale su kako je moguće raditi u interesu radnika – izmijenili su zakone kako bi potpuno nestao rodni jaz u plaćama, omogućili plaćeni dopust za žrtve obiteljskog nasilja i povećali plaće za skrbnike. Izazov za vlade je da vladaju u interesu ljudi, ne korporacija te da donose zakone kojima se poštuju međunarodni standardi rada i očuvaju demokratski prostor koji radnicima daje glas u zajednici i na radnome mjestu. Bez ovoga bismo se suočili s nesigurnim i uništenim svijetom", zaključuje Burrow.
Članak je objavljen u sklopu projekta "Vladavina prava" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).