Crkva u Hrvatskoj očito ima svoju viziju Božje Države kao neke vrste "univerzalne države" koja usisava sve svojim klerikalnim usisivačem. U "sekularnoj" državi svakog listopada djeca u školama slave vjerski obilježene Dane kruha, a u udžbenicima iz povijesti uče kako "Bog napravi čovjeka od praha zemaljskog". Pa zašto se onda čudimo šokiranosti Gérarda Mouroua, lanjskog dobitnika Nobelove nagrade za fiziku, koji je ovog mjeseca boravio u Hrvatskoj i sreo ljude koji ga najozbiljnije pitaju vjeruje li on zaista da je Zemlja okrugla?

Prošlo se ljeto ukazala mogućnost rada u El Doradu keltske Hrvatske. Bicikliram svaki dan, deset kilometara, nekad u mraku, s reflektirajućim prslukom, ignoriram stare druidske utvare pored puta. Posao je težak, ali ima neku meditativnu kvalitetu. Kao i kod klasične meditacije, uvijek te malo bole leđa na kraju dana. Nitko nema stalno mjesto, osim Ukrajinki, koje se skupe ujutro u amorfnu masu obojenih vlasišta i predivnih plavih očiju. Lenkin je engleski kao moj francuski - uopće ga ne govori, ali komuniciramo nekako telepatski. Volim kad me stave pored nje, njeno voluminozno tijelo ima kvalitetu svjetionika. Slabo se dopisujem, nemam snage, udvarači su me zaboravili.

Europa sve brže ostaje bez ribe. Od danas je Europa iskoristila sve domaće resurse ribe te do kraja godine ovisi u uvozu proizvoda iz ribarstva. Europljani konzumiraju daleko više ribe od onog što se može uloviti ili uzgojiti u domaćim vodama. Više od polovine godišnje potražnje dolazi iz inozemstva, od čega je polovica iz zemalja u razvoju, ističu iz WWF-a.

Malo je mjesta u medijima gdje će vas informirati o ljetnim događajima koji ne uključuju partijanja na plažama, ljetne glazbene festivale i slične dokone aktivnosti. Zato H-Alter ostaje vjeran tradiciji i otvara mjesto za najavu ovogodišnjih ljetnih europskih skupova na kojima se uči, planira, povezuje, solidarizira i djeluje oko aktivnosti kao što su klimatske promjene, prava žena, granice i migracije, antikapitalizam, prava životinja, zaštita okoliša i slično. Pročitajte što donosi ovogodišnji Mali ljetni vodič za aktiviste i (avan)turiste!

Predstavljena Deklaracija za održivu Europu za sve njene građane i građanke.

Siniša Labrović: "Nije iznenadilo, ali je vrijedno zamjedbe da je najžešći u inzistiranju da se udaljim s njihovoga privatnoga vlasništva bio čuvar Neues Deutschlanda, nekad glavnoga novinskoga organa Jedinstvene socijalističke partije DDR-a. Kao što se kod nas komunistička ološ brzo prešaltala na nacionalizam i sklopila pakt s ustašama, tako su ovdje sjajno usvojili princip svete nedodirljivosti privatnoga vlasništva. Ne sliči Berlin samo Sinju jer velegradovi se lako poklapaju. Tu sam našao i kruh koji je okusa i miriše kao onaj u djetinjstvu ispod peke. Tako sam se ovdje, umjesto u budućnosti, našao u svojim Labrovićima od nekad".

Hrvati i protuslovlja naziv je zbirke mikroeseja o odnosu Hrvata i nekih riječi s kojima žive. Donosimo esej na temu konkretno/apstraktno.

"Socijalna se država demontira i više ne pruža sigurnost. 41 posto svih ljudi koji se zaposle na novom radnom mjestu danas dobije radni ugovor na određeno. Tko izgubi posao ili bude bolestan duže vrijeme, brzo se nađe na samom dnu. 4,4 milijuna djece u Njemačkoj živi u siromaštvu. I sve ih je više. Jačanje desnice nije se pojavilo samo od sebe, rezultat je neoliberalizma. Pokret Aufstehen je pokušaj da se to zaustavi. Svjesno smo ga osnovali kao pokret, a ne kao stranku", tvrdi potpredsjednica kluba zastupnika stranke Die Linke u Bundestagu i suosnivačica pokreta Ustanimo Sevim Dagdelen.

"Europska strategija za plastiku" sve više dobiva na značaju u Bruxellesu i dok neke države članice već bilježe dobre rezultate, brojne druge zaostaju. Od 30 zemalja, 10 je dostiglo stopu iskorištavanja otpada iznad 90% i to prije svega zahvaljujući usvajanju normi koje ograničavaju ili zabranjuju odlaganje otpada na deponije. Unatoč naporima i pojedinim poboljšanjima, pitanje je hoće li "strategija za plastiku" koju EU pokušava provesti u djelo pružiti instrumente neophodne za ostvarivanje postavljenih ciljeva.

Nedavno usvojena od strane Europskog parlamenta Rezolucija o porastu neofašističkog nasilja u Europi ističe nužnost zabrane neofašističkih i neonacističkih skupina, stranaka i udruga od strane država članica, kao i snažnu borbu protiv fašizma, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije zbog vala ksenofobije koji je zahvatio Europu. Među "dobrim društvom" našla se i Hrvatska, a brojni primjeri pokazuju da to ne znači previše predstavnicima vlasti u Hrvatskoj.